UNIVERZITET U SARAJEVU
EKONOMSKI FAKULTET U SARAJEVU
IBRAHIM TURAJLIĆ
MOBING U POSLOVNOM OKRUŽENJU
DIPLOMSKI RAD
SARAJEVO, SEPTEMBAR 2013.
1
UNIVERZITET U SARAJEVU
EKONOMSKI FAKULTET U SARAJEVU
MOBING U POSLOVNOM OKRUŽENJU
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Menadžment
Mentor: Doc. dr. Senad Softić
Student: Ibrahim Turajlić
Indeks br. 68643
Studij: Ekonomija
Smjer: Makrofinansijski menadžment
Sarajevo, septembar 2013.
1. UVOD
Mobing se odnosi na uznemiravanje i psihičko zlostavljanje na radnom mjestu. Iako
mobing predstavlja veoma star fenomen , nije bio opisan, detaljno istražen i analiziran sve
do ranih 80-ih. U procesu mobinga žrtva je podvrgnuta sistemskom procesu zadiranja i
narušavanja svojih građanskih prava. Ako mobing traje godinama u konačnici može
dovesti do isključenja sa tržišta rada jer je pojedinac onemogućen da pronađe adekvatno
zaposlenje usljed nastale psihološke štete prouzrokovane mobingom.
U vezi mobinga na radnom mjestu 1976. godine Carroll M. Brodsky u svojoj knjizi „The
harassed worker“ po prvi put koristi termin „uznemiravani radnik“ i u svom radu izučava
tipične slučajeve mobinga na radnom mjestu. Termin „mobing na radnom mjestu“ prvi je
koristio njemački psiholog Heinz Leymann koji je istraživao psihologiju radnika koji su
pretrpjeli tešku traumu na radnom mjestu. On je primijetio da su neke od najtežih reakcija
bile među radnicima koji su bili meta kolektivne kampanje saradnika koja je imala za cilj
da ih kazni, ponižava ili isključi s radnog mjesta.
Većem riziku nastanka mobinga na radnom mestu doprinosi i jaka hijerarhija kao i
nedovoljno transparentna atmosfera, nedostaci u internom informisanju, neadekvatno
ponašanje rukovodstva, nedovoljno razgraničena nadležnost i podjela zadataka. Pojavi
mobinga na radnom mjestu doprinosi svakako i veoma loša radna klima u kojoj vladaju
zloba, zavist, kao i neprijateljsko ponašanje prema pojedincu koji je žrtva mobinga.
Žrtve mobinga su najčešće osobe koje imaju neki tjelesni nedostatak, koje su drugačije
seksualne orijentacije, osobe koje su druge vjere i sl. a istraživanja pokazuju da su najčešće
žrtve mobinga mlađe osobe tj. novi radnici bez iskustva ili starije osobe koje se nalaze na
kraju radnog vijeka. Osoba koja je žrtva mobinga nalazi se u skoro bezizlaznoj situaciji s
minimalnim mogućnostima da se brani, što na kraju rezultira raznim psihičkim i
psihosomatskim oboljenjima a sve to doprinosi konačnom cilju mobinga a to je
isključivanje žrtve iz radne sredine i trajno onesposobljavanje za dalju radnu aktivnost.
U ovom radu ćemo definisati mobing na radnom mjestu, prikazati povezanost mobinga sa
stresom i konfliktom, aktivnosti koje se odnose na mobing, ključne faze u procesu
mobinga kao i faktore koji ukazuju na postojanje mobinga, uticaj mobinga na društvo kao i
socijalne, psihološke i psihosomatske efekte mobinga na žrtve mobinga.
2. MOBING U POSLOVNOM OKRUŽENJU
2.1 Definicija mobinga
Mobing u poslovnom okruženju uključuje neprijateljsku i neetičnu komunikaciju od strane
jednog ili nekoliko pojedinaca koja je usmjerena uglavnom prema jednom pojedincu koji
je pod uticajem mobinga, gurnut u bespomoćnu i beznandnu poziciju usljed stalnih mobing
aktivnosti. Mobing aktivnosti se odvijaju na vrlo čestoj osnovi (statistički gledano: jednom
sedmično) i u dugom vremenskom periodu (statistički gledano: u trajanju od najmanje 6
mjeseci). Zbog visokog stepena učestalosti i dugog perioda trajanja ovog neprijateljskog
ponašanja u kombinaciji sa maltretiranjem i zlostavljanjem, mobing u krajnjoj liniji
rezultira značajnim psihičkim, psihosomatskim i socijalnim patnjama žrtve mobinga.
Definicija mobinga isključuje privremene konflikte i fokusira se na trenutak u vremenu
gdje psihosocijalna situacija počinje da rezultira u psihijatrijsko ili psihosomatsko
patološko stanje. Drugim riječima, razlika između konflikta i mobinga se ne odnosi na ono
šta je ili kako je urađeno, nego na učestalost i trajanje onoga šta je urađeno.
Naučnici pod definicijom mobinga podrazumijevaju socijalnu interakciju kroz koju je
jedna individua napadnuta od strane više individua najčešće na dnevnoj bazi u trajanju od
više mjeseci, dovodeći tu osobu u skoro bezizlaznu situaciju sa potencijalnim rizikom od
protjerivanja (isključenja) sa radnog mjesta.
1
Slika 1. Mobing na radnom mjestu
Izvor:
www.bildungaktuell.at
2.2. Vrste mobinga
Prema mjestu i motivima nastanka, kao i prema tome ko ga sprovodi, mobing se može
podijeliti u dvije glavne grupe:
horizontalni i
vertikalni mobing
Horizontalni mobing se najčešće javlja u između radnika koji uživaju isti položaj u
hijerarhijskoj organizaciji. U ovom slučaju se može desiti da se neki kolega ističe u svom
1 Leymann, H., Mobbing and psychological terror at workplaces, Violence and Victims, str. 119-125. (1990)
5
