REPUBLIKA SRPSKA – BIH

NEZAVISNI UNIVERZITET BANJA LUKA

FAKULTET ZA BEZBJEDNOST I ZAŠTITU

BANJA LUKA

TEMA: MONARHIJA KAO OBLIK VLADAVINE

SEMINARSKI RAD IZ UVODA U PRAVO

MENTOR:                                                                                                    STUDENT:
Prof. dr 

                                                                                                              

Banja Luka, decembar 2014. godine

Monarhija kao oblik vladavine

2

Fakultet za bezbjednost i zaštitu

Sadržaj

1. Uvod........................................................................................................................................3
2. Istoriski razvoj........................................................................................................................ 4
3. Izborna i naslijedna monarhija................................................................................................5
4. Monarh....................................................................................................................................6
5. Oblici monarhija.....................................................................................................................8

5.1. Apsolutistička monarhija.................................................................................................8
5.2. Ustavna monarhija...........................................................................................................9
5.3. Parlamentarna monarhija...............................................................................................11
5.4. Moderna monarhija........................................................................................................14

6. Razlike između monarhije i republike..................................................................................15
7. Zaključak...............................................................................................................................18
8. Literatura...............................................................................................................................19

background image

Monarhija kao oblik vladavine

4

Fakultet za bezbjednost i zaštitu

2. Istoriski razvoj

         Monarija predstavlja jedan od najstarijih tradicionalnih oblika vladavine. U izvjesnom 

smislu može se reći da je monarhijski oblik vladavine star koloko i sama država, s obzirom da 

se predmonarhijski oblici vladavine politizovanog roda još uvijek ne mogu smatrati državom 

u pravnom smislu te riječi. Proces postanka države okončava se tek nastankom monarhije u 

kojoj se institucionalizuje monopol političke vlasti određene porodice koja pripada jednom od 

dominantnih pozitivnih rodova

2

.

               Klasici antičke političke teorije Platon i Aristotel smatraju monarhiju jednim od tri 

pozitivna politička oblika, pored aristokratije i demokratije. Monarhija je po njima takav oblik 

vladavine u kojima jedno lice vlada pridržavajući se zakona i rukovodeći se opštim interesima 

zajednice. Nasuprot monarhiji kao pozitivnom obliku vladavine jednog lica, Platon i Aristotel 

razlikuju tiraniju kao negativan politički oblik iskvarene monarhijske vladavine. Tiranija se 

karakteriše odsustvom zakonitosti, arbitranom i nasilnom vladavinom u korist tiranina. Prema 

svom klasičnom antičkom uređenju monarhija ne ulazi u red apsolutističkih oblika vladavine 

s obzirom da je vlast monarha ograničena zakonom i opštim interesima političke zajednice. 

Nasuprot   monarhiji   tiranija   kao   iskvareni   oblik   vladavine   predstavlja   oblik   apsolutističke 

vlasti.

Tokom starog i srednjeg vijeka u praksi srećemo kako i apsolutističke tako i ograničene 

monarhije.   Monarsi   su   u   različitim   zemljama   nosili   različite   titule   i   to:   cara,   kralja, 

imperatora, sultana, šaha, velikog kneza, kneza, vojvode, beja itd.

2

 Hr.wikipedia.org

Monarhija kao oblik vladavine

5

Fakultet za bezbjednost i zaštitu

3. Izborna i naslijedna monarhija

Izborna   monarhija  (sa   često   ograničenim   brojem   kandidata   i   izbornog   područja)   se   čini 

starijim oblikom od  nasljedne monarhije  koja je uspjela smanjiti opasnost građanskog rata 

kod utvrđivanja nasljednika. Izborne monarhije su do svog kraja bile Poljska i Sveto Rimsko 

Carstvo.   Danas   su   to   još  Malezija  ,  Ujedinjeni   Arapski   Emirati  ,  Vatikan  a   formalno   i 

Kneževina Andora. 

Do dolaska hrišćanstva u Evropu su ovdje uglavnom bile izborne monarhije. Različita 

plemena imala su svoje poglavice koji su u pravilu poticali iz snažnih i uticajnih porodičnih 

klanova ali nisu poznavali nasljedno pravo. Nakon smrti jednog poglavice, novi je bio biran 

uz određeni ritual, ili bi ga jednostavno proklamirali. Neka plemena su samo za određeni rat 

ili   pljačkaški   pohod   birala  kneza,   koji   bi   nakon   obavljenog   "posla"   ponovo   bio   običan 

slobodnjak. Neki drugi oblik vladavine je za seljake - ratnike bio jednostavno neprihvatljiv.

To   je   bilo   razdoblje   prije  feudalizma  i   imalo   je   dijelom   odlike  demokratije.   To   je, 

međutim, prestalo s hrišćanstvom. Kad je car Rimskog Carstva Konstantin Veliki 313. godine 

hrišćanstvo   proglasio   jednakopravnim   s   drugim   religijama   a   kasnije   i   sam   prešao   na 

hrišćanstvo, počelo je savezništvo između hrišćanskih crkvi i svjetovnih vladara. Crkva je 

legitimirala apsolutnu vlast vladara i naslijedno pravo idejom da je neko "vladar po božijoj 

milosti". Kao protuuslugu, crkva  je sebi osigurala privilegirani položaj i očestovanje u vlasti, 

i to je ostalo u većini država do Francuske revolucije.

Evropom tokom srednjeg vijeka sve više prevladavaju naslijedne monarhije. Monarh je 

na   čelu   sklopa   manje-više   homogenog   vladajućeg   područja   koje   onda   dijeli   svojim 

pristalicama. Taj feudalni sistem stvara podlogu upravljanja i vojačenja u područjima kojim 

vlada monarh, ali trpi zbog sve većih zahtjeva vlastele da oni pređu u vlasništvo s pravom 

nasljeđivanja kako bi onda oni sa svoje strane mogli dalje vlast dijeliti svojim pristalicama. 

Do pojave ranih oblika modernih država evropski monarh je praktično sve više gubio stvarnu 

vlast u korist tako formirane feudalne vlastele.

background image

Želiš da pročitaš svih 19 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti