Mikrobiološko kvarenje voća i povrća
VIŠA TEHNIČKA ŠKOLA
ZRENJANIN
MIKROBIOLOŠKO KVARENJE VOĆA I POVRĆA
MIKROBIOLOGIJA VOĆA I PROIZVODA OD VOĆA
VOĆE
Pod voćem podrazumevaju se plodovi različitih vrsta voćaka
umereno toplog, subtropskog i tropskog područja i samoniklih
dugovećnih drvenastih biljaka, namenjenih za ljudsku ishranu u
svežem stanju.
Prilikom isporuke na tržište, plodovi voća moraju da budu
fiziološki zreli i sveži, ne smeju biti zaprljani, ovlaženi ili natruli.
Pored toga, ne smeju posedovati stran i neprijatan ukus i miris ili
strane primese, niti ostatke sredstava za zaštitu bilja u
količinama većim od zakonski maksimalno dotvoljenih.
Prema kvalitetu, voće se razvrstava u tri kategorije:
ekstra,
I klasu i
II klasu.
Razvrstavanje u navedene kategorije vrši se prema

ambalaže, u koju se voće nakon branja pakuje, transportnih
sredstava, lične higijene radnika, koji dolaze u dodir sa voćem,
takođe su od uzuzetnog značaja za kvalitet i održivost plodova.
Nastanak sekundarne kontaminacije može biti izazvan i
delovanjem insekata, ptica, glodara i drugim životinjskim
vrstama. Mehanička oštećenja plodova mogu nastati i tokom
berbe i transporta. Sve to omogućava prodor prisutnih
mikroorganizama u unutrašnjost tkiva ploda, nastanak
sekundarne infekcije i kvar ploda.
Voće, zavisno od vrste, sadrži pojedine organske kiseline u
različitim koncentracijama, radi čega poseduje relativno niske
vrednosti pH tkiva (tabela 10.1.). Takva pH vrednost selektivno
deluje prema mikroorganizmima.
Sadržaj ukupnih kiselina i pH vrednosti nekih vrsta svežeg voća:
Voće
Sadržaj kiselina
(%)
pH
Jabuka
Kruška
Dunja
Kajsija
Breskva
Šljiva
Višnja
Trešnja
Malina
Kupina
Jagoda
Grožđe
Limun
Pomorandža
Borovnica
Crna ribizla
Smokva
0,4 – 0,8
0,2 – 0,5
0,6 – 1,0
0,6 – 1,1
0,5 – 0,7
0,5 – 0,7
0,8 – 1,9
0,3 – 0,6
0,8 – 2,0
0,8
0,5
0,5 – 0,9
3,0 – 7,0
0,7 – 1,2
0,8 – 1,2
3,3
0,2 – 3,0
3,6
4,0
3,3
3,4
3,6
3,6
3,3
3,9
3,4
3,5
3,5
3,5
2,5
3,4
3,4
3,3
4,5
Najčešći uzročnici kvara voća, upravo radi te osobine, su gljive
(kvasci i filamentozne gljive – plesni) i bakterije mlečne kiseline,
kojima kisela sredina veoma pogoduje i pospešuje njihov razvoj.
S obzirom, da su plodovi većine vrsta voća lako kvarljivi,
potrebno ih je nakon prijema u pogon fabrike ili ugostiteljski
objekat što pre preraditi ili upotrebiti. U suprotnom, dolazi do
napada mikroorganizama ali i produženog delovanja enzima, koji
se nalaze u tkivima voća.
Rezultat delovanja ovih agenasa jesu mekani, raspuknutimi
kačasti plodovi, često sa vidljivom pojavom plesnivosti i
neprijatnog mirisa. Dužim stajanjem u neadekvatnim uslovima
dolazi i do promene tehnološkog kvaliteta voća, uglavnom radi
gubitka vode odnosno smanjenog turgora u tkivima.

Oblici mikrobiološkog kvara svežeg voća različiti su, zavisno od
vrste uzročnika. Najčešći uzročnici kvara su gljive, koje izazivaju
npr.
crnu trulež grošđa (
Alternaria
spp.),
sivu trulež grožđa (
Botrytis cinerea
),
sivoplavu trulež grošđa (
Penicillium
spp.),
vlažnu trulež jagoda (
Rhizopus stolonifer
),
ružičastu trulež jagoda (
Rhodotorula
spp.),
vodenastu trulež brusnica (
Kloeckera apiculata
),
smeđu trulež jabuka i krušaka (
Alternaria
spp.),
trulež jabuka, krušaka i kajsija (
Monilinia fructigena
),
krastavost jabuka i krušaka (
Venturia
spp.),
plavu trulež citrusa (
Penicillium
spp.) i dr.
Botrytis
sp.
Kod jezgrastog voća, kao što su orasi, lešnici, bademi i kikiriki,
veću ulogu u kvarenju imaju bakterije (sporogene bakterije, vrste
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti