UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJA

SMJER – OPĆI – III GODINA 240 ECTS

PREDMET: METODIKA TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG 

ODGOJA

METODIČKI NIZ UČENJA VOŽNJE BICIKLA

 

STUDENT:Aldin Duranović               MENTOR:dr. Faris Rašidagić, prof. 

Sarajevo, maj, 2017.

Sadržaj

1. UVOD..................................................................................................................................3

2. RAZRADA TEME.............................................................................................................. 4

2.1.

Historija bicikla............................................................................................................ 4

2.2.

Vrste bicikala................................................................................................................4

2.2.1.

Brdski bicikli.........................................................................................................4

2.2.2.

Cestovni bicikli.....................................................................................................6

2.2.3.

Hybrid bicikli........................................................................................................ 7

2.2.4.

Ostali bicikli..........................................................................................................8

2.3.

Kočnice na biciklu........................................................................................................8

2.3.1.

Torpedo kočnica....................................................................................................8

2.3.2.

Caliper kočnica..................................................................................................... 9

2.3.3.

Cantilever kočnica..............................................................................................10

2.3.4.

Bubanj kočnice....................................................................................................10

2.3.5.

Disk kočnice........................................................................................................11

2.4.

Kada učiti djecu vožnji bicikla?.................................................................................11

2.5.

Metodički niz učenja vožnje bicikla...........................................................................12

2.6.

Pravila sigurnosti........................................................................................................13

3. ZAKLJUČAK....................................................................................................................15

4. LITERATURA.................................................................................................................. 16

background image

4

2. RAZRADA TEME

2.1. Historija bicikla

Nažalost nije dostupno ko je čovjek koji je prvi izumio jednu ovakvu spravu. Kroz 

historiju, bilo je više primjera vozila pokretanog ljudskom snagom, ali su često ona bila bitno 

drugačija od današnjeg koncepta bicikla. Osoba koja se spominje kao prvi vozač bicikla 

je njemački baron   Karl   von   Drais,   koji   je 1817. godine   svojevrsni   bicikl   na   guranje 

nazvan draisine,   koji   još   postoji   u   muzeju 

Paleis   het   Loo u Apeldoornu

, Holandija. 

Između 1850 i 1860 godine, Fracuz Ernest Michaux sa svojim učenikom Pierre Lallementom 

razvijao   bicikl   s   pedalama   na   prednjem   velikom   točku.   Taj   je   bicikl   Michaux   kasnije   i 

patentirao. Ovakvi su bicikli bili teško upravljivi i opasni, jer su padovi bili česti. Problemi s 

upravljanjem   su   donekle   smanjeni   uvođenjem   upravljača   i   pomicanjem   sjedala   u   bolji 

položaj, međutim pravi napredak je bio uvođenje lančanog pogona kojeg su osmislili J. K. 

Starley, J. H. Lawson i Shergold. Starleyev model bicikla iz 1885. godine se najčešće smatra 

prvim   modernim   biciklom.   Daljnje   poboljšanje   bilo   je   uvođenje   pnemuatskih 

guma, 1888. godine, koje je uveo John Boyd Dunlop. Osnovni koncept bicikla do današnjih 

dana nije se bitno mijenjao, osim što je tehnološki napredak donio primjenu kvalitetnijih 

materijala u izradi, te su današnji bicikli daleko upravljiviji i sigurniji.

2.2. Vrste bicikala

Kategorizacija bicikala može se prikazati na sljedeći način:

2.2.1. Brdski bicikli

Osnovna karakteristika svih brdskih bicikala jest da su namjenjeni terenskoj, odnosno 

„offroad“ vožnji. Imaju 26" kotače, vrlo čvrste i izdržljive konstrukcije rame, a od opreme 

samo najnužnije (dakle odmah u početku odpadaju blatobrani, svjetla, mačje oči, nožice i sl.). 

Unutar ove skupine,  postoje sljedeće vrste bicikala:

5

Rigid bicikli (ili "kruti" bicikli) su kao što im i samo ime kaže bicikli bez ikakvih 

suspenzija(amortizera). Rama je klasična u obliku trokuta, a vilica kruta. Ovakvi se bicikli u 

svijetu profesionalaca najčešće koriste za natjecanja u usponu (uphill). Rame su im stoga i 

vrlo   lagane.   No,   to   im   nije   jedina   namjena.   Dio   kvalitetnih   bicikala   u   nižim   cjenovnim 

rangovima dolazi u ovakvom obliku - dakle sa krutom vilicom. To nije ništa loše jer možda 

vama niti ne treba više,a ukoliko se kasnije odlučite, lako možete montirati neku drugu vilicu. 

Hard-tail   bicikli   konstrukcijom   su   identični   rigid   biciklima,   no   sa   jednom   bitnom 

razlikom - imaju prednju suspenziju. To su bicikli namjenjeni XC (cross country) vožnjama.

Slika 2(Hard-tail bicikl)

Soft-tail bickli idu još i dalje. Oni naime osim prednje suspenzije imaju i suspenziju na 

zadnjem kraju. Rame su im unatoč tome vrlo slične (dakle oblika trokuta) ramama prethodne 

dvije skupine, sa razlikom da su im "seatstays" (dvije tanke cijevi koju idu od zadnjeg kotača 

ka gornjoj cijevi rame) povezane sa ostatkom preko suspenzije. To je svojevrsni mješanac 

između punokrvnog full suspension bicikla i hard-tail bicikla.

Slika 1(Rigid bicikl)

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti