1. Pojava i razvoj novca?

Novac se pojavio

na određenom stepenu društvenog i ekonomskog razvoja proizvodnih snaga.

Novac je društvena pojava

nastala na određenom stepenu društvenog razvitka.

Novac je

takođe i kulturna pojava

, nastala iz određenih čovjekovih potreba.

Novac se javlja zbog toga

što sa podjelom rada u društvu čovjek ne može proizvoditi sve što mu

je potrebno. U ekonomskom smislu, novcem se vrši razmjena ekonomskih dobara.
Kada jedna roba stekne monopol kao opšti ekvivalent, ona postaje novac.

Razvoj novca kroz

istoriju može se prikazati na sledeći način:

Robni novac,

Kovani novac,

Novčanice,

Žiralni novac i

Elektronski novac.

2. Pojavni oblici novca?

1. Robni novac

Ulogu robnog novca su imali različiti proizvodi: žito, školjke, krzno, platno, stoka itd.
Metal kasnije istiskuje ostale oblike robnog novca iz sledećih razloga:

mogao je zadovoljiti veliki broj ljudskih poptreba u miru i ratu;

bio je vrlo pogodan za obradu;

mogao se držati na zalihama jer se nije kvario.

Ipak, to još uvijek nije bio prvobitni kovani novac.

2. Prvobitni kovani novac

Kuju se metalne pločice određene težine, sadržaja i čistoće metala, a za ta svojstva garantuje
(jemči) država ili grad koji su ih emitovali.
Prvobitni kovani novac se pojavio u obliku zlatnjaka u Lidiji u 6. vijeku p.n.e., kao i u obliku
zlatnjaka i srebrnjaka persijskog cara Darija I.
Ovaj novac iskovan od plemenitih metala funkcioniše kao svjetski novac i sredstvo za
zgrtanje blaga (funkcije novca).

3. Kovani novac - od bakra i bronze

Prvi kovani novac u se javio u Kini i Indiji oko 500. godine p.n.e., a u Grčkoj nešto kasnije. Ovaj
novac je veoma rijetko kovan od zlata i srebra (stari Rim: zlatni - aureus, srebrni - denarius). Bio
je različitih oblika - oblik lopate, noža, ražnjića, četvrtast. Mnogo kasnije se javlja u okruglom
obliku, u odgovarajućoj težini i sadržaju.

4. Kovani novac - od srebra i zlata

Brzo se uvidjelo da zlato i zlatan novac imaju prednosti i da se mogao zamijeniti u svakoj zemlji.
Novac iskovan od zlata ili srebra postaje

univerzalna mjera vrijednosti

, opšte prihvaćeno

sredstvo plaćanja i prometno sredstvo (funkcije novca).

To je omogućilo da trgovina postane

značajna djelatnost u međunarodnim razmjerama.

Neki događaji u srednjem vijeku poput

krstaških ratova

(13. vijeku pne) i otkrića Amerike

(1492.) imali su ogroman uticaj na razvoj svjetske trgovine i priliv ogromnih količina zlata i
srebra.

5. Zlatni standard

Zlatni standard karakteriše nekoliko faza koje predstavljaju tri novčana sistema.

Sistem sa zlatom u opticaju ili čisti zlatni standard

- novac se kuje od zlata, a note se mogu

zamijeniti za zlato.

Zlatno-polužni standard

- novac se više ne kuje od zlata, a zlatno pokriće se drži u zlatnim

polugama; banknote se teže mogu mijenjati za zlato.

Zlatno-devizni standard

- banka za pokriće novca, pored zlata, može imati i strani novac i

devize konvertibilne za zlato.

6. Papirni novac

Nošenje veće količine novca je rizičan postupak zbog čega su trgovci bili primorani da koriste
potvrde o deponovanim novčanim sredstvima -

sertifikate

radi plaćanja robe u udaljenim

područjima.
Tokom vremena, kovani novac je skoro sasvim potisnut "simboličkim" novcem, od kojeg je
najznačajniji oblik

papirni novac

Osim ovog oblika, uvijek je prisutna manja ili veća količina, tzv.

kreditiranja novca

koji, u

obliku depozitnog novca, danas predstavlja najznačajniji dio novca u opticaju.

7. Elektronski novac

Savremeni novac se pojavljuje i u svom novom obliku - savremena trgovina novcem ili
devizama i valutama. Prenos novca upotrebom elektronike sa računa jedne banke na račun kod
neke druge banke drastično je skraćen sa nekoliko dana na svega nekoliko sekundi.

3. Novac u Crnoj Gori?

Najpouzdaniji podatak je da je prvi novac na tlu CG - ilirski novac

- kovan u 2. vijeku pne

u Risnu. Prestankom rada ove kovnice, do 13. Vijeka korišćeni su:

rimski

mletački

vizantijski novac

U Zeti, u vrijeme vladavine

Balšića,

Đurađ I je u 14. vijeku kovao novac sa sopstvenim

amblemima, a Balša je kovao II skadarski dinar.
Novac su kovali i Đurđe II Stratimirović, Konstantnin Balšić, Stefan Lazarević i Balša III.

Crnojevići nisu kovali svoj novac

, već su cirkulisali dukati, perperi i dinari.

Ideju da se iskuje crnogorski novac (

zlatni perun

) Njegošu dao Rodšild 1851. godine.

U januaru 1901.

Crnogorsko ministarstvo finansija

izdalo naredbu kojom se

uvodi kruna

kao

novčana jedinica.

4. Perper kao novac u Crnoj Gori?

Knjaz je izdao

Ukaz 1906. godine

, na osnovu koga je iskovan prvi crnogorski novac – perper.

Iskovan je u bronzani i u nikleni perper u vrijednosti od 209.000 perpera.
Srebrni perper je iskovan 1909. godine, a zlatni novac 1910. godine.

Kovanje novca

je imalo pored monetarnog i čisto

finansijski značaj

- čist prihod od kovanja

srebrnog, niklenog i bronzanog novca, a gubitak od kovanja zlatnog novca.
Krajem

1910.

godine donijet je

Zakon o državnom novcu

Kraljevine Cme Gore.

Nastupanjem ratova, do velikih finansijskih sredstava došlo se štampanjem i puštanjem u opticaj
čistog papirnog novca.

Ovaj novac je izdavalo Ministarstvo finansija,

jer Crnogorska banka

osnovana 1906. nije imala emisionu funkciju. Rat je izazvao poremećaj u privredi, vrijednost
perpera je opadala.

1920. godine

donesen u novoj državi je donešen

zakon

kojim je

prihvaćen

dinar.

8. Funkcija novca kao mjere vrijednosti?

Funkcija mjere vrijednosti je u tome

što se vrijednost svake robe izražava u novcu i

predstavlja cijenu te robe. Ovu funkciju novac ne mora da obavlja (u periodima hiperinflacije).

Zahvaljujući novcu

, robe različitih fizičkih osobina se u razmjeni ispoljavaju kao kvalitativno

istorodne i količinski uporedive.

Zahvaljujući novcu

, moguće je upoređivanje vrijednosti različitih proizvoda jer će se

jednostavno uporediti količina novca koju je potrebno dati za jedan, odnosno za drugi proizvod.

Novac je zajednička mjera vrijednosti svih roba.

Dakle, novcem se može izraziti vrijednost

svake robe, što znači da se one mogu međusobno i upoređivati.

9. Funkcija novca kao platežnog sredstva (sredstva plaćanja)?

Ovo je funkcija novca sa pravnog gledišta. Novac se u funkciji platežnog sredstva koristi u
kreditnim transakcijama. Sa razvojem robne proizvodnje, prodavač postaje povjerilac a kupac
dužnik, tako da i novac dobija drugu funkciju i postaje platežno sredstvo.

Funkcija proizilazi iz činjenice

da se ne mora poklapati vrijeme kupovine sa vremenom

plaćanja. Pored kupovine postoji i bezbroj drugih usluga, obaveza i sl. čije se plaćanje može
odložiti, čemu je doprinjela sve veća podjela rada i pojava kreditnih odnosa.

10. Funkcija novca - Novac kao blago?

Ova funkcija novca nastaje

usled činjenice da se novac mogao čuvati da bi se trošio, onda kada

to njegovom imaocu odgovara, kao zamjena za bilo koju robu koja ima vrijednost.

Umjesto gomilanja blaga

u raznim naturalnim oblicima, pojava novca je stvorila mogućnost da

ga njegovi vlasnici čuvaju i angažuju kad žele.

Ova funkcija novca je korisna

jer ljudi uglavnom ne žele da potroše dohodak odmah nakon što

ga dobiju, već radije čekaju pogodan trenutak za kupovinu.

11. Funkcija novca – Novac kao svjetski novac?

Ova funkcija novca proizilazi iz potrebe

da se na osnovu međunarodne podjele rada vrši

razmjena između pojedinih zemalja.

Svjetski novac u funkciji mjere vrijednosti

, čini robe, proizvedene u različitim zemljama

svijeta, kvalitativno jednakim i međusobno uporedivim.
Novac koji je mogao da služi kao svjetski novac bilo je

zlato

, koje je postalo univerzalna roba

jednaka za sve, bez ograničenja na zemlju proizvođača.
U savremenom međunarodnom platnom prometu plaćanje između pojedinih zemalja vrši se na
osnovu kurseva valuta.

Funkciju svjetskog novca mogu obavljati konvertibilne valute.

12. Dopunska funkcija novca – Novac kao konzervator vrijednosti?

Ova funkciia proizilazi iz činjenice

da se novac koji se posjeduje, ne mora biti odmah

iskorišćen, jer postoji mogućnost njegovog čuvanja i angažovanja prema nahođenju njegovog
imaoca.

Ova funkcija je takođe je vezana za činjenicu da usled razvoja kreditnih odnosa

prodavač

robe ne dobija novac odmah, već nakon određenog vremena, pa je to još jedan razlog za da se
novac pojavi u ulozi konzervatora vrijednosti.

Novac u ulozi konzervatora vrijednosti podrazumijeva

njegovu sposobnost da određeni

vremenski period sačuva svoju početnu vrijednost.
Funkcija novca kao konzervatora vrijednosti je direktno vezana za klasičnu funkciju novca kao
blaga, pa se stoga po nekim autorima i ne treba tretirati kao posebna funkcija.

13. Dopunska funkcija novca – Novac kao predstavnik solventnosti i
likvidnosti?

Suština ove funkcije

novca sastoji se u mogućnosti da se pomoću novca izražava stanje

solventnosti i likvidnosti.

Savremeni proces reprodukcije

zahtijeva neodložno prisustvo novca za održavanje svog

kružnog toka.

Značaj ove funkcije

takođe proizilazi iz činjenice da nelikvidnost jednog subjekta može izazvati

lančanu nelikvidnost, što može imati jako opasan uticaj po ekonomiju jedne zemlje.
Postoji stanovište da je riječ o izvedenim funkcijama novca kao sredstva plaćanja i da ih treba
razmatrati u okviru te funkcije.

14. Dopunska funkcija novca – Novac kao garant slobode konzuma?

Ova funkcija se sastoji u tome

što se, po pravilu, za novac mogu kupiti sve vrste roba i usluga

koje su izložene prodaji bez ograničenja.

Sloboda

pojedinca da svoj novac upotrijebi za nabavku one robe ili usluge koju želi,

predstavlja

jedno od najdragocjenijih prava.
Sloboda potrošnje (konzuma)

i usmjeravajuća uloga efektivne tražnje predstavljaju osnovni

organizacioni princip koji po svom značenju prevazilazi monetarnu problematiku.

15. Novčani sistemi?

Novčani sistem predstvalja

organizovanu aktivnost države u sektoru novca, kojom se propisima i

odgovarajućim mjerama regulišu uglavnom sva pitanja značajna za njegovu organizaciju i
cirkulaciju, kao sredstva prometa i plaćanja.

Ta bitna pitanja su:

naziv novčane jedinice, metal

važenja, novčano pokriće, konvertibilnost itd.
Dakle, novčani sistem je skup zakonskih propisa kojim se regulišu

emisija, cirkulacija i

povlačenje novca iz opticaja.

Polazeći od vrste novčane jedinice novčani sistemi se dijele na:

a) metalne novčane sisteme (metalna valuta ili metalno važenje, vezana valuta)
b) novčane sisteme sa papirnim novcem u opticaju (papirna ili slobodna valuta)

19. Novčani sistem – Bimetalizam?

Bimetalizam je dvometalni novčani sistem

u kojem kao, punovrijedno, neograničeno,

definitivno i zakonsko, sredstvo prometa i plaćanja cirkuliše novac iskovan iz dva metala,
najčešće zlata i srebra.
U zavisnosti od toga da li u prometu istovremeno cirkulišu zlatni i srebrni kovani novac, sa ili bez
zakonski utvrđenog vrijednosniog odnosa razlikuje se

paralelna i dvojna valuta.

20. Dvometalni novčani sistem – Paralelna valuta?

Paralelna valuta je

dvometalni novčani sistem bez unaprijed utvrđenog odnosa vrijednosti

između 2 metala. Taj odnos se uspostavlja na tržištu prema potrebama, u zavisnosi od odnosa
ponude i tražnje dva metala ili kretanja njihovih vrijednosti tj. tržišnih cijena.
Najčešće se pod paralelnom valutom podrazumijevaju 2 zasebna novčana sistema
od kojih se jedan zasniva na zlatu a drugi na srebru.
Sistem je stvarao izvjesne poteškoće kod regulisanja obaveza i plaćanja zbog nepostojanja
međusobnog vrijednosnog odnosa.

Stoga su promjene njihove vrijednosti

činile sistem

nestabilnim i pothranjivale špekulacije kojima se naročito koristila država.

21. Dvometalni novčani sistem – Dvojna valuta?

Dvojna valuta je viša faza

u razvoju bimetalizma, odnosno bimetalistička valuta u pravom

smislu riječi. Učinjen je veliki napredak u uređivanju novčanih sistema jer je sada zakonski

utvrđen vrijednosni odnos zlata i srebra.

Ovaj sistem se naziva i

alternativnim.

Dvojna valuta poprima karakteristike alternativne u

slučajevima kada dolazi do depresijacije jednog od dva metala

u odnosu na zakonski utvrđen

odnos vrijednosti

, usljed čega depresirani metal potiskuje iz prometa vrijedniji metal.1803.

godine Francuska je prva uvela dvojnu valutu i odnos je bio 1:15.5.
Ovo najbolje ilustruje dejstvo

Grešemovog zakona koji glasi:

Do depresijacije jednog metala u unutrašnjem prometu ili do istiskivanja drugog vrednijeg novca
iz opticaja, dolazilo bi najčešće onda kada stvarni odnos vrijednosti između zlata i srebra na
međunarodnom tržištu nije odgovarao zakonski utvrđenom odnosu unutar neke zemlje.

Grešemov zakon je primjenljiv:

(Uslovi za djelovanje Grešemovog zakona)

Kada u opticaju cirkuliše novac s manjom sadržinom (težinom) metala u odnosu na metal
pune vrijednosti ili težine,

Kada od dva metala u cirkulaciji jedan depresira,

Kada pored metalnog novca u prometu cirkuliše i papirni novac.