Zaštita moralnog integriteta i pravna regulisanost mobinga
1. ZAŠTITA MORALNOG INTEGRITETA – POJAM I VRSTE MOBINGA
Moralni integritet je lično svojstvo čoveka, kod zaposlenih lica može imati pozitivnu i negativnu
stranu.
Negativna strana ogleda se u društveno neprihvatljivom odnosu, i ona treba biti sankcionisana,
dok pozitivna strana treba da se štiti.
Zaštita moralnog integriteta se ogleda u sledećem:
1. Zabrana diskriminacije
2. Zabrana zlostavljanja na radu (mobing)
3. Zaštita od zloupotrebe prava
4. Kodeks profesionalne etike
Zlostavljanje na radu se naziva mobingom (eng. „to mob“ – nasrnuti na nekoga) i manifestuje se
kao specifično ponašanje koje je učestalo i kao omalovažavanje, ponižavanje, vređanje od strane
nadređenog lica ili lica u istoj kadrovskoj ravni.
Cilj lica koji vrši mobing jeste da se lice psihički maltretira, da se naruši psihičko zdravlje
radnika i da se navede da sam otkaže radni odnos.
Karakteristike:
1. Subjektivni odnos lica koji vrši mobing prema radnji (mora imati nameru maltretiranja) npr.
izdavanje ponižavajućih radnih naloga ili izdavanje previše posla, uskraćivanje posla,
ogovaranje, ismevanje, seksualno uznemiravanje i sl.
2. Trajanje i sukcesivnost tih radnji – one su učestale i kontinuirane u određenom vremenu.
Učestalo je prema najširem shvatanju ono koje se
preduzima najmanje 1 nedeljno i traje duže
od 2 meseca.
3. Cilj mobinga jeste da se stvori neprijateljsko okruženje, osecaj bespomoćstva, profesionalne
suvišnosti i sl.
Samo ako su kumulativno ispunjena sva 3 obeležja možemo govoriti o mobingu.
Vrste:
1. Horizontalni – među licima koji su u istoj kadrovskoj ravni (među radnicima, među
rukovodiocima)
2. Vertikalni – između lica različitih kadrovskih pozicija (između nadređenog i podređenog)
Mober – lice koje vrši mobing
Mobirani – žrtva mobinga
Razlozi:
1. Posledica nedostatka opšte kulture (kulture rada)
2. Loši međuljudski odnosi, konfliktne situacije, odsustvo soc. dijaloga itd.
3. Politički razlozi (kod vertikalnog mobinga kada je mober podređeni)
Mobing se proučava i kao sociološki problem. Takođe se proučava i kao zdravstveni problem i
uzročnik je mnogih bolesti, dovodi do razdražljivosti, depresije pa čak i do izvršavanja
samoubistava.
Na nivou Evropske unije 15% zaposlenih je izloženo mobingu, 25% u Americi a u Srbiji je čak
45% zaposlenih žrtva mobinga.
Tretiran je i kao socijalno-ekonomski problem jer on direktno ili indirektno pogađa i poslodavca
(mobirano lice gubi motivaciju za rad, često ide na bolovanje i sl.) a pogađa ujedno i državu.
2. PRAVNA REGULISANOST MOBINGA
U svetu pravna regulisanost mobinga nije na zadovoljavajućem nivou ali u našolj zemlji jeste.

Radnopravni okvir
– 3 propisa:
1. Zakon o radu (pravo zaposlenog na zaštitu ličnog integriteta, zabrana diskriminacije, govori o
uznemiravanju na radu posebno sexualnom uznemiravanju)
2. Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu – povoljni uslovi rada koje obezbeđuje fizičko i
psihičko blagostanje
3. Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu
+ Pravilnik o pravilima ponašanja radnika i zaposlenih u prevnciji zlostavljanja
Mobingom se smatra:
1. Zlostavljanje je svako aktivno ili pasivno ponašanje prema zaposlenom ili grupi, koja se
ponavlja i ima za cilj da povredi prava zaposlenog, dostojanstvo ili da navede da prekine radni
odnos
2. Zlostavljanjem se smatra i podstrekavanje na mobing
3. Sexualno uznemiravanje.
Ne smatra se zlostavljanjem:
1. Pojedinačni akt poslodavca kojim rešava o pravima i obavezama zaposlenih (rešenje o
premeštanju na drugi posao)
2. Pozivanje na odgovornost zbog povrede radne discipline.
Izvršilac
– poslodavac odnosno odgovorno lice kod pravnog lica – direktor ili zaposleni
Žrtva
– lice prema kome je usmereno zlostavljanje
Dužnosti poslodavca:
1. Poslodavac je dužan da zaposlenog obavesti o zabranjenosti vršenja mobinga
2. Obaveštava sve zaposlene i edukuje ih
3. Odgovoran je za štetu koju pretrpi zaposleni
Zaposleni ima sledeća prava:
1. Pravo da bude upoznat
2. Pravo da ostvari zaštitu kod poslodavca
3. Pravo da odbije da radi na poslu gde trpi zlostavljanje ako mu preti opasnost po život i
zdravlje (za to mu treba potvrda lekara)
Obaveze zaposlenog:
1. Da se uzdrži od vršenja mobinga
2. Radnik koji vrši mobing podleže disciplinskoj odgovornosti.
3. ZAŠTITA OD ZLOSTAVLJANJA
Zaštita od zlostavljanja je predviđena u 3 faze:
1. Prevencija
– ako svi zaposleni i poslodavci poštuju prava i obaveze u vezi mobinga
2. Obezbeđuje se u postupcima kod poslodavca
:
a) Postupak podrške, pružanja saveta zaposlenom – poslodavac određuje lice za podršku
b) Postupak posredovanja – lice podnosi pisani zahtev u kojem navodi elemente mobinga
poslodavcu pa čak i ako je u ulozi mobera sam direktor (u tom slučaju postoji izuzetak da on
može odmah da se obrati sudu, iako je pravilo da se prvo treba obratiti poslodavcu pa tek posle
sudu).
Rok za podnošenje pisanog zahteva je 6 meseci od dana kada je zlostavljanje izvršeno, tj. kada je
izvršen poslednji čin te radnje.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti