ARHITEKTONSKI FAKULTET U BEOGRADU 

 

 

 

 

Modul 18. - Studio projekat 3 – Urbanizam 

SKRIPTA ZA RAD 

 

 

 
rukovodic modula:  
prof. mr Rajko Korica 
 
rukovodilac kursa:  
prof. mr Rajko Korica 
 
koordinator organizacije kursa: 
asis. Danilo S. Furundži

ć

 

 

METRO

 

 

background image

Nezavini šinski sistemi 

[Dini

ć

 1991] 

[Korica 2008] 
[Korica, Furundži

ć

 2011] 

 
Nezavisni šinski sistem 

č

ine posebnu grupu tehni

č

kih sredstava, objekata, infrastrukture, 

tehnologije i organizacije saobra

ć

aja koji ostvaruje masovni prevoz putnika, po unapred odre

đ

enoj 

trasi. Karakteriše ga: sprega to

č

ak-šina (izuzetak su vozila sa pneumaticima, i jednošinskovo

đ

ena 

lebde

ć

a vozila), napajanje elektri

č

nom energijom (vazdušni vod ili napojna šina), integralnost 

procesa transporta, visok nivo prevozne sposobnosti, determinisan program kretanja, veliki 
kapacitet i složena tehni

č

ko-tehnološka rešenja (Dini

ć

 1991, str.3). 

 
Nezavisan šinski sistem može da bude: 

 sa 

podzemnim 

linijama 

(tunelima). 

  kombinovan: podzemnim i nadzemnim denivelisanim (nezavisnim, izolovanim) linijama u 

nivou 

  kombinovan: podzemnim i nadzemnim eleviranim (Eng: Elevated; SR: Izdingutim) linijama 

kod kojih se koriste mostovske konstrukcije koje mogu biti izgra

đ

ene od 

č

elika ili betona 

  kombinovan upotrebom sve tri varijante linija. 

U praksi, svi navedeni oblici mogu se javiti kao sastavni delovi jedinstvenog nezavisnog javnog 
šinskog saobra

ć

ajnog sistema grada (Njujorku, Parizu, Berlinu, Meksiko Sitiju).  

 
Nezavisni šinski sistem kao vrsta javnog šinskog saobra

ć

aja, 

č

esto se u praksi naziva metro 

sistem. Metro je skra

ć

enica od re

č

i Metropolitan (gradski), a sli

č

ni pojmovi su Subway, 

Underground, T-bane, MRT, i Tube. U ve

ć

ini slu

č

ajeva ovaj vid transporta se odvija pod zemljom 

pa se 

č

esto naziva i podzemnom železnicom (iako postoje i primeri uzdignutih trasa, kada su šine 

metroa iznad zemlje -El train, S Bahn). Ovo je pogrešno, jer je nezavisni šinski sistem širi pojam, 
koji se na osnovu kapaciteta putnika koji prevozi deli na: 

  sistem kabinskog prevoza  

 laki 

metro 

 

  metro (ili klasi

č

an metro) sistem 

 regionalnu 

železnicu. 

 

Sistem kabinskog prevoza

 predstavlja autonomnu kabinu (ili skup kabina) nošenu na vode

ć

oj trasi 

u potpunosti izdvojenu od gradskih saobra

ć

ajnica. Karakteristika je potpuna automatizacija 

prevoza, bez voza

č

a, pogon bez to

č

kova i pokretnih delova, kao i velika brzina kretanja. Ovi sistemi 

danas se koriste za kra

ć

i transport velikog broja korisnika, naj

č

ć

e kod relacije od parkirališta, 

centralnih metro, autobuskih ili železni

č

kih stanica do javnih objekata (aerodroma, stadiona, 

zabavnih parkova). 
 

Laki metro

 predstavlja šinski prevoz na delimi

č

no izdvojenoj trasi od ostalog saobra

ć

aja, u nivou, 

tunelima, vijaduktima ili izdvojenim 

č

eli

č

nim konstrukcijama. Savremenom tehnologijom svaka nova 

faza razvoja ovog sistema smanjuje zavisnost od ostalog saobra

ć

aja (informacionom tehnologijom i 

automatikom) tako da ovaj delimi

č

no izdvojenoj sistem javnog saobra

ć

aja sve više poprima 

karakteristike metro sistema. Danas se savremeni sistemi lakog metroa (tramvajskog) od klasi

č

nog 

teškog (železni

č

kog) razlikuju u brzini transporta, razdaljinama stanica i kapacitetima, ali ne i u 

pogledu nezavisnosti trase. 
 

Metro ili klasi

č

an metro sistem

 je u potpunosti zatvoren sistem javnog šinskog saobra

ć

aja na 

izdvojenim kolose

č

nim linijama, bez dodira i ukrštanja sa drugim vrstama prevoza. Ovo je 

najkompletniji i najorganizovaniji sistem javnog prevoza, sa najvišim standardima sigurnosti, 
ta

č

nosti, brzine i udobnosti. Kod metro sistema sve je podre

đ

eno uspešnosti transporta, od 

organizacije i usmeravanja masovnog kretanja putnika kroz mrežu peša

č

kih prolaza i hodnika, do 

preciznog definisanja mesta stajanja. Metro kao potpuno determinisan sistem, baza je po kojoj se 
uskla

đ

uje i koordinira sav ostali javni saobra

ć

aj. 

 

Regionalna železnica

 predstavlja deo železni

č

kog saobra

ć

aja koji je integrisan u sistem javnog 

gradskog saobra

ć

aja. Naj

č

ć

e je to gradska ili prigradska železnica koja ima eksploataciono-

tehni

č

ke karakteristike metro sistema. 

 

Karakteristike metro sistema 

[Maletin 1992] 
[Maletin 1993] 
[Dini

ć

 1991] 

SMARTPLAN 

 
Dobra organizacija saobra

ć

aja preduslov je za uspešno funkcionisanje grada. Koja je svrha imati 

grad zauzet saobra

ć

ajnicama, i imati saobra

ć

ajnice u kojima se ne može kretati?  

 
U mnogim gradovima, koriš

ć

enje javnog saobra

ć

aja sa aspekta uštede vremena i novca, ali i iz 

ugla zaštite životne sredine je neophodnost. U gradovima poput Štokholma, razni oblici javnog 
prevoza (bilo da je u pitanju drumski ili vodeni put) tako su dobro sinhronizovani da 

ć

ete svaki od 

njih 

č

ekati najviše nekoliko minuta. Šta više, neki poslovni ili javni objekti više ne grade garaže kako 

bi stimulisali korisnike da manje koriste automobil i poslali jasnu poruku da se zalažu za odžive 
oblike transporta. U sve ve

ć

em broju urbanih sredina, koristiti automobil kao prevozno sredstvo 

naprosto se ne isplati.  
 
Danas se ulažu veliki napori da se unaprede postoje

ć

i i stvore novi sistemi gradskog saobra

ć

aja, 

koji bi prevazišao probleme nastale masovnim koriš

ć

enjem automobila. Kako je kapacitet uli

č

nih 

mreža unapred odre

đ

en, postoje

ć

om strukturom i sadržajima koje opslužuje, budu

ć

e tendencija 

gradskog saobra

ć

aja usmerene su u pravcu ostvarivanja ve

ć

eg broja kretanja u istim grani

č

nim 

uslovima. Od osamdesetih nadalje, sve je prisutnija ideja da javni gradski saobra

ć

aj preuzme 

primat u ostvarivanju kretanja u gradovima. Odnosno, da javni prevoz preuzme funkciju transporta 
ljudi, a individualan prevoz ostane rezervisan isklju

č

ivo za transport robe u gradu. Na primer, 20 

autobusa u slu

č

aju popunjenosti prevezu 600 putnika, tako da mogu da zamene stotine 

automobila, i pri tom zauzimaju 11 puta manju korisnu površinu saobra

ć

ajnice. „U jutarnjem vršnom 

č

asu u Beogradu broj putni

č

kih automobila angažuje skoro 90% saobra

ć

ajne površine za 

obavljanje manje od 20% putovanja. Površinski vidovi javnog saobra

ć

aja imaju povoljniji odnos 

u

č

inak/prostor.“ (Beare 1998, str.22).  

 
Javni saobra

ć

aj u svim oblicima sve više postaje dominatnat vid saobra

ć

aja. Postoje dva pravca 

razvoja, gradovi koji imaju sveobuhvatan javni saobra

ć

aj svih tipova i nivoa (ve

č

ina Evropskih 

gradova imaju više alternativa prevoza), i gradovi koji imaju provla

đ

uju

ć

i sistem. Tipovi gradskog 

saobra

ć

aja koji se koriste u praksi, i njihove tehni

č

ke karakteristike, su slede

ć

i: 

background image

„Prevoz putnika u gradskom i prigradskom saobra

ć

aju, a u poslednje vreme i u me

đ

ugradskom 

putni

č

kom prevozu izme

đ

u gradova velikih kontinenata, koje povezuje integrisani saobra

ć

ajni 

sistem Evrope, iskazuje se sve više jednom u osnovi sli

č

nom i zajedni

č

kom karakteristikom – 

masovnoš

ć

u prevoza.“ (Dini

ć

 1991, str. 2). Analizom tehni

č

kih karakteristika razli

č

itih tipova javnog 

saobra

ć

aja jasno je da nezavisni šinski sistemi predstavljaju grupu najve

ć

e brzine, frekventivnosti, 

ta

č

nosti i pre svega masovnosti. Nezavisni šinski sistem je bez dileme sistem najve

ć

ih kapaciteta, 

po pouzdanosti najsigurniji, i po eksploatacionim troškovima najracionalniji. On unosi ne samo novi 
kvalitet gradskog života kroz ponudu izuzetne saobra

ć

ajne usluge, ve

ć

 bezuslovno deluje na 

organizaciju i razvoj celokupnog saobra

ć

aja. 

 
Kada je potrebno izabrati vrstu nezavisnog šinskog sistema: klasi

č

an metro ili laki metro, teško je 

odlu

č

iti koji sistem treba favorizovati, budu

ć

i da svaki ima druga

č

ije karakteristike, razlike i 

mogu

ć

nosti implementacije u gradskoj strukturi. Ova dva sistema masovnog prevoza putnika po 

svojoj osnovnoj karakteristici, savršeno odgovaraju aglomeracijama, kod kojih su prisutni snažni 
tokovi i jaka cirkulacija putnika, i u praksi se podjednako 

č

esto name

ć

u kao rešenja koja mogu da 

rasterete ostali saobra

ć

aj u gradu. Obe sistema imaju svoje prednosti i mane. Razlikuju se u broju 

putnika koji mogu da prevezu, vremenu koje je potrebno za izgradnju i ceni. 
 
 

Laki metro 

Klasi

č

an „Teški“ metro 

Pravac kretanja 

delimi

č

no odvojen 

nadzemne i podzemna stajališta
površinska, podpovršinska, 
tunelska trasa 

odvojen  
podzemne stanice 
površinska, podpovršinska, 
tunelska trasa 

izdvojenost trase 

do 80% 

100% 

visina platforme 

kombinacija visokih  100-120cm 
i niskih platformi 10-40cm 

visok nivo platforme 100-120cm 

integrisanje u saobra

ć

aj mogu

ć

e, i preporu

č

ljivo nemogu

ć

Maksimalna brzina izme

đ

stanica 

66 km/

č

as 75 

km/

č

as 

Prose

č

na brzina sistema 

(ukju

č

uju

ć

i i zadržavanje na 

stanici) 

19,6 km/

č

as 28 

km/

č

as 

brzina kretanja u saobra

ć

aju 

 

15-30 km/

č

as 25-45 

km/

č

as 

max brzina 

70–80 km/

č

as 80-120 

km/

č

as 

napajanje 600V 

ili 

750V 

600 V ili 750 V jednosmerne 
struje 

kompozicija 

4-6 kompozicija 
50 sedišta 
800.000eura po kompoziciji 

7-10 kompozicija 
50 sedišta 
1.000.000eura po kompoziciji 

max. br. kompozicija (br. vozila 
sa zglobovima) 

3-8 4-8 

broj mesta u kompoziciji 100-180 

140-280 

broj. kompozicija na 

č

as 20 

30 

dužina kompozicije 

20–35 m 

15-23m 

Želiš da pročitaš svih 24 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti