Monetarna ekonomija i savremeni novac
Uvod
Pre nastanka samog novca u danas nam poznatom obliku i svrsi,
njegovu osnovnu funkciju u ona pradavna vremena imala je na primjer stoka
krupnog i sitnog zuba, skoljke, krzno, zito, kakao i tome slicno.O tome nam
svedoci i sam stari latinski naziv za novac- PECUNIA(pecus-govedo).U svetu
numizmatike odavno su vec poznate legende o mnogim ostrvskim narodima
Pacifika i Atlanskog okeana, a koji su u tu svrhu koristili morske skoljke.Sto su
bile egzoticnije i redje, imale su i veću vrednost. Takodje, postoje zanimljive
price iz ne tako dalekih davnina o ogromnim komadima granita te monolitnih
kamencica, koje su neki dalekoistocni narodi koristili kao osnovno platezno
sredstvo svoje kulture.Sa sve vecim razvojem trgovine, prekomorskih
istrazivanja te sirenja svetskog trzista, snazno jaca i potreba za iznalazenjem
nekakvog prakticnijeg i univerzalnijeg oblika odredjivanja vrednosti. Tako
nastaje prvi novac,koji u svom prapocetku imao oblik grumena ,sipke ili
predmeta od plemenitih kovina, zlata i srebra.No takav prvobitni oblik novca
ponovo nije bio bas praktican, jer bi se morao uvek iznova vagati ,da bi se
dobila realna vrijednost. S vremenom bivaju utvrdjena osnovna pravila o tezini i
kvaliteti novca, ukljucujuci ono najvaznije, da njegova nominalna vrijednost
mora biti ista s vrijednoscu stvarnog sadrzaja takvog novca.Ali kasnije se od tih
pravila odustalo, jer se nije pokazalo dobrim u praksi. Prvi novac, slican
danasnjem ,nastaje u 7.veku prije Hrista ,dakle pre 2700 godina.To se desilo u
maloj drzavi koja se zvala Lidija u Maloj Aziji.Taj se pranovac izradjivao od
elektruma ,pripodne lugure zlata i srebra.Kroz buduće vekove osim elektruma
se u izradi novca koristilo zlato ,srebro ,bakar ,bronza ,a poslednjih tek stotinak
godina jos i nikal i zelezo.Prvi su novci izradjivani potpuno rucno i ta se osnovna
tehnika proizvodnje ustvari vrli malo kroz vreme menjalo sve do 16.veka kada
su nastale prve masine za njegovo kovanje.U 1.veku nase ere postojao je
zanimljiv poslovni obicaj dodatnog jos
obelzavanja novca
simbolima ,monogramima ili imenima. U anticka vremena stare Grcke i vecnog
grada Rima te vreme Britanskog carstva, novac su uglavnom izdavale drzave i
njihovi vladari.Na primjer ,Aleksandar Veliki Basilicus(356-323pne)veliki
Makedonski kralj slijedi primer svoga oca Filipa ll te na svom novcu prikazuje
mnogobrojna starogrcka bozanstva i njihove junake. Medju njima se posebno
isticala srebrna tetradrahma s likom Herakla.Nakon Aleksandrove smrti,
nastavilo se sa izradom takvog novca iz sasvim jednog jednostavnog razloga,
bio je vrlo ugledno i cenjeno platezno sredstvo u citavom tadasnjem svetu.
Tako je na kraju ustvari vrlo znacajnim bio onaj prvi korak zamjene lika
Aleksandra Velikog s novca od strane njegovog nasljednika. A to je ucinio
Ptolomej l Soter ,kralj Egipta ,prvenstveno motivisan sve većim ekonomskim,
vojnim i kulturnim rastom svoje velike drzave pored reke Nila.
1. MONETARNA EKONOMIJA I SAVREMENI NOVAC
Novac je najvaznija roba trzisne privrede i cini osnovu monetarnog
sistema svake zemlje, te se zato i prestavlja pitanja prirode savremenog novca,
njegovog stvaranja, kontrolisanje, funkcija i delovanje u privredi. Ulogu novca i
njegove efekte na privrednu aktivnost u ovom delu posmatracemo sa
dugorocnog aspekta.
1.1. Karakteristike i funkcije savremenog novca
Novac kao specificna roba u privredi ima tri osnovne funkcije:
novac kao sredstvo razmene (medium of Exchange)
novac kao obracunska jedinica (unit of accunt) i
novac kao sredstvo stednje tj. cuvanja vrednosti (store of Value)
Novac kao sredstvo razmene
Pojavom novca, ovi se problemi jednostavno prevazilaze. Sada se novac
pojavljuje kao posrednik u razmeni pa se prvo roba prodaje za novac pa se
onda timnovcem kupuje zeljeno dobro. Na taj nacin, cin prodaje se odvaja od
cina kupovine.
Novac u funkciji sredstva razmene u velikoj meri je olaksao razmenu.
Bilo je dovoljno da vlasnik robe pronadje bilo koga kome je njegov proizvod
potreban i razmeniga za novac, a potom pronadje vlasnika robe koja je njemu
potrebna i kupi tu robu, bezobzira sta treba njenom vlasniku.
Novac kao sredstvo razmene podrazumeva da kupci, kada zele da kupe
dobra i usluge, novac daju prodavcima .
Medjutim, pojava novca dovela je do nastanka problema koji nisu
postojali u uslovima trampe. U uslovima razmene se javlja mogućnost da se
neka roba proda, ali se istovremeno ne kupi druga. Proizvodjac moze odluciti

obavlja svoje funkcije u ekonomskom sistemu. Merilo cene je u istoriji najcesce
odredjivala drzava, odnosno njen vladar, jer je trebalo garantovati da ono sto je
zakonima propisano bude u stvarnosti i postovano. Naziv marka, funta, dinar ili
dolar, takodje je posljedica drzavnih odluka tako da se u savremenim uslovima
moze reci da je odredjivanje merila cene funkcija drzave. U funkciji mere
vrednosti novac ne mora biti realno prisutan.
Ova funkcija novca je pojednostavila razmenu jer je omogucila lakse
uporedjivanje razlicitih roba,odnosno njihovih vrednosti.
Novac je trajan , ne topi se i ne gubi vrednost prebrzo, tako da trajno
moze da vrsi funkciju obrasunskog sredstva.
Novac kao sredstvo ocuvanja vrednosti
Treca funkcija novca je ona u kojoj novac funkcionise kao sredstvo za
osuvanje vrednosti. Cinjenica da se nakon prodaje robe novac ne mora odmah
potrositi već se moze zadrzati odredjeno vreme kod prodavca, jasno pokazuje
da je taj novac za njega vrednost i tada se ne upotrebljava u prometu. Novac
moze biti sredstvo odrzanja vrijednosti zbog toga sto je univerzalno dobro za
koje se uvek moze dobiti neka druga roba. U funkciji ocuvanja vrednosti novac
vise nije u opticaju vec se izvlaci iz njega i pocinje se skupljati tj. akumulirati.
Razliciti su motivi zasto se novac izvlaci iz opticaja i zadrzava -
akumulira. Ta vrsta dobra traje veci broj godina i zbog toga se ona nazivaju
trajna potrosna dobra.Vecina ljudi mora stediti da bi dosla mogucnost da kupi
neko trajno potrosno dobro. Celo to vreme dok se skuplja, novac je izvan
opticaja i nalazi se u funkciji-ocuvanja vrednosti.
Drugi razlog zbog kog ljudi privremeno izvlace novac iz opticaja je zelja
da budu u stanju, u slucaju potrebe, izvrsiti hitnu nabavku neke robe. Novac je,
naime, likvidan sto znaci da se odmah moze pretvoriti u druge robe. Pod
likvidnoscu neke stvari, podrazumjeva se brzina kojom se ta stvar moze
upotrebiti za kupovinu drugih dobara.
1.2. Novcana masa (novcani agregati)
Kolicina novca koja se nalazi u nekoj privredi naziva se novcanom
masom i ona ima snazan uticaj na mnoge ekonomske varijable i ukupno
funkcionisanje ekonomije.
Novcane masa
je konponovana od vise sastavnih
elemenata.
Glavni kriterijumi za definisanje novca su: lakoca sa kojom se neka
finansijska imovina (finansijska aktivnost) moze uporebiti za obavljane
transakcija tj. za placanje, i drugo, kakva je njena likvidnost, odnosno,
sposobnost da se novac brzo konvertuje bez gubitka vrednosti.
Novac je specificna roba koju je razvitak robne proizvodnje i razmene
izdvojio iz ostalog robnog sveta da monopolski vrsi ulogu opsteg ekvivalenta.
Na taj nacin novac predstavlja prometnu vrednost koja je apstraktan izraz
celokupnog bogatstva drustvene zajednice, a ujedno sluzi i kao univerzalno
sredstvo za medjusobno usporedjivanje i razmjenjivanje svih proizvoda ljudskog
rada.
Novac je ekonomsko dobro koje sluzi u razmeni materijalnih dobara i
usluga izmedju ucesnika u robnom prometu. On je nastao kao objektivna
potreba efikasnijeg funkcionisanja robne proizvodnje. U toku svog istorijskog
razvoja ulogu novca su obavljale veoma razlicite vrste materijala od stoke preko
metala do danasnjeg cistog papirnog novca. Razvoj novca je direktno vezan za
razvoj robne proizvodnje. U pocetku su se robe menjale jedna za drugu (R-R) -
trampa, u kasnijem periodu bilo je moguce za jednu vrstu robe dobiti bilo koju
drugu ili vise njih u istoj vrednosti i na kraju se izdvojila jedna vrsta robe koja je
postala opsti ekvivalent koju su prihvatali svi ucesnici razmene odnosno novac
u danasnjem smislu reci.
Novac ima nekoliko drustvenih funkcija. U funkciji mere vrednosti,
novac svojom manjom ili vecom kolicinom uptrebne vrednost izrazava vrednost
bilo koje vrste robe. Novac u funkciji sredstava prometa je posrednik u razmeni,
gde se roba prvo prodaje za novac a on ponovo menja za zeljenu robu (R-N-R).
Novac kao blago je novac koji se povlaci iz opticaja i akumulira jer on kao
simbol bogatstva i moci moze da se pretvori u bilo koju drugu vrstu robe u
svakom trenutku. U funkciji sredstva placanja novac ne mora da bude stvarno
prisutan u momentu prodaje robe vec se prihvata kao imaginarna vrijednost
(pretpostavljeni novac), a stvaran novac se pojavljuje tek kad pristigne rok za
placanje robe. Svetski novac je takodje funkcija novca koja je znacajna u
medjunarodnoj razmjeni i najcesce se upotrebljava kao sredstvo placanja
razlike izmedju uvoza i izvoza.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti