Monetarna statistika 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Materijal za kurs

1

  

 

 

Monetarna statistika 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Podgorica, 2009. 

                     

1

 

Materijal je preuzet iz: Maja Ba

ć

ovi

ć

Sistem nacionalnih ra

č

una, Podgorica, 2003. 

Monetarna statistika 

1. Finansijski ra

č

un 

 

Na  Finansijskom  ra

č

unu  evidentiraju  se  transakcije  koje  uklju

č

uju  finansijsku  imovinu  i 

obaveze a koje se odvijaju izme

ñ

u institucionalnih jedinica i institucionalnih jedinica i sektora 

inostranstvo. 

 

Na  lijevoj  strani  Ra

č

una  evidentiraju  se  sve  kupovine  umanjene  za  prodaje  finansijske 

imovine, dok se na desnoj strani evidentiraju nastale obaveze umanjene za otpla

ć

ene obaveze. 

 

Neto nastale obaveze umanjene za neto ostvarene kupovine finansijske aktive daju vrijednost 

koja je jednaka vrijednosti ali sa suprotnim predznakom neto datim / dobijenim pozajmicama, 

koja je ravnotežna stavka na Ra

č

unu kapitala. 

 

1.1. Uloga  finansijskog ra

č

una 

 

Finansijski  ra

č

un  je  drugi  ra

č

un  iz  grupe  ra

č

una  akumulacije.  Na  njemu  se  evidentiraju  sve 

transakcije koje uklju

č

uju finansijsku imovinu i obaveze. 

 

Finansijski  ra

č

un  je  poslednji  u  nizu  ra

č

una  koji  prate  transakcije  koje  se  odvijaju  izme

ñ

institucionalnih  jedinica.  S  obzirom  da  je  poslednji,  on  nema  ravnotežnu  stavku  koja  se 

prenosi na slede

ć

i ra

č

un. Ravnotežna stavka na finansijskom ra

č

unu je po vrijednosti jednaka 

ravnotežnoj stavki na ra

č

unu kapitala ali je izražena sa suprotnim predznakom. 

 

Neto  štednja,  koja  je  ravnotežna  stavka  na  Ra

č

unu  upotrebe  dohotka,  uve

ć

ana  za  saldo 

kapitalnih  transfera  može  se  koristiti  za  akumuliranje  nefinansijske  imovine.  Ukoliko  se 

č

itava ova vrijednost ne iskoristi za akumuliranje nefinansijske imovine, razlika se ozna

č

ava 

kao neto date pozajmice, a ukoliko je rezultat deficit, odnosno ako je vrijednost akumulirane 

nefinansijske  imovine  ve

ć

a  od  sredstava  raspoloživih  za  tu  namjenu,  rezultat  su  neto 

pozajmljena sredstva. 

 

Bilo da je rije

č

 o suficitu ili deficitu, razlika predstavlja vrijednost ravnotežne stavke koja se, 

sa razli

č

itim predznakom, nalazi i na Ra

č

unu kapitala i na Finansijskom ra

č

unu. 

background image

Monetarna statistika 

 

Tabela 1. Finansijski ra

č

un – Ra

č

un III.2. 

Upotreba 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izvori 

 

Ulaz za 

S.1 

S.15 

S.14 

S.13 

S.1

S.11 

 

 

S.11 

S.12 

S.13 

S.14 

S.15 

S.1 

Ulaz za 

 

Uku

pno 

Ra

č

un 

proizvo

da i 

usluga 

Inostra

nstvo 

Uku

pna 

privr

eda 

NPOF

Doma

ć

instva 

Država 

Fina
nsijs

ke 

korp

oraci

je 

nefinan

sijske 

korpora

cije 

Transakcije i ravnotežne stavke 

nefinansij

ske 

korporacij

Finansijs

ke 

korporac

ije 

Držav

Dom
a

ć

ins

tva 

NPOF

Ukup

na 

privre

da 

Inostra

stvo 

Ra

č

un 

proizvo

da i 

usluga 

Ukupno 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

B.9 

Neto krediti (+)/neto pozajmice (-

-69 

-50 

148 

38 

-38 

 

691 

 

50 

641 

32 

181 

120 

237 

71 

Neto 

kupovine 

finansijske 

imovine 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Neto ostvarivanje obaveza 

140 

232 

170 

33 

28 

603 

88 

 

691 

 

 

-1 

 

 

 

-1 

 

F.1 

Monetarno zlato i SDR 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

130 

 

11 

119 

12 

68 

15 

17 

F.2 

Gotovi novac i depoziti 

 

130 

 

 

132 

-2 

 

130 

37 

 

34 

10 

15 

F.21 

Gotovi novac 

 

35 

 

 

 

35 

 

37 

64 

 

62 

41 

 

10 

F.22 

Depoziti vo vi

ñ

enju 

 

63 

 

 

65 

-1 

 

64 

29 

 

23 

17 

 

F.29 

Ostali depoziti 

 

32 

 

 

 

32 

-3 

 

29 

143 

 

138 

12 

29 

26 

53 

18 

F.3 

HOV  izuzev akcija 

53 

64 

 

 

123 

20 

 

143 

56 

 

54 

22 

11 

15 

F.31 

Kratkoro

č

ne 

34 

15 

 

 

51 

 

56 

87 

 

84 

10 

15 

49 

F.32 

Dugoro

č

ne 

19 

49 

 

 

72 

15 

 

87 

254 

 

10 

244 

 

45 

167 

27 

F.4 

Krediti 

71 

 

94 

28 

24 

217 

37 

 

254 

86 

 

83 

 

63 

16 

F.41 

Kratkoro

č

ne 

16 

 

32 

11 

17 

76 

10 

 

86 

168 

 

161 

 

44 

104 

11 

F.42 

Dugoro

č

ne 

55 

 

62 

17 

141 

27 

 

168 

46 

 

44 

 

36 

F.5 

Akcije i ostale vlasni

č

ke HOV 

26 

13 

 

 

43 

 

46 

36 

 

 

36 

 

36 

 

 

 

F.6 

Tehni

č

ke rezerve osiguranja 

 

36 

 

 

 

36 

 

 

36 

33 

 

 

33 

 

33 

 

 

 

F.61 

Neto imovina doma

č

instava po 

osnovu rezervi u osiguravaju

ć

im i 

penzionim fondovima 

 

33 

 

 

 

33 

 

 

33 

22 

 

 

22 

 

22 

 

 

 

F.61

Neto imovina doma

č

instava po 

osnovu rezervi u osiguravaju

ć

im  

fondovima po oznovu životnog 

osiguranja 

 

22 

 

 

 

22 

 

 

22 

11 

 

 

11 

 

11 

 

 

 

F.61

Neto imovina doma

č

instava po 

osnovu rezervi u penzionim 

fondovima 

 

11 

 

 

 

11 

 

 

11 

 

 

 

 

 

 

F.62 

Prepla

ć

ene premije i rezerve 

 

 

 

 

 

 

82 

 

21 

61 

40 

 

F.7 

Ostali prihodi i rashodi 

37 

 

10 

 

52 

20 

 

82 

36 

 

18 

18 

 

11 

 

F.71 

Komercijalni krediti i povlastice 

 

 

18 

18 

 

36 

46 

 

43 

29 

 

F.79 

Ostali prihodi i rashodi izuzev  

komercijalnih kredita i povlastica 

29 

 

 

34 

12 

 

46 

 

Monetarna statistika 

2.

 

Sektor i podsektori  finansijskih korporacija (S.12) 

 

Sektor  finansijskih  korporacija  sastoji  se  od  svih  rezidentnih  korporacija  i  quazi-korporacija 

č

ija  je  primarna  djelatnost  finansijsko  posredovanje  i  aktivnosti  koje  su  srodne  finansijskom 

posredovanju.  Zbog velikih razlika u na

č

inu poslovanja izmedju finansijskog posredovanja i 

drugih  ekonomskih  aktivnosti,  kao  i  zbog  velikog  zna

č

aja  koju  ova  oblast  ima  za  ukupnu 

ekonomiju,  korporacije  i  quazi-korporacije  koje  se  bave  ovim  aktivnostima  svrstavaju  se  u 

poseban institucionalni sektor - sektor finansijskih korporacija. 

 

Finansijsko posredovanje 

 

Pod  finansijskim  posredovanjem  podrazumijevaju  se  produktivne  aktivnosti  u  kojima 

institucionalne  jedinice  preuzimaju  finansijske  obaveze  na  svoj  ra

č

un  zbog  sticanja 

finansijske  imovine  i  u

č

estvovanja  u  finansijskim  transakcijama  na  finansijskom  tržištu. 

Uloga  finansijskih  posrednika  je  da  preusmjeravaju  fondove  od  onih  koji  posjeduju  višak 

finansijske  aktive  ka  onima  koji  imaju  deficit.  Oni  preusmjeravaju  sredstva  tako  što 

preuzimaju  obaveze  na  svoj  ra

č

un,  ne  samo  tako  što  primaju  depozite  ve

ć

  i  izdavanjem 

obveznica  i  drugih  dužni

č

kih  hartija  od  vrijednosti.  Te  fondove  koriste  za  formiranje 

finansijske  aktive,  koju  dalje,  davaljem  kredita  ili  kupovinom  obveznica  i  drugih  HOV 

preusmjeravaju ka onima koji imaju manjak finansijske aktive. Finansijski posrednici nemaju 

samo  ulogu  agenta  koji  posreduje  izmedju  zajmotražilaca  i  zajmodavalaca,  ve

ć

  oni  takodje 

preuzimaju i odredjeni rizik tako što preuzimaju obaveze na sopstveni ra

č

un. 

 

Finansijska preduze

ć

 

U  skladu  sa  Sistemom,  finansijska  preduze

ć

a  se  definišu  kao  preduze

ć

a  koja  se  primarno  

bave finansijskim posredovanjem ili srodnim aktivnostima. U ovu grupu preduze

ć

a spadaju i 

preduze

ć

a  koja  služe  finansijskim  posrednicima  iako  se  sami  ne  bave  finansijskim 

posredovanjem.  Pod  finansijskim  preduze

ć

ima  podrazumijevaju  se  sva  ona  preduze

ć

č

ija 

primarna aktivnost je klasifikovana u Dijelu 65,66 i 67 Medjunarodnih standarda industrijske 

klasifikacije  ekonomskih  aktivnosti  (International  Standard  Industrial  Classification  of  All 

Economic Activities (ISIC) Rev.3)). 

background image

Želiš da pročitaš svih 19 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti