Monopol: uzroci, odluke o proizvodnji i cenama
MONOPOL
Seminarski rad
Mentor:
Student:
Doc. Dr Izet Banda
Denis Hodžić
Tuzla, april 2017
Seminarski rad
2
SADRŽAJ
1. UVOD.............................................................................................................................3
2. ZBOG ČEGA NASTAJU MONOPOLI........................................................................4
2.1. Resursi monopola................................................................................................4
2.2. Monopol koji stvara država.................................................................................4
2.3. Prirodni monopoli................................................................................................5
3. ODLUKE MONOPOLA O PROIZVODNJI I CIJENAMA........................................7
3.1. Monopol nasuprot konkurencije..........................................................................7
3.2. Prihod monopolskih preduzeća...........................................................................9
3.3. Profit monopola.................................................................................................13
3.3.1. Primjer iz prakse - Monopolizovani nasuprot generičkih lijekova.........14
4. ZAKLJUČAK.............................................................................................................16
5. LITERATURA............................................................................................................17

Seminarski rad
4
2. ZBOG ČEGA NASTAJU MONOPOLI
Preduzeće postaje monopol, ako je, dakle, ono jedini prodavač određenog proizvoda,
te ako dati proizvod nerna bliske zamjene. Osnovni uzroci monopola su
barijere ulaska
:
monopol će ostati jedini prodavac na datom tržištu jer druga preduzeća nisu u stanju da uđu
na dato tržište i naprave konkurenciju. Barijere ulaska, s druge strane, imaju 3 uzroka poput:
Ključnih resursa koji su u rukama jednog preduzeća;
Države koja samo jednom od preduzeća daje ekskluzivna prava za proizvodnju
nekog dobra ili usluge;
Troškova za proizvodnju koji jednog proizvođača čine efikasnijim u odnosu na
druge proizvođače.
2.1. Resursi monopola
Monopoli najčešće nastaju ako samo jedno preduzeće čini vlasnika ključnih resursa.
Iako ekskluzivno vlasništvo nad ključnim resursima predstavlja potencijalni uzrok za
monopol, kada je u pitanju praksa, to je rijedak razlog za njegovo nastajanje. Privreda je u
stvarnosti velika, a resurs se nalazi u rukama većeg broja ljudi. Dakle, pošto se mnogm
dobrima trguje na medunarodnim nivoima, prirodni obim tržišta na kojem se ta dobra prodaju
često zahvata cijeli svijet.Stoga, mali je broj primjera preduzeća koja posjeduju resurse za
koje ne postoje bliski i adekvatne zamjene.
2.2. Monopol koji stvara država
U mnogim sluajevima monopoli nastaju zato § to Je driava jednoj osobi ili preduzecu
dala ekskluzivno pravo na prodaju nekog dobra ili usluge. Monopol ponekad nastaje zbog
politikog uticaja bududeg monopoliste. Nekada su kraljevi, na prime svojim prij atelj ima I
saveznicima davali ekskluzivne dozvole za poslovanj e. U nekim slučajevima, ipak, država
Seminarski rad
5
može dati monopol, jer se smatra da je to u svrhu javnog interesa. Na primjer, vlada u SAD je
dala monopol kompaniji naziva “Network Solutions, Inc.”, koja posjeduje bazu podataka
svake Internet adrese sa sufiksom “com”, “net i. “org”, jer smatraju da ovakvi podaci moraju
da se centralizuju i da budu sveobuhvatni. Zakon o patentima i autorskom pravu predstavljaju
2 važna primjera kako država može stvoriti monopol koji služi javnim interesima.
Autorsko pravo
jeste garancija države da niko ne smije štampati ili prodavati dato
djelo bez dozvole samog autora. Autorska prava dakle čini pisce monopolistima kada je u
pitanju prodaja njegovih romana. Efekat zakona o patentu i autorskom pravu lako je uočljiv,
jer ako ti zakoni daju monopol jednom proizvođaču, oni mogu voditi ka većim cijenama nego
što bi to bio slučaj u uslovima konkurencije. Međutim, osim što omogućavaju monopolskom
proizvođaču da naplati višu cijenu i ostvari veći profit, ti zakoni podstiču i poiželjna
ponašanja. Da bi se podstakla dalja istraživanja, kompanijama za proizvodnje lijekova
dozvoljeno je to da budu monopolisti kod prodaje lijekova koje su otkrili. Piscima se
dozvoljava da budu monopolisti kod prodaje knjiga da bi se podstakli za pisanje još bolje
knjige.
Dakle, zakon kojim se regulipe patent i autorsko pravo ima svoju korist i troškove.
Korist od zakona za patente i autorska prava jeste veći podsticaj za kreativnu aktivnost. Ta
korist u izvjesnom stepenu kompenzuje troškove monopolskih određivanja cijena.
2.3. Prirodni monopoli
Neka grana predstavlja prirodni monopol onda kada je jedno od preduzeća u stanju da
cijelo tržište snabdjeva dobrima ili uslugama, i to uz niži trošak, nego što bi to mogao biti
slučaj s 2 ili više preduzeća. Prirodni monopol će nastati onda kada bude postojala ekonomija
obima u značajnom dijelu autputa. Slika broj 1 nam prikazuje prosječne ukupne troškove
preduzeća s ekonomijom obima. U ovom slučaju, pojedinačna preduzeća su u stanju da
proizvedu svaku količinu autputa uz najmanji trošak. To znači da za bilo koje date količine
autputa više preduzeća dovodi domanjeg autputa svakog od preduzeća, kao i većih prosječnih
ukupnih troškova.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti