Politička ekonomija: milton fridman i čikaška ekonomska škola
1
Politička ekonomija Seminarski rad MILTON FRIDMAN I
ČIKAŠKA EKONOMSKA ŠKOLA
Student:
Beograd, 2013. godina
2
Sadržaj:
1. Uvod............................................................................................................................ 3
2. Milton Fridman: biografski podaci .............................................................................. 4
3. Čikaška ekonomska i rešavanje krize u Čileu............................................................ 5
4. Antimonopolska politika Čikaške škole....................................................................... 6
5. Tri oblasti monopola prema Miltonu Fridmanu............................................................ 7
6. Libertarijanizam i njegov uticaj posle Drugog svetskog rata ....................................... 9
7. Težnja ka slobodnom tržištu i sistem plivajućih kurseva .......................................... 11
8. Ograničena uloga vlade ............................................................................................ 12
9. Fridmanova teorija monetarnog sistema .................................................................. 14
10. Kapitalizam = Sloboda ........................................................................................... 15
11. Zaključak ............................................................................................................... 16
12. Literatura: .............................................................................................................. 17

4
2. Milton Fridman: biografski podaci
Milton Fridman je rođen 31.jula 1912. godine u Njujorku. Doktorirao je na Kolumbija
univerzitetu, a ceo radni vek proveo je na Čikaškom univerzitetu. Osnovne doprinose
Fridman je dao na području teorije cena, inflacije i monetarne politike. Gotovo sam je
tokom 1950-ih i 1960-ih godina držao opoziciju vladajućem kejnzijanizmu. Tvrdio je da
nivo cena zavisi od količine novca u opticaju, čime je vaskrsao klasičnu kvantitativnu
teoriju novca. U dugom roku, po Fridmanu, povećanje novčane mase povećava cene,
ali ne i ekonomsku aktivnost i zaposlenost. Samo u kratkom roku monetarni rast
povećava proizvodnju i zaposlenost. Rešenje problema inflacije i kratkoročnih
fluktuacija zaposlenosti i realnog nacionalnog dohotka Fridman je video u jednostavnom
moneternom pravilu: novčana masa treba da raste jednako kao realni društveni
proizvod. Glavna ekonomska dela: Eseji o pozitivnoj ekonomiji (Essays in Positive
Economics, 1953), Studije o kvantitativnoj teoriji novca (Studies in the Quantity Theory
of Money, 1956), Teorija potrošne funkcije (A Theory of the Consumption Function,
1957), Monetarna istorija Sjedinjenih Država, 1867 – 1960, sa Anom Švarc (Monetary
History of the United States). Nije imao poverenja u sposobnost države da koriguje
greške tržišta. Tražio je i da se smanji javna potrošnja kako bi privredi i stanovništu
ostajalo više novca. Uopšte, bio je jedan od najvećih liberala XX veka. U knjizi
“Kapitalizam i sloboda” dokazivao je da sistem zasnovan na slobodama daje najbolje
rezultate i zalagao se, između ostalog, za dobrovoljnu vojsku, negativan porez na
dohodak, fluktuirajuće kurseve valuta, ukidanje licenciranja za lekare i druge. TV serija i
knjiga pod nazivom “Sloboda izbora”, koje je pripremio zajedno sa suprugom Rouz,
učinili su ga popularnim širom sveta. Osnovao je zajedno sa Hajekom, Društvo Mont
Pelerin, gde je preispitivana i jačana liberalna ideja. Nobelovu nagradu za ekonomiju
dobio je 1976. godine, za “svoj doprinos na polju analize potrošnje, monetarne istorije i
teorije i za demonstraciju složenosti stabilizacione politike”.
5
3. Čikaška ekonomska i rešavanje krize u Čileu
Čikaška škola imala je praktičan uspeh primene svojih ideja u Čileu 70-tih godina XX
veka. Kriza počinje ranih 70-ih godina kada na vlast dolazi Salvador Aljende, prvi
demokratski izabran marksista.
Međutim, njegova socijalistička politika nacionalizacije, visoke plate i kontrola cena
izazivaju ekonomsku katastrofu i na vlast 1977. godine dolazi general Augusto Pinoče.
1 Augusto José Ramón Pinochet Ugarte, na vlasti bio od 17. decembra 1974 do 11.
marta 1990 2 Chicago boys (eng.), grupa od 25 mladih čileanskih ekonomista koji su se
obučavali na Čikaškom univerzitetu pod tutorstvom Miltona Fridmana i Arnolda
Harbergera.
Pinoče je pozvao Čikaške momke 2 u pomoć radi davanja hitnih ekonomskih saveta.
Milton Fridman je tada bio na čelu tima. Savetovali su drastično smanjenje državnih
prihoda, denacionalizaciju, poresku reformu, privatizaciju penzionih fondova i striktnu
monetarnu kontrolu ponude novca. Kasnije, predložena je i privatizacija nacionalnih i
rudnih bogatstava. Ekonomske reforme ojačale su državu i ekonomska politika
dovedena je na osnaženi put. Danas je Čile najprosperitetnija zemlja Južne Amerike od
koje se može samo učiti.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti