1.MONOPOL
1.1.Definisanje monopola i uslovi privredjivanja na tržištima nesavršene
konkurencije
Tržišna moć.
Suština tržišne moći je mogućnost da se mijenjaju cijene proizvoda.
Da bi naveli potrošače da kupuju više, proizvođači moraju da snižavaju cijene.Nepotpuna
konkurencija ne znači da preduzeće ima apsolutnu kontrolu nad cijenom svog proizvoda.
Na primjer, Coca-cola u uslovima nepotpune konkurencije može svoje limenke da prodaje za
0,40 ili 0,50 €. Kada bi preduzeće pokušalo da prodaje svoje limenke za 10 €, ono bi propalo.
Dakle, riječ je o nekom stepenu slobode odlučivanja pri određivanju cijena.
Ispoljavanje tržišne moći.
U pogledu tržišne organizacije, privredni sektor čini
spektar od potpune koncentracije do gotovog monopola. U smislu smanjenja trzišne moći
preduzeća, potrebno je kvalitativno mjerilo stepena tržišne moći.
Tržišna moć je stepen kontrole što ga jedno preduzeće ili mali broj preduzeća imaju
nad cijenama i odlukama o proizvodnji u nekom privrednom sektoru. Najuobičajenija mjera
tržišne moći je sektorski koeficijent koncentracije.
Slika 1.1.
Koeficijent koncentracije
u četiri preduzeća se definiše kao procenat ukupne
proizvodnje nekog sektora koji dolazi iz njegova četiri najveća preduzeća. Koeficijent koncentracije u
deset preduzeća je jednak procentu proizvodnje što isporučuje deset najvećih preduzeća u sektoru.
Monopol.
Tržišno stanje u kojem se na strani ponude nalazi samo jedan prodavac
koji je u mogućnosti da odlučuje, utiče na formiranje cijena, a na strani tražnje nalazi se
mnoštvo kupaca bez mogućnosti izbora drugog dobavljača i uticaja na cijenu, naziva se
monopolom. Za monopolistu ne važi marginalno pravilo. Monopolistička pozicija na tržištu
omogućava mu da maksimizira profit proizvodeći onu količinu proizvoda i usluga za koju su
marginalni troškovi jednaki marginalnom prihodu.
Monopol kao industrija
. Patent daje nekoj firmi ekskluzivno pravo da proizvodi ili
odobri neki proizvod. Takvu firmu nazivamo monopol – riječ je o jedinoj firmi koja
snabdjeva čitavo tržište dobrima. S obzirom na činjenicu da monopol nema direktne
konkurencije, ne može očekivati da se ponaša kao konkurentna firma.Konkurentne firme su
stalno pod pritiskom drugih firmi u industriji da smanje troškove i poboljšaju kvalitet
proizvoda.
Pojavljivanje monopola poništava razliku izmedju krive industrijske tražnje i krive
tražnje jedne firme.Monopolistička firma jeste industrija.Otuda postoji samo jedna kriva
tražnje za koju treba brinuti, a to je kriva tržišne(industrijske)potražnje.U situacijama kada
imamo monopol,kriva tražnje koja se odnosi na firmu je identična krivi tržišne tražnje ze neki
proizvod, tj. ima silazni nagib.
a)Tražnja preduzeća u b) Tražnja preduzeća u
potpunoj konkurenciji nepotpunoj konkurenciji
Slika 1.2.
Potpuna konkurencija ima horizontalnu krivu, a nepotpuna konkurencija
ima silazni nagib krive tražnje s kojom je preduzeće suočeno
Pano (a): preduzeća na tržištu potpune konkurencije nailaze na horizontalnu krivu:
d, d
i može duž nje
prodati koliko god hoće, a da ne obori tržišnu cijenu. Pano (b): preduzeća na tržištu nepotpune
konkurencije se suočavaju s krivom tražnje koja ima silazni nagib, budući da povećanje prodaje
potiskuje cijenu prema dole. Ukoliko suparnici tog preduzeća snize svoje cijene, a ono nije dobro
zaklonjeni monopolist, kriva tražnje za njegovim proizvodima se pomjera osjetno ulijevo do
d’, d’
.
Centralizacija kapitala
se javlja uporedo sa koncentracijom gdje dolazi do
spajanja različitih grana u različitim vezama input-output. Razlozi za centralizaciju su
višestruki :
a) različite profitne stope u raznim granama i u raznim fazama privrednih ciklusa. U
fazi prosperiteta prerađivačke grane brže reaguju na tražnju, nego ekstraktivne,
tako da se profitne stope približavaju, tj. sprečava se njihov pad;
b) centralizacijom se isključuje posrednička funkcija trgovine i profit zadržava u
granama proizvodnje;
c) centralizacija omogućava bržu primjenu tehničkog progresa, a time i ostvarivanje
ekstra profita;
