MONOPOL 

Seminarski rad 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Mentor:  

 

 

 

 

 

 

 

 

Student: 

Doc. Dr Izet Banda   

 

 

 

 

 

 

Denis Hodžić 

 

Tuzla, april 2017 

Seminarski rad 

 

SADRŽAJ 

 

1. UVOD.............................................................................................................................3 

2. ZBOG ČEGA NASTAJU MONOPOLI........................................................................4 

2.1. Resursi monopola................................................................................................4 

2.2. Monopol koji stvara država.................................................................................4 

2.3. Prirodni monopoli................................................................................................5 

3. ODLUKE MONOPOLA O PROIZVODNJI I CIJENAMA........................................7 

3.1. Monopol nasuprot konkurencije..........................................................................7 

3.2. Prihod monopolskih preduzeća...........................................................................9 

3.3. Profit monopola.................................................................................................13 

3.3.1. Primjer iz prakse - Monopolizovani nasuprot generičkih lijekova.........14 

4. ZAKLJUČAK.............................................................................................................16 

5. LITERATURA............................................................................................................17 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

background image

Seminarski rad 

2. ZBOG ČEGA NASTAJU MONOPOLI 

 

Preduzeće postaje monopol, ako je, dakle, ono jedini prodavač određenog proizvoda, 

te  ako  dati  proizvod  nerna  bliske  zamjene.  Osnovni  uzroci  monopola  su 

barijere  ulaska

monopol će ostati jedini prodavac na datom tržištu jer druga preduzeća nisu u stanju da uđu 

na dato tržište i naprave konkurenciju. Barijere ulaska, s druge strane, imaju 3 uzroka poput:  

 

Ključnih resursa koji su u rukama jednog preduzeća; 

 

Države koja samo jednom od preduzeća daje ekskluzivna prava za proizvodnju 

nekog dobra ili usluge; 

 

Troškova za proizvodnju koji jednog proizvođača čine efikasnijim u odnosu na 

druge proizvođače. 

 

2.1. Resursi monopola 

 

Monopoli  najčešće  nastaju  ako  samo  jedno  preduzeće  čini  vlasnika  ključnih  resursa. 

Iako  ekskluzivno  vlasništvo  nad  ključnim  resursima  predstavlja  potencijalni  uzrok  za 

monopol,  kada  je  u  pitanju  praksa,  to  je  rijedak  razlog  za  njegovo  nastajanje.  Privreda  je  u 

stvarnosti  velika,  a  resurs  se  nalazi  u  rukama  većeg  broja  ljudi.  Dakle,  pošto  se  mnogm 

dobrima trguje na medunarodnim nivoima, prirodni obim tržišta na kojem se ta dobra prodaju 

često  zahvata  cijeli  svijet.Stoga,  mali  je  broj  primjera  preduzeća  koja  posjeduju  resurse  za 

koje ne postoje bliski i adekvatne zamjene. 

 

2.2. Monopol koji stvara država 

 

U mnogim sluajevima monopoli nastaju zato § to Je driava jednoj osobi ili preduzecu 

dala  ekskluzivno  pravo  na  prodaju  nekog  dobra  ili  usluge.  Monopol  ponekad  nastaje  zbog 

politikog  uticaja  bududeg  monopoliste.  Nekada  su  kraljevi,  na  prime  svojim  prij  atelj  ima  I 

saveznicima  davali  ekskluzivne  dozvole  za  poslovanj  e.  U  nekim  slučajevima,  ipak,  država 

Seminarski rad 

može dati monopol, jer se smatra da je to u svrhu javnog interesa. Na primjer, vlada u SAD je 

dala  monopol  kompaniji  naziva  “Network  Solutions,  Inc.”,  koja  posjeduje  bazu  podataka 

svake Internet adrese sa sufiksom “com”, “net i. “org”, jer smatraju da ovakvi podaci moraju 

da se centralizuju i da budu sveobuhvatni. Zakon o patentima i autorskom pravu predstavljaju 

2 važna primjera kako država može stvoriti monopol koji služi javnim interesima.  

Autorsko  pravo

  jeste  garancija  države  da  niko  ne  smije  štampati  ili  prodavati  dato 

djelo  bez  dozvole  samog  autora.  Autorska  prava  dakle  čini  pisce  monopolistima  kada  je  u 

pitanju prodaja njegovih romana. Efekat zakona o patentu i autorskom pravu lako je uočljiv, 

jer ako ti zakoni daju monopol jednom proizvođaču, oni mogu voditi ka većim cijenama nego 

što bi to bio slučaj u uslovima konkurencije. Međutim, osim što omogućavaju monopolskom 

proizvođaču  da  naplati  višu  cijenu  i  ostvari  veći  profit,  ti  zakoni  podstiču  i  poiželjna 

ponašanja.  Da  bi  se  podstakla  dalja  istraživanja,  kompanijama  za  proizvodnje  lijekova 

dozvoljeno  je  to  da  budu  monopolisti  kod  prodaje  lijekova  koje  su  otkrili.  Piscima  se 

dozvoljava  da  budu  monopolisti  kod  prodaje  knjiga  da  bi  se  podstakli  za  pisanje  još  bolje 

knjige.  

Dakle,  zakon  kojim  se  regulipe  patent  i  autorsko  pravo  ima  svoju  korist  i  troškove. 

Korist  od  zakona  za  patente  i  autorska  prava  jeste  veći  podsticaj  za  kreativnu  aktivnost.  Ta 

korist u izvjesnom stepenu kompenzuje troškove monopolskih određivanja cijena.  

 

2.3. Prirodni monopoli 

 

Neka grana predstavlja prirodni monopol onda kada je jedno od preduzeća u stanju da 

cijelo  tržište  snabdjeva  dobrima  ili  uslugama,  i  to  uz  niži  trošak,  nego  što  bi  to  mogao  biti 

slučaj s 2 ili više preduzeća. Prirodni monopol će nastati onda kada bude postojala ekonomija 

obima  u  značajnom  dijelu  autputa.  Slika  broj  1  nam  prikazuje  prosječne  ukupne  troškove 

preduzeća  s  ekonomijom  obima.  U  ovom  slučaju,  pojedinačna  preduzeća  su  u  stanju  da 

proizvedu  svaku  količinu  autputa  uz  najmanji  trošak.  To  znači  da  za  bilo  koje  date  količine 

autputa više preduzeća dovodi domanjeg autputa svakog od preduzeća, kao i većih prosječnih 

ukupnih troškova.  

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti