Mikrobiologija-skripta
1
MIKROBIOLOGIJA
SKRIPTA ZA INTERNU
UPOTREBU
Josipa Bošnjak
Split, 2016. godina
2
SADRŽAJ
Općenito o bakterijama………………………………………………………3
Bakterijske podloge i bojanja u bakteriologiji…………………………….…4
Određivanje osjetljivosti na antibiotike……………………………………...5
Serologija…………………………………………………………………….6
Dezinfekcija i sterilizacija……………………………………………………8
Uzorci za mikrobiološku pretragu……………………………………………9
Gram pozitivni koki…………………………………………………………11
Gram negativni diplokoki……………………………………………...……13
Gram pozitivni nesporulirajući bacili……………………………………….14
Gram negativni bacili…………………………………………………….....15
Enterobakterije……………………………………………………………...17
Gram negativni asaharolitički bacili……………………………………..…20
Gram negativni zavijeni bacili………………………………………….…..21
Gram pozitivne sporogene aerobne bakterije……………………………….22
Gram pozitivne sporogene anaerobne bakterije………………………….…23
Gram negativne zavojite pokretne bakterije……………………………..….25
Acidorezistentne štapićaste bakterije…………………………………….…26
Bakterije bez stanične stjenke………………………………………………26
Bakterije obavezni intracelularni patogeni…………………………………27
Anaerobne bakterije…………………………………………………….…..28
Najčešći uzročnici infekcija organizma………………………………….....29
Mikologija……………………………………………………………….….30
Virologija…………………………………………………………….……...31
Parazitologija……………………………………………………………..…33
Dijagnostika – specifikacije………………………………………….…..…38

4
BAKTERIOLOŠKE HRANJIVE PODLOGE
Sadrže bjelančevine, ugljikohidrate, vitamine,soli, elemente u tragovima. Takozvane činitelje
rasta
Prema podrijetlu: prirodne, sintetičke i polusintetičke hranjive podloge
Prema konzistenciji: tekuće, polukrute i krute hranjive podloge
Prema sastavu: JEDNOSTAVNE - hranjivi agar kao osnovna kruta podloga
- hranjivi bujon kao osnovna tekuća podloga
SLOŽENE: -
selektivne
– omogućuju rast željenim vrstama, a inhibira rast ostalim bakt. (SS-
agar, KLED agar, McConkey, EMBA)
-
diferencijalne
– služe za razlikovanje pojedinih bakt. na temelju uzgojnih svojstava
-
transportne podloge
-
HP za posebne namjene
: Muller-Hinton agar
Kosi agar
–
kligler
, crvena kosa podloga koja sadrži glukozu na dnu i laktozu na kosini. Poz.
rekacija je žuto obojenje. Crno obojenje ako bakt. proizvodi sumporovodik, uzdignuće ako
proizvodi plin.
Citrat agar
– zelena kosa podloga, gledamo da li bakt. koristi dušik za rast
SIM duboki agar
– sumpor, indol, motiliti (pokretljivost)
BOJANJA
Jednostavna bojanja –
Lofflerovo bojanje
Razmaz učvrstimo plamenom. Prelijemo metilenskim modrilom i ostavimo 3-5 minuta.
Isperemo vodom, osušimo i mikroskopiramo. Bakt. se boje u plavo.
Diferencijalna bojanja –
bojanje po Gramu
Razmaz učvstimo plamenom. Prelijemo Kristal
Violetom
i ostavimo 1 min. Odlijemo.
Prelijemo
Lugolovom otopinom
koja učvršćuje boju i ostavimo1 min. Odlijemo i isperemo
vodom.
Odbojimo 96%
alkoholom
8-10 sek (aceton). Isperemo vodom.
Prelijemo
Karbol
Fuksinom
i ostavimo 1 min. Isperemo i osušimo te mikroskopiramo.
*
V.L.A.K
5
Bojenje po Ziehl – Neelsenu
Za bakt. čija je ovojnica građena od voštanih tvari. Grijanjem ih rastalimo da se mogu obojati
i zadržati boju i nakon odbojavanja kiselim alkoholom. Zato ih zovemo acidorezistentne bakt.
one se oboje u crveno.
Razmaz učvrstimo plamenom. Dodamo
Karbol Fuksin
uz zagrijavanje na plamenu 3-5 min.
Ispremo vodom.
Odbojavamo kiselim
alkoholom
i isperemo vodom.
Prelijemo
Metilenskim modrilom
5 min. Ispremo, sušimo i mikroskopiramo.
*
K.A.M.
ODREĐIVANJE OSJETLJIVOSTI BAKT. PREMA ANTIBIOTICIMA
Mehanizam djelovanja antibiotika:
- inhibitori sinteze st. zida
-
inhibitori sinteze proteina i nukleinskih kiselina
-
inhibitori funkcije citoplazmatske membrane
ANTIBIOTICI
Beta laktamski: penicilini, cefalosporini (I.,II.,III.,IV.generacija), monobaktami, karbapemeni
Glikopeptidi: vankomicin, teikoplanin
Aminoglikozidi: gentamicin, streptomicin, tobramicin, netilmicin
Makrolidi: eritromicin, azitromicin
MRSA
– meticilin rezistentni
S. Aureus
Uzročnik bolničkih infekcija, rezistentan na sve beta laktamaze.
FOX DISK – ako je bakt. rezistentna na cefoksitin, radi se o MRSA-i. Lijek izbora je
vankomicin.
VRE
- vankomicin rezistentni enterokok
Rezistentan na peniciline, klindamicin, sulfonamide, vankomicin. Liječi se cefalosporinima 3.
i 4. generacije.
ESBL
– beta laktamaze proširenog spektra.
Rezistentne na sve beta laktamate, inaktiviraju peniciline i cefalosporine. Tvore
sinergizam
između 3. generacije cefalosporina i klavulonske kiseline, izgled poput „šampanjskog čepa“

7
ELISA
Radimo u jažicama u kojima se nalaze Ag uzročnika. Dokazujemo At u serumu pacijenta.
U jažice dodamo serum pacijenta. Ako postoje At, vezat će se za Ag u jažicama. Isperemo
suvišak At i dodamo konjugat (At na ljudska At i enzim koji je na njih vezan). Konjugat će se
vezati na kompleks Ag-At. Isperemo suvišak i dodamo supstrat. Ako postoje At u serumu
dobit ćemo vezani kompleks, a boja će se promjeniti iz bezbojne u žutu.
RVK- reakcija vezanja komple menta
Temelji se na rekaciji lize u kojoj nestanak slobodnog komplementa pokazuje da serum sadrži
At.
Serum pacijenta zagrijemo i tako inaktiviramo komplement. Dodamo bakt. (Ag) i
komplement (serum zamorca). Dodamo i hemolitički sustav (eritrocite i na njih vezana At).
Ako nisu prisutna At, komplement će lizirati eritrocite i dolazi do hemolize. To je negativna
reakcija.
Ako su prisutna At, komplement će se vezati za kompleks Ag-At i u epruveti imamo talog
eritrocita kao pozitivnu reakciju.
TITAR PROTUTIJELA
- recipročna vrijednost najvećeg razrijeđenja seruma bolesnika u
kojem postoji pozitivna rekacija između Ag i At.
PARNI SERUMI
– Prvi serum je uzet pri prvom kontaktu sa pacijentom, a drugi 10-14 dana
nakon prvog.
IgM protutijela
– sadašnja ili upravo prošla infekcija
IgG protutijela
– nedavna ili davno prošla infekcija
Porast titra protutijela (4 ili više puta) između prvog i drugog seruma karakterističan je za
primarnu akutnu infekciju.
Pad titra protutijela (4 ili više puta) između prvog i drugog seruma karakterističan je za
upravo prošlu infekciju.
Serokonverzija – At nema u prvom serumu, a ima ih u drugom serumu. Karakteristika za
primarnu akutnu infekciju.
BOLNIČKE INFEKCIJE
Pojava nakon 48 sati od hospitalizacije ili pojava 48 sati nakon otpusta iz bolnice.
Može biti stečena zbog terapeutskih ili dijagnostičkih postupaka.
Najčešći uzročnici BI
: MRSA, VRE, Klebsiella - ESBL, Pseudomonas aeruginosa,
Acinetobacter baumanni
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti