Seminarski rad

Tema:

Moral i tradicija

  

 UVOD
 

1.Moral 

Moral je skup nepisanih pravila I običaja koji utvrdjuju među ljudske običaje 
odnose I utvrđuju sta je dobro,a sta nije.Moral je nesto objektivno kao oblik 
društvrene svesti,sistem običaja,navika,I normi.To zahteva od društva odredjeno 
ponašanje,odnosno,principe kako nesto treba da bude.On je relativan,nije isti u 
svim društvenim grupama I istoriskim periodima.Centralne vrednosti morala 
su:dobro,ispravno i pravedno.

Svi moralni pojmovi krecu oko dobre celine.Moralnost počinje kad se ljudi 
opredele na udruzivanje uzajamnu zavisnost i organizaciju.Zivot u drustvu zahteva 
da pojedinac neki deo svoje samostalnosti zrtvuje zajednickom poretku i dobro 
celine postaje norma ljudskog drzanja.Sve drustvene zajednice poseduju 
odredjenje moralne norme.Moral se uglavnom odredjuje kao oblik drustvene 
prakse covekovog odnosenja prema svetu,drugim ljudima I prema sebi 
samom.Time se izrazava stav da su jedino postupci koji izdrze vrednosnu procenu 
moralni. 

Da bi neka radnja bila moralna uslov je da ona treba da se izvrsi sa osecanjem 
savesti I duznosti,a ne zbog licne koristi ili interesa.Neka radnja postaje moralna 
tek onda kada je covek odavlja zato sto tako treba,a ne zato sto mora.Dobro I zlo 
su osnovni pojmovi morala,kao sto je to umetnosti lepo I ruzno.Razlikuju se 
pravne,moralne,I obicajne norme u ponasanju.Za razvoj moralnosti neophodni su 
odredjeni pred uslovi.To su odredjene psihicne funkcije,koje najpre treba da se 
razviju kod pojedinca da bi onda kao kruna svega dosla moralnost.Svaka od tih 
prisickih funkcija ima svepicifican uticaj na razvoj moralnosti.U te psihicke funkcije 
spadaju. 

background image

Želiš da pročitaš svih 11 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti