SADRŽAJ
Uvod …………………………………………………………………………….…..…3
1. Motivacija ………………………………………………………………..….…4
1.1. Šta su motivi ……………………………………………………………..……4
1.2. Podjela motiva …………………………………………………………..…….4
2. Motivacija u sportu ……………………………………………..……..………5
3. Različiti pristupi motivaciji u sportu ………………………………….....…….7
3.1. Motivacija ponašanja sportaša …………………………………………..…….7
3.2. Izbor sporta ………………………………………………………………..…..8
4. Unutarnja i vanjska motivacija …………………………………………..….....9
4.1.Unutarnja motivacija ……………………………………………………..…….9
4.2. Vanjska motivacija ……………………………………………………..….…..9
5. Motivacijski kontrolni sistem ………………………………………………..…10
5.1. Kako motivirati sportaša ………………………………………………..….....10
5.2. Motivacija i tipovi ličnosti …………………………………………….….…..12
5.3. Kako povećati unutarnju motivaciju igrača …………………………….……13
6. Uloga trenera u stvaranju motivacijske klime ………………………………….13
6.1. Poželjno ponašanje trenera na utakmici ………………………………………14
7. TARGET – model za povećanje motivacije sportaša ………………………..…15
Zaključak ………………………………………………………………………………17
Literatura ……………………………………………………………………………....18
2
1. Motivacija
1.1. Šta su motivi ?
Motivi su pobude koje čovjekovo djelovanje usmjeravaju prema nekom određenom cilju,
održavaju to djelovanje i pojačavaju njegov intenzitet. To su uzroci ljudskog ponašanja. S
obzirom da postoji vrlo velika varijabilnost ljudskog ponašanja, pretpostavljamo da postoji i
velik broj različitih motiva. U području svakog od tih motiva djeluje motivacijski ciklus.
U svakom trenutku naše ponašanje određeno je velikim brojem motiva koji stoje u složenim
odnosima. Kad govorimo o motivima, treba imati na umu:
Način izražavanja motiva u ponašanju varira od soc. sredine do sredine i od
pojedinca do pojedinca.
Isti ili slični motivi mogu se manifestirati na različite načine
Različiti motivi se mogu manifestirati na sličan način.
Najčešće je svako ponašanje rezultanta djelovanja interakcije nekoliko motiva, a ne
samo jednog pojedinačnog.
1.2. Podjela motiva
Urođeni, primarni ili biološki motivi
:
Stečeni, sekundarni ili socijalni
:
-
za hranom - za društvom
-
za pićem - za sigurnošću
-
za razmnožavanjem - za samopoštovanjem
-
za odmorom i snom - za ugledom, moći
-
za kretanjem - za samostalnošću
-
materinski - za stvaralaštvom
4
S bavljenjem sportom posebno su povezani motivi za kretanjem, odmorom i izbjegavanjem
boli (u sportu se ide i unatoč umoru i često preko granice boli, dakle traži se ponašanje
suprotno nekim urođenim, biološkim motivima). Maslow smatra da u osnovi svakog motiva
postoji potreba, a te su potrebe hijerarhijski organizirane u pet razina:
1. Fiziološke potrebe (glad, žeđ…),
2. Potrebe za sigurnošću (krov nad glavom, posao),
3. Potrebe za pripadanjem (ljubavlju, prijateljstvom),
4. Potrebe za poštovanjem (ugled, uspjeh, prestiž),
5. Potrebe za samoostvarenjem i samoaktualizacijom, tj. ostvarenjem svojih potencijala.
Postoji točno određen redoslijed javljanja i zadovoljavanja ljudskih potreba (hijerarhija), od
najnižih fizioloških, do viših razina potreba. Ipak, u iznimnim slučajevima dogodi se da neka
potreba višeg reda nadvlada potrebe nižeg reda – npr. igrač je umoran od stalnih natjecanja u
sezoni, ali i dalje igra usprkos umoru jer mu je najvažniji plasman njegovog kluba. Dakle,
hijerarhija zadovoljavanja potreba nije baš potpuno nepromjenjiva.
1
2. Motivacija u sportu
Često se u vezi sa treningom i sportom, kaže da trener mora znati ″motivirati″sportaša, bilo na
dulji, bilo na kraći rok. Ako u tome uspije, sportaši će pokazivati više zanimanja za rad i
treninga ako ne uspije sportaši će se ponašati upravo obratno tj. neće se truditi koliko bi
trebali i mogli. Izrazi kao što su ″motiviranost″, ″zainteresiranost″, ″motiv″, ″nagrada″ i slično
toliko se često susreću u svakodnevnom okruženju, da njihovi korisnici gotovo da više ne
razmišljaju što ti izrazi u sasvim preciznom smislu riječi znače. Laička objašnjenja tih termina
najčešće su suviše pojednostavljena, a da bi bila točna, dok se opet stručna objašnjenja
međusobno razlikuju od autora do autora, najviše zbog toga što je koncept motivacije
relativno novijega datuma unutar psihologijske znanosti, a zatim i stoga što se radi o veoma
složenoj
pojavi
čovjekovog
psihičkog
života
i
ponašanja.
Postoji nekoliko osnovnih razloga za tako široku upotrebu termina iz područja motivacije.
Dva, su međutim najvažnija – jedan je praktične, a drugi teorijske prirode.
Praktički se razlog odnosi na samu bit motivacijskih procesa. Radi se o procesima za koje je
1
http://www.hns-cff.hr/file/document/file/252-Psihologija5.pdf
5
