Moderna porodica
Moderna porodica
Fakultet za poslovne studije i pravo
Sadržaj
1. Uvod………………………………………………………….……….3
2. Određenja porodice I fukcije………………………………………….4
3. Topologija porodice………………………………………...…………6
4. Razvoj porodice (životni ciklus)…………………………………...….8
4.1.
Brak………………………………………………………...….9
4.2.
Roditeljstvo………………………………………………...…10
4.3.
Autoritet u porodici I njegpca delegitimacija…………………11
5. Polovi i rodna podela poslova u porodici……………………….…….12
6. Zakljucak………………………………………………………………16
7. Literatura………………………………………………………………17
- 1 -
Moderna porodica
1. Uvod
Moderna porodica jeste sažet izraz vekovnih promena koje su u evropskim društvima
uobličavale zajednički život pojedinaca međusobno srodnički povezanih. Moderna
porodica građanstva postaje nosilac jedne osobene kulture ove epohe i klase koja tu epohu
reprezentuje, a koju bismo mogli nazvati civilnom kulturom građanske klase. Izvorište ove
kulture sa jedne strane je privatni svet porodičnih emocija, a sa druge strane, racionalni
svet privatne ekonomske prakse na tržištu. Ova kulturna tekovina građanstva stoji u osnovi
porodične intime kao bitno novog kvaliteta porodičnog života i novog doživljaja porodice
koji stoji u osnovi individualno - psihološkog razvitka građanske individualnosti. Neke od
najvažnijih odlika moderne porodice su: humanistička težnja ka vaspitavanju slobodnih,
odgovornih i jednakih ljudskih bića, naglašavanje prava ličnog izbora, prava zaštite
intimnog života koji se neguje u porodičnom krugu, tolerancija prema drugačijim i tuđim
praksama života. Industrijalizacija i urbanizacija su doprineli omasovljavanju moderne
porodice, tj. omogućili da ono što je bila privilegija malog broja porodica viših i srednjih
slojeva postane masovni način života stanovništva. Najčešće se u sociologiji pod
modernom porodicom podrazumeva mala društvena grupa koja nastaje na temelju
društveno priznate veze supružnika (brak) i njihove rođene i usvojene dece, a čija je
osnovna funkcija socijalizacija potomstva i održavanje psihičke stabilnosti odraslih
članova porodice ( T. Parsons, Zaga Golubović). V. Gud i Hajdi Rosenbaum izdvajaju
neke osnovne osobine moderne porodice:
Gud Rosenbaum
1. Retkost proširene porodice 1. Razdvajanje rada za zaradu od doma;
i nestajanje korporativne srodničke porodica je sada privatna i zatvorena
strukture. jedinica.
2. Relativno slobodan izbor 2. Podela rada prema polu-muz hranitelj,
supruznika baziran na ljubavi žena-majka.
i neolokalnom domaćinstvu. 3. Dnevno odsustvo bar jednog ~lana iz
3. Nestajanje miraza i cene za doma.
mladu. 4. Egzistencija porodice počiva na zaradi
4. Ređi brakovi među srodnicima. bar jednog člana i potrošnji na tržištu.
5. Autoritet se smanjuje. 5. Zajednički život dve generacije a
6. Veća jednakost među polovima. prema trećoj se čuva intimni odnos.
7. Legalni sistem u kome je prihvaćen 6. Delimi~no preuzimanje od strane
princip pravne jednakosti članova. drustva poslova socijalizacije ({kola).
- 2 -

Moderna porodica
Reproduktivna funkcija
Savremenu porodicu karakteriše slab natalitet i smanjen mortalitet. Tu je prisutno
raspadanje na manji broj članova. Sve je više porodica sa jednim djetetom, pravdajući to
činjenicom da se tom djetetu pruže što bolji uslovi za život. Uzrok ovoj pojavi je nizak
životni standard i neregulisano stambeno pitanje, skupoća i drugo. U savremenoj porodici
prisutna je dezintegracija /kriza/ koja ostavlja vidne tragove na reproduktivnu funkciju
porodice. No, ekonomske, političke i druge krize uzdrmale su porodicu.
Ekonomska funkcija
Savremena porodica u ekonomskom smislu nema sredstava za proizvodnju. Ona nije
zajednica proizvođača, već potrošačka zajednica. Ideal ove porodice nije imanje, nego
znanje i stručno obrazovanje. Zato svaki član privređuje i postiže veću ekonomsku
samostalnost. Ali, rastom prihoda porodice rastu i rashodi /stanarina, komunalne usluge,
održavanje stambene i lične higijene, ishrana, odjeća, kulturne potrebe i slično/.
Na drugoj strani država se javlja kao garant porodičnih potreba pružajući zdravstvenu,
socijalnu i penzijsko-invalidsku zaštitu.
Funkcija zadovoljavanja polnog nagona i emotivna funkcija
Ovdje se zadovoljavaju najintimnije želje supružnika. U savremenoj porodici supružnici
imaju punu individualnost. Brak se zaključuje iz ljubavi, a njenim prestankom prestaje
postojanje porodice. Dijete tu nije sredstvo za produženje porodice i očuvanje imovine, već
je ono centar svih dešavanja u njoj. Zato je opravdana maksima da je djetetu potrebna
porodica, a ne dijete porodici.
Funkcija pružanja zaštite
Ona se ogleda kroz: biološku zaštitu /čuvanje i podizanje djece/, moralnu zaštitu koja se
reflektuje kroz podršku, pomaganje i porodičnu solidarnost, zatim pravnu zaštitu
/zastupanje/, ekonomsku zaštitu koja se ogleda kroz formu izdržavanja i slično. Dakle, sve
ove oblike trebalo bi da pruža porodica, pa tek onda država.
Funkcija zabave i razonode
U savremenoj porodici naglašena je potreba na polju rekreacije koja se ispoljava kroz
organizovane godišnje i nedjeljne odmore, izlete, upražnjavanje sportskih aktivnosti.
Zabava i razonoda postaju dakle realna potreba članova savremene porodice.
Vaspitno-obrazovna funkcija
Ona se koristi iz porodice i države. Ovdje je uloga porodice velika, jer pored emocionalne
dimenzije, djeca u velikoj mjeri od roditelja formiraju pogled na svijet, način života i
odnose u društvu. Svakako da je uloga roditelja i vaspitačkog karaktera, zbog čega je
ponašanje djece produkt roditeljskog ponašanja. Tamo gdje je prisutna dobra porodična
klima, vaspitanje djece nije ugroženo, a tamo gdje su nesređeni porodični odnosi, djeca u
pravilu ispoljavaju neki od oblika poremećaja u ponašanju. Za razliku od vaspitanja,
savremena porodica na planu obrazovanja ima mali uticaj, jer se uglavnom stiče kroz
različite stupnjeve školskog sistema.Iz ovoga je vidljivo da je funkcija savremene porodice
veoma razrađena sa dominantnom i složenom vaspitno-obrazovnom funkcijom. Činjenica
je da savremenu porodicu treba posmatrati kao etapu u razvoju porodice uopšte gdje je
uloga roditelja kompleksna naročito u fazi odrastanja i sazrijevanja mladih članova. U
pravilu, u savremenoj porodici oba roditelja rade, to imaju sve manje vremena za svoje
Naučno-stručni časopis SVAROG br. 4, maj 2012. (137 – 144)
- 4 -
Moderna porodica
dijete. Briga i podrška roditelja trebala bi da bude naročito prtisutna na prelasku iz osnovne
u srednju školu, gdje su pubertetsko-adolescentne smetnje naročito prisutne i mogu odvesti
djecu u neko od neželjenih asocijalnih ponašanja. Roditeljska pažnja i briga time su više
potrebne ako znamo činjenicu da savremena škola postavlja složene obaveze koje samo
dijete ne može izvršiti. Zato i danas stoji Tolstojeva izreka: „Sve srećne porodice liče jedna
na drugu, svaka nesrećna porodica nesrećna je na svoj način.“
3. TIPOLOGIJA PORODICE
Pristup klasifikovanju između univerzalizma i pluralističkog relativizma
Skoro do 60-ih godina ovog veka dominiralo je shvatanje i pretpostavka o univerzalnosti
porodične grupe odnosno institucije. Malinovski će odbaciti tezu o evoluciji porodičnih
oblika kroz praistoriju na temelju 2 argumenta:
1. Univerzalnosti incesta, zabrana incesta otklanja svaku mogućnost promiskuiteta u
ljudskim društvima.
2. Univerzalnosti funkcije legitimacije koju vrši otac u odnosu na potomstvo i time
uspostavlja trajnu bračnu i srodničku, porodičnu zajedicu kao univerzalni porodični
fenomen.
Najpre je definicija nuklearne porodice obuhvatala 4 univerzalne funkcije porodične grupe:
1. Regulacija seksualnih odnosa; 2. Reprodukcija; 3. Primarna socijalizacija potomstva; 4.
Ekonomska kooperacija supružnika radi egzistencije.
Kasnije je okončano na jednu, jedinu funkciju: "funkcija pomoću koje se pojedinci
smeštaju u uobličenu mrežu isprepletanih socijalnih odnosa ". Od kraja 60-ih godina ideja
o univerzalnosti bledi da bi na kraju bila sasvim odbačena, npr. kada je reč o incest zabrani
ukazuje se da zabrana ipak nije univerzalna kao u Kibucima, i da postoje samo 2 faktora
koja su univerzalna:
1. Porodica je mala grupa koja se bazira na srodstvu.
2. Uvek vrši funkciju odgojne socijalizacije potomstva.
Do pluralizacije dolazi zbog ubrzanja unutrašnje porodične dinamike.To se moze zahvaliti
sve većoj individualnosti i sve vecem otvaranju kako pojedinca tako i porodica za
kombinovanje i povezivanje unutrašnjih porodičnih procesa i odnosa sa izvan-porodičnim
sferama života.
Klasifikacije koje počivaju na shvatanju univerzalnosti porodice
Frederic la Play razlikuje 3 glavna oblika:
1.
Velika patrijarhalna porodica
- karakteriše je veliki broj članova srodnički povezani,
rukovođenje porodicom vrši najstariji muškarac, rodonačelnik.
2.
Atomistička ili nestabilna porodica
- sastoji se iz roditeljskog para i neodrasle dece, čim
odrastu odvajaju se od roditelja i formiraju sopstvenu porodicu.
3.
Porodica stablo
- tj. proširena porodica, nije tako preglomazna kao patrijarhalna a ni
tako nestabilna kao atomistička, ovakva porodica jednima dozvoljava odvajanje i odlazak
iz nje a drugima tj. sinu nasledniku jos za zivota roditelja omogućava da preuzme
rukovodeće funkcije. Ovakva porodica trajno održava ime i posed porodice.
Naučno-stručni časopis SVAROG br. 4, maj 2012. (137 – 144)
- 5 -
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti