7/15/2019
Seminarski Rad - MONOPOL
http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-rad-monopol
1/29
SAŽETAK
Dnevno se u svijetu obavi milijun razmjena različite robe i usluga. Mjesto na kojem se sve te
transakcije obavljaju naziva se tržište. Na njemu se s jedne strane javlja ponuda, a s druge
potražnja. Ponudu predstavljaju proizvođači, dok se kupci nalaze na strani potražnje. Postoji
nekoliko vrsta tržišta, a osnovna podjela je na savršenu i nesavršenu konkurenciju. U ovom
radu govori se o monopolu. Monopol je oblik nesavršene konkurencije. Njegovo glavno
obilježje je postojanje samo jednog ponuđača koji, zahvaljujući svom položaju, ima određenu
moć da utječe na cijene svog proizvoda budući da nema bliskih supstituta. Monopolist se
susreće sa opadajućom krivuljom, dakle krivuljom s negativnim nagibom. U nastavku rada
dani su razni grafički prikazi koji pokazuju razne situacije u kojima se monopolist nalazi ili se
može naći. Moguća je podjela monopola na četiri vrste, a u radu je pažnja posvećena
prirodnom monopolu koji predstavlja proizvodnju po nižim troškovima, zbog čega se drugim
poduzećima ne isplati ulaziti u takvu granu. Kako bi se situacija na monopolskom tržištu
održala pod kontrolom, poželjno je da država intervenira antimonopolskom politikom putem
institucija koje će se brinuti da monopolist ne iskorištava svoj povoljni položaj. Na koji način
monopolsko poduzeće uistinu funkcionira, prikazat će se u nastavku rada.
Ključne riječi
: tržište, monopol, prirodni monopol, antimonopolska politika
7/15/2019
Seminarski Rad - MONOPOL
http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-rad-monopol
2/29
SUMMARY
Millions of people daily trade in goods and services in different parts of the world. The place
where all these transactions are conducted is called a market. It is on the one hand there
offer, the other demand. Offer represents manufacturers, while customers are on the demand
side. There are several types of markets, and the main division is the perfect and imperfect
competition. This paper deals with the monopoly. Monopoly is a form of imperfect
competition. His main characteristic is the existence of only one bidder who, thanks to its
position, has a certain power to influence the price of your product since there is no close
substitute. Monopolist is faced with a decaying curve, that curve with negative slope.
Hereafter are given various graphics that show various situations in which a monopolist is or
can be found. It is possible to split into four types of monopolies, and this work is attention to
a natural monopoly, which is producing at a lower cost, which is why other companies do not
pay to enter into this branch. To make the situation on the market monopoly held under
control, it is desirable that the state intervenes through the institutions that will ensure that
the monopolist can not exploit its favorable position. How monopolistic company really
works, will be shown in the following paper.
Key words
: market, monopoly, natural monopoly, monopoly policy
7/15/2019
Seminarski Rad - MONOPOL
http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-rad-monopol
4/29
1. Uvod
Ljudi su trgovali od davnina i trgovat će i dalje. Sva ta razmjena roba odnosno pružanje
usluga odvija se na tržištu. Ono predstavlja mehanizam gdje se s jedne strane nalaze
proizvođači odnosno ponuda, a s druge strane kupci odnosno potražnja. U cijeloj toj priči,
monopol se javlja kao jedna krajnost, oblik nesavršene konkurencije. U stvarnom svijetu ne
nailazi se svaki dan na monopolistička poduzeća zbog čega se ovaj oblik, zajedno sa
savršenom konkurencijom, i smatra i naziva krajnošću. Većina zna da monopol predstavlja
takav tržišni oblik koji podrazumijeva samo jednog proizvođača odnosno ponuđača nekog
dobra ili usluge. Iz tog je razloga monopolsko poduzeće u mogućnosti određivati cijene i
proizvoditi na temelju vlastitih afiniteta. No, da ne bi bilo zabune, monopolist ipak nema
neograničenu moć jer njegovo poslovanje regulira država.
Svrha je ovog pristupnog rada prikazati kako monopolsko poduzeće kao takvo djeluje na
tržištu, na koje načine formira cijenu i određuje koliku će količinu dobra proizvoditi. Prikazat
će se moguća podjela monopola, a više pažnje posvetit će se prirodnom monopolu. Budući da
monopolist ima određenu moć u formiranju cijena na tržištu, nužno je da država osnuje
određene ustanove odnosno institucije koje će provoditi kontrolu nad monopolskim
poduzećem, što će također biti podrobnije razrađeno u ovom pristupnom radu.
Sve analize i razmatranja provodit će se pod određenim pretpostavkama, kao što je primjerice
postojanje savršene cjenovne diskriminacije, što je u stvarnom svijetu nemoguće.
Kroz ovaj pristupni rad pokušat će se zaključiti kakva je uloga monopola na tržištu, kako on
utječe na gospodarstvo, na koji način ostvaruje i maksimalizira svoju dobit odnosno profit.
1
7/15/2019
Seminarski Rad - MONOPOL
http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-rad-monopol
5/29
2. Tržišna struktura
Često se pod pojmom tržišta misli na mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja. To je
najkraća i ujedno najjednostavnija definicija koja se može pronaći u literaturi. Ipak, u
knjigama je više zastupljen pojam tržišne strukture koja „označava ponašanje kupaca i
prodavatelja na tržištu i čimbenike koji utječu na navedeno ponašanje.“
1
Dakle, tržišna
struktura objašnjava i prikazuje veličinu moći, kako kupaca, tako i prodavatelja i to na
različitim tipovima tržišta te njihovo različito ponašanje s obzirom na razlike u visini njihove
moći.
U svijetu postoje brojna tržišta poput: tržišta voća i povrća, tržišta mobilnih telefona, tržišta
dionica, tržišta električne energije, tržišta poljoprivrednih proizvoda i mnoga druga tržišta
koja su očiti rezultat postojanja ponude i potražnje za određenim dobrima. Ono što je
zajedničko svim tim tržištima bez obzira čime se na njima trguje, jest to da se s jedne strane
nalaze kupci, a s druge prodavatelji, dok je između njih raspon proizvoda koje međusobno
razmjenjuju. Kupnja i prodaja se mogu obavljati i bez nazočnosti robe, primjerice na burzama
i drugim tržištima, pa čak i bez izravnog kontakta kupca i prodavača, što je postalo izuzetno
popularno unazad nekoliko godina (kupnja putem kataloga, interneta, telefona i slično).
Zbog toga se tržište definira i kao stalan i organiziran oblik dovođenja u kontakt ponude i
potražnje roba i usluga. Tržište bi se moglo definirati i kao mehanizam koji regulira odnose
između dviju strana koje stupaju u međusobne razmjene isključivo radi zadovoljenja svojih
potreba.
Uz pojam tržišta često se veže i pojam grane. No, tržište je daleko širi pojam. Granu čini
„skup poduzeća koja prodaju iste ili srodne proizvode“
2
. Kao takva dijeli se na konkurentsku i
nekonkurentsku.
Iako je moguće razlučiti razne tipove tržišta sa specifičnim obilježjima, oni se mogu
kategorizirati u nekoliko različitih tipova ili modela s jasno definiranim karakteristikama.
Nadalje, moguće je analizirati karakteristike svakog tipa odnosno modela tržišta i istražiti u
kolikoj mjeri odgovaraju tržištima u stvarnom svijetu. Obično se kao glavni kriterij podjele
tržišta uzima broj poduzeća odnosno ponuđača nekog sektora.
1
Benić, Đ., Hashi, I., Pavić, I. (2006). Mikroekonomija, Split, Ekonomski fakultet u Splitu, str. 353.
2
Karić, M. (2006). Mikroekonomika, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, str.150.
2
7/15/2019
Seminarski Rad - MONOPOL
http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-rad-monopol
7/29
•
Postoji slobodan ulaz na tržište i slobodan izlazak s tržišta bez ikakvih ograničenja i
poteškoća
Navedene karakteristike ovog tržišnog oblika jasno ukazuju na to da savršeni konkurent nije u
stanju utjecati na cijenu dobra na način da mijenja svoj vlastiti output. Dakle, on ne posjeduje
moć kojom bi mogao utjecati na cijenu jer nju nameće tržište, a na njemu je da to prihvati. U
suprotnom, pokuša li promijeniti cijenu dobra tako da ona bude veća od tržišne zasigurno će
ostati bez kupaca i vrlo brzo bi bio izguran s tržišta. S druge strane, sasvim je nerealno
pretpostavljati da bi savršeni konkurent išao spuštati cijenu ispod tržišne. U skladu sa svim
navedenim, na tržištu gdje vlada savršena konkurencija sve „relevantne parametre određuju
impersonalne snage tržišta“.
4
Ovakvo stanje možda ne ide na ruku proizvođačima koji su prepušteni na milost i nemilost
tržištu, ali zasigurno je veoma povoljno za potrošače i to zbog slijedećih razloga:
•
Potrošači imaju širok izbor jer mogu kupiti od bilo kojeg od mnoštva proizvođača –
izabiru one koji nude bolju kvalitetu i niže cijene
•
Proizvođači ne mogu ponuditi na prodaju nižu kvalitetu dobara jer potrošači mogu
lako prijeći drugim proizvođačima
•
Proizvođača je previše da bi se okupili i kolektivno manipulirali cijenama
•
Proizvođači se natječu za potrošače pri čemu svaki nastoji ponuditi bolju kupovnu
priliku nego što to čine njihovi konkurenti.
Sve do sad teorijski rečeno o savršenoj konkurenciji moguće je grafički prikazati i to na
slijedeći način.
4
Ferenčak, I. (2003). Počela ekonomije, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, str. 132.
4
