Obrazovanje kao komponenta karijernog vođenja i savetovanja u tranzicionim periodima profesionalnog razvoja odraslih
Objavio minche90 18. april 2024.
Objavio MinnBu 17. jul 2013. Prijavi dokument
1.Metodologija naučnog istraživanja
Do pedagoških naučnih zakona dolazi sa saznavanjem objektivnih zakona vaspitanja,saznavanjem relativno stabilnih uzročno-posledičnih odnosa između vaspitnih pojava.Većina tih zakona tiče se kauzalnih odnosa između preduzetih vaspitnih postupaka i njima izazvanih vaspitnih efekata.Kauzalni odnosi mogu biti funkcionalnog i stohastičkog karaktera.Pojave su povezane funkcionalno onda kad jedna od njih uvek,bez izuzetka,izaziva onu drugu,kad svakoj vrednosti jedne pojave odgovara tačno određena vrednost druge pojave.Stohastična povezanost je labavija;to je povezanost s izuzecima.Onaj deo pedagogije koji se tiče metoda proučavanja pedagoških pojava,tj.proverenih načina otkrivanja zakonitosti u oblasti vaspitanja,naziva se pedagoškom metodologijom.Najsažetije rečeno ,pedagoška metodologija obuhvata problematiku metoda pedagoškog naučnoistraživačkog rada,uključujući i problematiku posebnih tehnika i instrumenata na koje se metode prikupljanja podataka o proučavanim pedagoškim pojavama oslanjaju.
2. Kvalititativni i kvantitativni pristup
Proučavanju svake pojave može se pristupiti kako sa stanovišta njenog kvaliteta,tako i sa stanovišta njenog kvantiteta.Najčešće je najpoželjnije da se proučavanoj pedagoškoj pojavi pristupa s oba navedena stanovišta.Neke pedagoške pojave veoma je teško,pa i gotovo nemoguće,kvantifikovati,kvantitativno izraziti.Takve su pojave npr.one koje se tiču zavisnosti ciljeva i zadataka vaspitanja od karaktera društveno-ekonomskih odnosa ili međusobnog razgraničavanja pojmova „vaspitanje“ i „obrazovanje“.Najsvesnija i najstručnija kvantitativna obrada podataka o proučavanoj pedagoškoj pojavi ne može bez prateće kvalitativne analize obezbediti pouzdana naučna pedagoška saznanja.
3. Poželjna lična I stručna svojstva istraživača
Uspešnost istraživačkog rada na području pedagogije uslovljena je umnogome određenim svojstvima onih koji se time bave.ENTUZIJAZAM-prednost istraživačkoj delatnosti,uživanje u njoj,svakako je jedan od osnovnih pretpostavki uspešnosti svakog,pa i pedagoškog,naučnoistraživačkog rada.Nije moguće ni zamisliti uspešnog istraživača bez privrženosti poslu kojim se bavi.PERSISTENCIJA-ovo svojstvo,svojstvo istrajnosti,upornosti obuhvaćeno je već svojstvom entuzijazma,jer su entuzijajisti po pravilu i vrlo istrajni u onome čime se,s velikim oduševljenjem bave.MARLJIVOST-takvom delatnošću mogu uspešno da se bave samo oni koje,uz mnoga druga svojstva,odlikuje i svojstvo marljivosti. POŠTENJE-istraživač kome istina predstavlja neprikosnovenu svetinju bez kolebanja će konstatovati da mu se predviđanje nije obistinulo i tu konstataciju će učiniti dostupnom odgovarajućoj javnosti. HRABROST-je neophodna,da bi priznao i sebi i drugima da je pogrešio i da mora korigovati svoj istraživački postupak,da bi se suprostavio tradicijma i uglednim i uticajnim pojedincima. KOMUNIKATIVNOST-istraživači obično komuniciraju s mnogim ispitanicima,bez čije pomoći ne bi mogao da ostvari svoje istraživačke planove.Da bi komuniciranje bilo uspešno istraživači moraju biti umešni u ophođenju sa ljudima.ŠIROKA PEDAGOŠKA OBRAZOVANOST-bez svestrane pedagoške kulture ne može se uspešno proučavati nijedan pedagoški problem.TEMELJNO POZNAVANJE OBLASTI KOJA SE ISTRAŽUJE-istraživač koji želi da naučno prouči određenu pedagošku pojavu mora veoma temeljno poznavati oblast u koju ona spada.METODOLOŠKA OSPOSOBLJENOST-obuhvata odgovarajuća znanja i umenja njihovog primenjivanja.SMISAO ZA NAUČNOISTRAŽIVAČKI RAD-istraživač mnogo toga može da nauči,ali veliku ulogu igra i talenat koji mora istraživač imati.
Objavio minche90 18. april 2024.
Objavio ivanicaa7822 25. mart 2024.
Objavio Nikolic.i_ 13. mart 2024.
Objavio Dijana994 25. april 2024.
Objavio mitrovicm993 24. april 2024.
Objavio Dragica Stanisic 24. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.