1. DEFINICIJA MOSTA-Trajnost 2-3
2. NAZIVLJE 3-4

3. DIJELOVI MOSTOVA 4-5
4. VRSTE MOSTOVA 6-7
5. SLOBODNI PROFILI 8-10
6. NIVELETA I OBLICI PROMETNE POVRŠINE 11-12
7. DINAMIČKI UTJECAJI 13-15
8. SHEME KORISNOG OPTEREĆENJA CESTOVNOG MOSTA 15-17
9. SHEME KORISNOG OPTEREĆENJA ŽELJEZNIČKOG MOSTA 18-20, ostala 20-23
10. LUKOVI I SVODOVI 23-26
11. GREDNI MOSTOVI 26-32
12. RAZUPORE 32-33
13. OVJESENE STRUKTURE 33-25
14. VISEĆI SUSTAVI  36-28

15. POKRETNI I PLUTAJUĆI MOSTOVI 38-39

16. PLUTAJUĆI MOSTOVI 40
17. STUPOVI 40-41
18. UPORNJACI 41-43
19. KOLNIČKI ZASTOR CESTOVNIH MOSTOVA 43-44
20. PRIJELAZNI UREĐAJI 44-45
21. OGRADE 46-47
22. RASVJETA 47-48
23. ODVODNJA I HIDROIZOLACIJA 48-49
24. LEŽAJEVI 50-52
25. GRAĐENJE MOSTOVA  52—monolitna 53-51 montažna 54-55 slob. Konzolna 55-57 pom.i razvl. 58 
-     59( zaoktretanje), građ. Donjeg ustroja 59-60 
26. MOSTOVI RIMSKOGA CARSTVA 60-61y

1

1. DEFINICIJA MOSTA

Most je građevina koja prometnicu prevodi preko zapreke.

Most, naime, nije konstrukcija, on je građevina koja u sebi sadrži nosivu konstrukciju. Konstrukcija 

je samo jedan njegov, istina vrlo značajan i bitan, ali nipošto ne jedini dostatan dio.

Iz izrečene namjene mosta da prometnicu  prevede preko zapreke, proizlazi da potreba za mostom 

postoji tamo gdje se na trasi pružanja prometnice nalazi takova zapreka iznad koje je potrebno prevesti 
prometnicu ako to nije moguće (ili nije racionalno) ostvariti njenim izravnim oslanjanjem o tlo ili na nasipu. 
Zapreke pružanju prometnice nad kojima gradimo mostove mogu biti: vodotok, suha dolina, kanjon, uvala, 
morski tjesnac, rukavac, kanal, druga prometnica ili bilo kakav prostor kada prometnicu trebamo voditi u 
višoj   razini.   Iz   ovoga   zapravo   onda   proizlazi   da   je   most   nekakav   diskontinuirani   dio  donjeg   ustroja 
prometnice, te je on dio prometne infrastrukture.

S gledišta njegove funkcije most je prometni, utilitarni objekt i sva njegova obilježja u prvom redu 

moraju biti podređena zahtjevima odvijanja prometa zbog kojega se gradi.

TRAJNOST

Trajnost mostova  definiramo njihovom sposobnošću posjedovanja zahtijevane razine sigurnosti i 

upotrebljivosti u određenome vremenskom razdoblju.

Uobičajena trajnost nekog mosta jest vrijeme kroz koje su građevine sličnog tipa i od adekvatnog 

materijala prosječno bile upotrebljive, dakle riječ je o prosjeku stvarno ostvarene trajnosti svih ili većine do 
sada izgrađenih mostova tog tipa.

Potrebna   trajnost  kriterij   je   postavljen   najčešće   od   strane   investitora   ili   društva   i   zadatak   je 

graditeljima izražen kroz vrijeme u kojem bi određeni objekt trebao trajati. Primjer za mostove od različitih 
gradiva danje u slijedećoj tablici:

Vrsta mosta

 

       

 

             

 

             

 

             

 

             

 

             

 

             

 

             

 

 Trajnost

 

 

Masivni mostovi

100 godina

Mostovi od čelika na kamenim ili betonskim potpornjima

70 godina

Propusti od kamena, betona, armiranog betona 

50 godina

Mostovi od drva na kamenim ili betonskim potpornjima

30 godina

Mostovi od drva na drvenim potpornjima

15 godina

Pomoćni mostovi 

5 godina

Projektirana trajnost  vijek je trajanja neke građevine usvojen kao kriterij u projektiranju kome je 

podređen izbor svih svojstvenih činitelja građevine sposobnih daju i ostvare.

Prognozirana   trajnost  predstavlja   preostalo   očekivano   vrijeme   trajanja   već   postojećeg   mosta 

utvrđeno na osnovi precizne analize trenutačnog stanja svih značajnih činitelja koji utječu na trajnost, 
stupnja degradacije, te usmjerenosti u razvoju elemenata objekta i vanjskih djelovanja.

Stvarno postignuta trajnost jest razdoblje u kojem je neki most doista i trajao.

2

background image

2. utjecaji okoline

-   djelovanje   prirodnih   sila   i   pojava:   snijeg,   led,   vjetar,   kiša,   stajaća   i   tekuća   voda,   sunce, 
temperaturne promjene, agresivni agensi iz mora, tla itd.,
- umjetna onečišćenja koja su posljedica raznih ljudskih aktivnosti npr. u industriji, koja se kao 
kemijski utjecaji preko atmosfere, voda ili tla mogu prenositi na dijelove objekata,
-   namjerna   djelovanja   koja   se   očituju   kao   kemijski   učinci   iz   okoline   kao   stoje   npr.   soljenje 
prometnih površina na mostovima radi zaštite od poledice.

3. utjecaji prometnih opterećenja

- Korisna opterećenja mostova očituju se zbog svoje prirode kao vrlo promjenljiva, a upravo to je 
nepovoljno s gledišta trajnosti. Ova se promjenljivost štoviše očituje dvostruko. Kao neprestana 
promjenljivost stanja opterećenja jer je ono po svojoj biti dinamičko, ali i u razvojnom slijedu jer je  
ono u vremenu trajnosti nekog mosta danomice sve veće mase i sve veće brzine.
Osim toga, djelovanja prometala očituju se i kao izravni udari na prometne plohe na mostu koje se 
onda troše, a kritični dijelovi i propadaju pa ih je potrebno obnavljati i mijenjati.

4. održavanje.

- Određeni radovi održavanja moraju biti unaprijed propisani i odnose se na postupke periodične 
zaštite nekih dijelova konstrukcije, zatim čišćenje zbog nesmetane funkcije dijelova odvodnje, te 
izmjenu   trošenju   podložnih   dijelova   strukture   i   prometne   površine.   Svako   zaostajanje   u 
pravodobnosti provedbe bilo kojih od navedenih radova obično uvjetuje oštećivanje drugih, pa i 
ubrzano propadanje čitave građevine.
Pojedine   od   njih   nije   moguće   odvojeno   promatrati   već   ih   valja   obuhvaćati   u   međuovisnosti   i 

uzajamnoj prožetosti.

2. NAZIVLJE

Za neke posebne vrste mostova uvriježeni su nazivi:

Propust  je mali most (s rasponom do 5 m, ili površinom otvora ispod
mosta do 10 m

2

).

Vijadukt je most koji premošćuje suhu dolinu.
Nadvožnjak je most koji premošćuje prometnicu.

A)

   NAZIVLJE U VEZI S RASPOREDOM MOSTA

Uzdužna dispozicija ili uzdužni raspored mosta jest grafičk

:

 prikaz svih dijelova mosta u pogledu sa 

strane.

Poprečna dispozicija ili poprečni raspored mosta jest grafički prikaz dijelova mosta u poprečnom 

presjeku.

Slobodni profil je prostor kroz koji može prolaziti promet ispod mosta ili na mostu.
Niveleta  (razinica) je osnovna linija u uzdužnom presjeku mosta a predstavlja presječnicu plohe 

kolnika i vertikalne plohe koja prolazi kroz os prometnice na mostu.

Rasponska konstrukcija je nosiva struktura koja premošćuje otvor mosta.
Kolnik je ploha namijenjena prolazu vozila na mostu. 
Hodnik je ploha namijenjena kretanju prolaznika na mostu.

B)

   NAZIVLJE U VEZI S DIMENZIJAMA MOSTA

Ukupna duljina mosta jest razmak između krajnjih točaka mosta.
Duljina mosta je razmak između osi krajnjih ležaja mosta.
Otvor mosta  je vodoravni razmak između unutrašnjih ploha stupova mosta, odnosno unutarnjih 

rubova strukture uz oslonce.

Ukupni otvor jest zbroj otvora kod mosta s više raspona.
Raspon konstrukcije je razmak između osi ležaja te konstrukcije. Ako most ima nekoliko otvora i 

konstrukcija će mu imati nekoliko raspona.

Ukupna širina mosta jest razmak između krajnjih točaka u poprečnom presjeku mosta.
Širina 

 

 mosta

 

  je razmak između unutrašnjih ploha ograde na mostu.

C)

   NAZIVLJE U VEZI S VISINAMA

Ukupna visina mosta je visina od dna temelja do najviše točke na mostu.
Visina konstrukcije je visina između najniže i najviše točke glavnoga rasponskog sklopa na mostu.
Slobodna visina je visina između plohe prometnice ispod mosta, odnosno mjerodavnog vodostaja, 

do donjeg ruba rasponskog sklopa.

4

Raspoloživa   visina  je   visina   između   plohe   prometnice   ispod   mosta,   odnosno   mjerodavnog 

vodostaja, do nivelete mosta.

Konstruktivna visina je visina od donjeg ruba rasponske konstrukcije do nivelete.

3. DIJELOVI MOSTOVA

Možemo reći da se svaki most sastoji iz dva osnovna ustroja i to:

-  

Donji   ustroj   mosta  u   koji   spadaju   svi   dijelovi   mosta   koji   se   nalaze   ispod   ležišta   glavne   rasponske 

konstrukcije ili uz nju.
- Gornji ustroj mosta sadrži sve dijelove mosta koji se nalaze iznad ležišta glavne rasponske konstrukcije.
Svaki od ova dva osnovna dijela kod većine mostova sastoji se od po nekoliko većih sklopova ili cjelina. 
Tako u donji ustroj pripadaju: stupovi i upornjaci.

Upornjaci su krajnji (rubni) dijelovi mostova u kojima se ostvaruje prijelaz prometnice sa sraslog 

tla ili nasipa na most. Mogu se sastojati od slijedećih dijelova: temelji, stup upornjaka, krila upornjaka, 
nadozid, prijelazne ploče, čunj pokosa nasipa, podnožni zidić, ležajevi i dr.

-  Stupovi  su dijelovi mostova o koje se oslanjaju glavne rasponske konstrukcije. Preko njih se 

opterećenja od nosivih sklopova prenose u tlo. Mogu se sastojati od: temelja, tijela stupa (koji može biti 
pojedinačni ili od više stupaca), ležaj ne grede, ležišta, ležajeva, ledobrana, ledoloma itd.
Različitost među mostovima više nego na donji ustroj utječe glede raznolikosti na gornji ustroj. No, ovaj se 
općenito može sastojati od slijedećih cjelina: sustav nosača, pomost, kolnička konstrukcija te oprema mosta.

-  Sustav nosača  je nosiva struktura ili konstrukcija mosta, tj. oni dijelovi koji služe za prijenos 

opterećenja nad otvorom mosta, a može se sastojati od:
glavnih nosača ili rasponske konstrukcije, sekundarnih nosača (poprečnih i podužnih) te eventualnih veza ili 
spregova među njima.

- Pomost sadrži dijelove mosta koji se nalaze između prometne površine na mostu i glavnih nosača 

mosta. Jasno je raščlanjen kod svođenih, a skriven kod grednih mostova. Može se sastojati od: stupova, 
čeonih zidova, ispune, štednih otvora, vješaljki, zatega, sekundarnih nosača itd.

- Kolnička konstrukcija je skup nosivih elemenata preko kojih se opterećenje s prometne površine 

predaje   do   rasponskih   konstrukcija.   Mogu   je   sačinjavati:   ploča   kolnika,   sekundarni   uzdužni   i   podužni 
nosači, spregovi, rebra i ukrute.
Oprema mosta

 

je skup dijelova prvenstveno namijenjenih nesmetanom, sigurnom i udobnom odvijanju 

prometa   na   mostu,   a   to   su:   slojevi   kolnika,   ograde   za   vozila,   ograde   za   pješake,   kolosijeci,   rubnjaci, 
dilatacije, elementi odvodnje, rasvjeta itd.

5

background image

- Nesimetrične mostove.

Prema broju otvora: 

-Mostovi s jednim otvorom 

-Mostovi s dva otvora
- Mostovi s tri otvora 
-Mostovi s više otvora.

Ritmička ujednačenost otvora: 

-Mostovi s jednakim otvorima 
-Mostovi s različitim otvorima 
-Mostovi s ritmički različitim otvorima.

Imamo također i:

-Mostove s jednom nosivom strukturom 

-Mostove s više nosivih sustava u uzdužnoj dispoziciji.

2c.    prema statičkom sustavu

- Gredni mostovi

- slobodne grede

- kontinuiram nosači sa zglobovima
- kontinuirani nosači bez prekida

- Svođeni mostovi
- Razuporni mostovi
- Okvirni mostovi
- Ovješeni mostovi
- Viseći mostovi
- Mostovi s kombiniranim statičkim sustavima

2d.   prema tipu glavnog nosača

- Pločasti mostovi
- Rebrasti mostovi
- Mostovi s punostjenim konstrukcijama
- Rešetkasti mostovi
- Sandučasti mostovi
- Mostovi sa složenim sustavima.

2e.   prema tlocrtnom obliku

- Mostovi u pravcu 
- Mostovi u zavoju.
- prema položaju osi mosta u odnosu na liniju osi stupa upornjaka mostove dijelimo na:

-

Okomite mostove

-

 Kose mostove.

2f.  prema položaju kolnika:

-    Mostovi s kolnikom gore
-    Mostovi s kolnikom dolje
-    Mostovi s upuštenim kolnikom
-    Mostovi s promjenljivim položajem kolnika
-    Dvokatni ili višekatni mostovi
-    Natkriveni mostovi.

7

Želiš da pročitaš svih 61 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti