1
Seminarski rad iz predmeta :
FIZIOLOGIJA BILJAKA SA AGROHEMIJOM
Tema rada :
MIKROĐUBRIVA
I
MIKROBIOLOŠKA
ĐUBRIVA
2
Požarevac 2017.
Sadržaj
1.UVOD ……………………………………………………………………………………4.
2.Definicija i podela đubriva ……………………………………………………………….5.
3.Mikrođubriva ……………………………………………………………………………..6.
4.Organska đubriva …………………………………………………………………………7.
4.1.Podela organskih đubriva ………………………………………………..……….…….7.
4.2.Stajnjak ……………………………………………………………………………….7, 8.
4.3.Kompost ……………………………………………………………………..9, 10, 11, 12.
4.4.Glistenjak ……………………………………………………………….……..12, 13, 14.
4.5.Treset …………………………………………………………………………….……14.
4.6.Zelenišno đubrivo …………………………………………………………………15, 16.
4.7.Osoka ……………………………………………………………………………..17, 18.
5.Mikrobiološka đubriva ………………………………………………………………….19.
5.1.Mikoroorganizmi ……………………………………………………………………..19.
5.2.Biođubrivo …………………………………………………………………………….19.
5.3.Biofertilizatori ……………………………………………………………………..….19.
5.4.Komponente đubriva ………………………………………………………..…….19, 20.
4
1.Uvod
Veliki broj ljudi upotrebljava đubriva za đubrenje svojih zasada a da nemaju ni osnovnu
informaciju kakve će efekte postići ovom agrotehničkom merom. Pre đubrenja je, naravno,
potrebno ispitati hemiski sastav zemljišta da bi na osnovu rezultata mogli da odredimo norme
đubrenja prema zahtevima pojedinih kultura. Kvalitet plodova, njihova boja, ukus, veličina,
čvrstoća i dr. su sortne osobine. Na pomenuta svojstva utiču i ekološki činioci a posebno
agrotehničke mere, među kojima treba istaći uticaj đubrenja. Zavisno od primenjenih doza i
odnosa pojedinih đubriva ona mogu da poboljšaju ili u slučaju njihove nestručne primene da
pogoršaju kvalitet plodova. Od neophodnih elemenata na kvalitet plodova u ratarskim
kulturama u najvećoj meri utiču: azot, kalijum, fosfor, kalcijum, magnezijum i bakar. Njihov
nedostatak ili suvišak može veoma nepovoljno da se odrazi na kvalitet plodova. Savremeni
koncept proizvodnje hrane i održivi razvoj proizveo je radikalne promene u svetskoj
poljoprivredi, gde visoka ulaganja, uzmiču pred znanjem, a kojem je cilj veća ekološka
delotvornost poljoprivrede. Konvencionalna (standardna) poljoprivreda je uzrokovala niz
poremećaja u životnoj sredini, kao što su oštećenja i nestanak prirodnih biotopa, narušeni
krajolik, povlačenje i nestanak divljači, smanjenje broja biljnih vrsta, zagađenje vode
nitratima i pesticidima, degradacija poljoprivrednog zemljišta i sl.
5
2. Definicija đubriva, podela đubriva
Sve materije organskog ili mineralnog sastava koje obogaćuju zemljište aktivnim hranjivima,
koje deluju na povećanje plodnosti antropogenog zemljišta i povećanje prinosa, nazivaju se
đubriva ili fertilizatori.
Đubriva se mogu podeliti po raznim kriterijumima, ali je uobičajeno da se dele u dve glavne
grupe:
Domaća (prirodna, organska) i
veštačka đubriva.
Prva nastaju u procesu poljoprivredne proizvodnje na samom gazdinstvu ili u ljudskim
naseljima, a druga dolaze iz fabrika ili trgovačke mreže.
2.1.Podela đubriva
1) prema sastavu:
o
-organska,
o
-mineralna,
o
-organo-mineralna,
o
-mikrobiološka.
2) prema načinu delovanja:
-direktno delujuća (većina mineralnih i neka tečna organska),
-indirektno delujuća (poboljšavaju opštu plodnost)
3) prema poreklu:
