Metodologija znanosti
Metodologija znanosti
1
METODOLOGIJA
ZNANOSTI
sastavio: Josip
Ć
iri
ć
, prof.
Zadar, 2003.
Metodologija znanosti
2

Metodologija znanosti
4
HANS REICHENBACH (1891-1953)................................................................................................................................... 42
1.Život ........................................................................................................................................................................... 43
2.Epistemologija ........................................................................................................................................................... 43
3.Indukcija i vjerojatnost .............................................................................................................................................. 43
4.Prostor i vrijeme ........................................................................................................................................................ 44
5.Ostale teme ................................................................................................................................................................ 45
MALI RJE
Metodologija znanosti
5
Literatura
O
BVEZNA
:
•
Kuhn, T. S. (1966).
Structure of Scientific Revolutions
. Hrvatski prijevod: Struktura
znanstvenih revolucija. (ur.) Vjekoslav Afri
ć
. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko
sociološko društvo., 1999.
•
Nagel, E. (1961).
The Structure of Science: Problems in the Logic of Scientific
Explanation.
Srpski prijevod: Struktura nauke, Nolit, Beograd: Nolit, 1974.
•
Poincare, H. (1902)
La Science et L’Hypothése
. Hrvatski prijevod: Znanost i hipoteza,
Globus, Zagreb: Globus, 1989.
•
Popper, K. R. (1935).
Logik der Forschung.
Engleski prijevod: Logic of scientific
discovery. London, New York: Routledge, 1992. Srpski prijevod: Logika nau
č
nog otkri
ć
a.
Novakovi
ć
, S. (ur.). Beograd: Nolit, 1973.
•
Reichenbach, H. (1964)
The Rise of Scientific Philosophy.
Srpski prijevod: Ra
đ
anje
nau
č
ne filozofije. Beograd: Nolit, 1964.
•
Wright von, G. H. (1971)
Explanation and Understanding.
Srpski prijevdo: Objašnjenje i
razumijevanje. Beograd: Sazvež
đ
a, 1975.
D
OPUNSKA
(
SEMINARI
)
•
Bronowski, J. (1984)
Uspon
č
ovjeka
. Rijeka: Otokar Keršovani.
•
Craig, E. (ur.) (1998).
Routledge encyclopedia of philosophy
. CD-ROM, ver. 1.0. London,
New York: Routledge.
•
Gower, B. (1997)
Scientific method: An historical and philosophical Introduction
. London:
Routledge.
•
Gribbin, J. (2001)
Vodi
č
kroz znanost
. Zagreb: Izvori.
•
Ivezi
ć
-Pasini, Z. (1996)
Op
ć
i sustav znanstvene metode: ZM-
1
4.
Pula: C.A.S.H.
•
Kitchener, R. F. (1999).
The conduct of inquiry
. Lanham, New York, Oxford: University
Press of America, Inc.
•
Petz, B. (1992).
Psihologijski rje
č
nik.
Zagreb: Prosvjeta.
•
Sagan, C. (1985)
Kozmos.
Rijeka: Otokar Keršovani.
•
Sagan, C. (2000)
Svijet progonjen demonima: znanost kao svije
ć
a u tami
. Zagreb:
Naklada Jesenski i Turk.
•
Weinberg, S. (1997)
U potrazi za kona
č
nom teorijom.
Zagreb: Izvori.

Metodologija znanosti
7
Z
NANSTVENA DJELATNOST
Ako bi pokušali shematski prikazati intuitivno shva
ć
anje toka znanstvene djelatnosti:
Ovaj intuitivni model pretpostavlja
povratnu spregu - mogu
ć
nost promjene
teorijskog modela na temelju
č
injenica
koje model ne uspijeva objasniti.
Me
đ
utim, još je C
HARLES
D
ARWIN
dobro uo
č
io da svako dobro opažanje
zapo
č
inje s teorijom - nemogu
ć
e je
posjedovati
č
isto opažanje - ono je uvijek
unutar nekog (više ili manje
razgovijetnog) skupa tvrdnji o objektima
opažanja.
Zato bi ispravniji model bio:
Ovakva shema znanstvenog istraživanja pokazuje
da su svi koraci uvjetovani teorijskim okvirom.
Tako bi predmet istraživanja bio odre
đ
en ne
jedino interesima istraživa
č
a i tehni
č
kim
ograni
č
enjima (npr. istraživanje pojedinih pojava
nemogu
ć
e je prije konstrukcije odgovaraju
ć
ih
mjernih instrumenata), ve
ć
njegovim pogledom na
svijet - koji ne mora biti eksplicitno razra
đ
en u obliku
skupa iskaza koji tvore teoriju. Taj
ć
e okvir osim
legitimnih tema za istraživanje ponuditi i legitimna
sredstva. Naime, svaka znanost kada definira vlastiti predmet i metode, istodobno stvara i
klasu (mogu
ć
ih) pojava bavljenje kojima znanstvena zajednica odbacuje kao (u najmanju
ruku) neozbiljno. Dodatno treba ista
ć
i instituciju '
POGREŠAKA U MJERENJU
' - postupak koji
legitimizira odbacivanje rezultata koji nisu u skladu s o
č
ekivanjem; rezultati izvan o
č
ekivanog
raspona mogu se izbaciti iz obrade pod izlikom da su najvjerojatnije nastali kao propust u
postupku.
Isto tako, postoji povratna sprega izme
đ
u svih elemenata, koja može mijenjati teorijski
okvir. Dakako, sagledamo li znanstvenu djelatnost kao
produkt jedne zajednice
, uo
č
ava se
potreba sociološkog pristupa: osim što
ć
e se tražiti krunski dokaz za ispravnost novog
teorijskog modela, zajednica
ć
e pružati otpor njegovom uvo
đ
enju.
Temeljna razlika izme
đ
u ponu
đ
enih modela sastoji se u interesu prou
č
avanja znanosti - u
prvom slu
č
aju znanosti se pristupa kao vještini i model želi prikazati pouzdanu proceduru.
Drugi model bavi se
META
-
TEORIJOM
, tj. teorijom o nastanku i promjenama teorija.
O
SNOVNI PRINCIPI ZNANSTVENOG RADA
1) provjerljivost
2) objektivnost
3) preciznost
Sva tri principa pretpostavljaju rad s istinitim
č
injenicama i zato je potrebno prikazati
T
EORIJE ISTINE
1.
TEORIJA KORESPONDENCIJE
(Shorter Oxford English Dictionary): "Istina je poklapanje s
č
injenicama, slaganje sa stvarnoš
ć
u." To je zdravorazumsko poimanje: tvrdnja je istinita ako
korespondira s
č
injenicama.
REZULTATI
izbor i uporaba
empirijskih metoda
ESKPERIMENT
%
laboratorijski
%
prirodni
OPAŽANJE
%
naturalizirano
%
kontrolirano
%
participirano
TESTOVI
%
standardizirani
%
projektivne
tehnike
UPITNICI I ANKETE
PROU
Č
AVANJE
SLU
Č
AJEVA
hipoteza - testiranje
teorijska
konstrukcija
predmet ispitivanja
REZULTATI
izbor i uporaba
empirijskih metoda
hipoteza - testiranje
predmet ispitivanja
T
E
O
R
IJSKI
O
KVIR
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti