Monetarni odbor
1
VISOKA ŠKOLA
“AKADEMIJA ZA POSLOVNU EKONOMIJU”
ČAČAK
Seminarski rad
Tema:
Monetarni odbor
Mentor:
Prof. dr Miljana Barjaktarovic
Student: Aleksandra Mašulović
Broj indedza: 033/12
Čačak, 2016. Godine
2
VISOKA ŠKOLA
“AKADEMIJA ZA POSLOVNU EKONOMIJU”
ČAČAK
Seminarski rad
Tema:
Monetarni odbor
Predmet:
Monetarna ekonomija
Mentor:
Student:
Prof. dr Miljana Barjaktarovic
Aleksandra Mašulović
Broj indedza: 033/12
Čačak, 2016. godine

4
Uvod
U težnji da ostvari bolji ekonomski rast, što bolji standard građana, što bolju
makroekonomsku stabilnost i veću zaposlenost, svaka zemlja , mora da sprovodi adekvatnu
ekonomsku politiku. Važan deo svake ekonomske politike je i monetarna politika. Ona putem
monetarnih instrumenata ima kao cilj da postigne stabilnost cena, stabilnost kursa domaće valute,
opštu privrednu stabilnost i regulaciju količine novca u opticaju koja je u funkciji pomenutih
ciljeva.
Forma monetarne politike kojom se država praktišno odriše prava na diskrecionu
monetarnu politiku le preuzima monetarnu politiku zemlje za ciju se valutu dcvizni kurs veze,
fiksiranjern deviznog kursa i garantovanjern konvertibilnosti valute, je Monetarni Odbor. On je
prisutan ili je bio prisutan u svega nekoliko svetskih zemalja kao sto su: Hong Kong, Argentina,
Bugarska, Litvanija, Estonija i Bosna i Hercgovina. Verovatno je to i iz razlog zbog kog nije bio
opširno diskutovan u literaturi ali se zaključci o mogućirn posledicama uvodenja, a shodno tome
i ukidanja, monetarnog odbora mogu izvuci i povlačenjern analogija sa teoretskirn i prakticnim
rešenjima za fiksni devizni kurs
Iako je model monetarnog odbora, u svetskoj istoriji monetarnih odbora, prisutan više od
dva veka u zadnje dvije - tri decenije ponovo se popularizuje njegov značaj za nacionalnu
privredu. Zbog velikih promena koje su se desile na području Bosne i Hercegovine uloga
monetarnog odbora je od velikog značaja. On je uzeo u obzir postratnu situaciju u BiH i teškoće
koje će se pojaviti prilikom uspostavljanja institucija i donošenja političkih odluka u
kompleksnom političkom okruženju. Monetarni odbor jeste i dizajniran za krizne situacije. Ovaj
model je otporan na spoljašnje šokove i njegova primena u Bosni i Hercegovini, čini se, bila
neminovna.
5
POJAM I KARAKTERISTIKE MONETARNOG ODBORA
Isroijat i način uspostavljanja monetarnog odbora
Sistem monetarnog odbora razvijen je u Velikoj Britaniji u prvoj polovini 19. veka. Prvi
pokusaj uspostavljanja monetarnog odbora bio je 1849. god u Mauricijusu, tada britanskoj
koliniji. Od tada je ovaj model monetarne politike primenjivalo preko 70 zemalja i regiona.
Mnogi, do sada poznati monetarni odbori bili su uvođeni u Britanskim kolinijama. Monetarni
odbor je sa više ili manje uspeha uveden u Argentini 1991., Estoniji 1992., Litvaniji 1994., Bosni
I Hercegovini 1997. i Bugarskoj 1997. godine. Smatra se da je I Hong Kong zemlja koja je uvela
mnetarni odbor ali prema striktnoj definiciji to baš nije tačno.U toku većine vremena on je pratio
politiku deviznog pega (deviznog klina) u odnosu na US dolar i u proteklih 50 godina uspeo je
da održi skoro konstntan kurs prema dolaru.
Tokom vremena, sistemi monetarnih odbora su uvođeni i napuštani iz raznih političkih i
ekonomskih razloga. Napuštanje sistema uglavnom je završavano prelaskom na klasičnu
centralnu banku, preko koje su politički uticaji na manipulaciju količinom novca u opticaju
postali mogući. Do sada je u više od 70 zemalja funkcionisao monatarni odbor međutim u vipe
od 50 je napušten. Obično je posle napuštanja sistema monetarnog odbora zemlja ušla u fazu
rasta inflacije, pa i stagnacije u razvoju. U novije vreme napuštanje se veže za ulazak u valutnu
zonu. Generalno posmatrano, zemlje koje su uvele monetarni odbor mogu se svrstati u dve grupe
u odnosu na makroekonomske uslove koji su bili u zemlji u trenutku uvođenja monetarnog
odbora.
U prvu grupu zemalja, mogu se svrstati one zemlje koje su imale izraženu monetarnu i
valutnu nestabilnost, a u drugu grupu mogu se svrstati zemlje sa malom i otvorenom
ekonomijom koje nemaju dovoljno iskustva u vođenju monetarne politike. Obe grupe zemalja
prolaze kroz kompleksan proces tranzicije ka tržišnoj ekonomiji, polazeći sa relativno niskog
stepena razvoja.
Iskustva pokazuju da su monetarni odbori najčešće uvođeni u periodima:

7
Pojam monetarnog odbora
Monetarni odbor (engl. Currency board) je aranžman (monetarno - devizna institucija) sa
fiksnim deviznim kursom koji je vezan za valutu „sidro“, zlato ili čak za korpu valuta, gde se sav
novac u opticaju može slobodno konvertovati u rezervnu valutu i gde su osnovna delovanja
centralne banke jasno definisana zakonom o Centralnoj banci. Funkcioniše po pravilima pasivne
monetarne politike i nema diskrecionih prava kao što ima tipična centralna banka U našoj
literature pored naziva monatarni odbor susrecemo i nazive: monetarni odbor (prof. dr Nebojša
Savić), valutno veće (prof. dr Boško Mijatović), te devizno veće (prof. dr Boško Živković, mr
Mlađen Dinkić).
Ova monetarna institucija vrši automatsku emisiju i povlačenje domaćih
novčanica i kovanog i kovanog novca u obimu u kome postoji ekvivalentan priliv ili odliv
rezervne valute a u isto vreme garantuje konvertibilnost emitovanih novčanica i kovanog novca u
rezervnu valutu po fiksnom kursu i po viđenju. Monetarni odbor ne odobrava kredite državi za
pokriće deficit niti kredite poslovnim bankama. Takođe, ne obavlja ni operacije na otvorenom
tržištu sa državnim hartijama od vrednosti.
Automatizam i odsustvo diskrecione monetarne politike
i
konvertabilnost uz fiksni devizni
kurs
su osnovne karakteristike monetarnog odbora.
Automatizam i odsustvo diskrecione monetarne politike
Razlika izmedju monetarnog odbora i klasične centralne banke u osnovi se ogleda u tome
čto centralna banka ima diskreciono pravo pri vođenju monetarne olitike I određivanju
ponude novca dok tim diskrecionim pravom ne raspolaže monetarni odbor I finkcioniše
po pravilima pasivne monetarne politike tj ne utiče na ponudu novca već na nju utiču
isključivo tržišni faktori. Uvođenjem monetarnog odbora država gubi monetarni
suverenitet. Centralna banka zemlje rezervne valute određuje iznos rezervi n čitavom
valutnom području.
Konvertabilnost uz fiksni devizni
kurs
Monetarne i javne finansije, Jovan B. Dušanić-Nikola J. Špirić, Beograd
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti