Pravni   sistemi   u   svijetu   reguliraju   osnivanja   dioničkog   društva   na   dva   načina:   po
sistemuslobodnog   osnivanja;   po   sistemu   prethodnog   odobrenja.Najveći   broj   zemalja
kojeprihvaćajusistem   slobodnog   osnivanja   dioničkih   društava   traži
daseonaupisujuutrgovinski registar ili specijalni registar za trgovinska društva. Upisom u
registar dioničkodruštvo stječe svojstvo pravne osobe. Državni organ koji vodi registar
dužan je utvrditi jesuli ispunjeni svi uvjeti koje predviđa zakon za konstituiranje dioničkog
društva.   Premadrugom   načinu   (sistemu   prethodnog   odobrenja)   također   se   vrši   upis   u
registar, ali bez utvrđivanja stečenih uvjeta, jer je u prethodnom davanju saglasnosti to već
učinjeno. Svi pravni sustavi traže da akt o osnivanju dioničkog društva bude zaključen u
pisanom obliku.U toku poslovanja dioničko društvo može povećavati ili smanjivati kapital
društva.Zakon BiH je u odredbama 107. do 308., predvidio Dioničko društvo, kao Društvo
čiji   jeosnovni   kapital   podijeljen   na   dionice,   s   tim   što   ovo   Društvo   ne   odgovara   za
obavezedioničara.   Dioničko   društvo   se   osniva   ugovorom,   a   sadržaj   tog   ugovora   je
predviđen učl.110. Zakona. Dva su osnovna načina osnivanja Dioničkog društva:

•simultano osnivanje - kada sve dionice otkupljuju osnivači

•sukcesivno osnivanje - , kada ugovoreni broj dionica otkupljuju osnivači a
preostaledionice kupuju druga lica na osnovu javnog poziva za upis i uplatu.

Simultano osnivanje Društva

Simultano   osnivanje   dioničkih   društava   podrazumijeva   da   samo   osnivači   otkupljuju
svedionice. Naime, osnivači istovremeno sa potpisivanjem ugovora o osnivanju Društva
stičustatus   dioničara.   Dakle,   simultano   osnivanje   društva   podrazumijeva   zatvoren   upis
dionicatako da osnivači, potpisivanjem osnivačkog ugovora ili odluke o osnivanju Društva
postajuupisnici   dionica   i   osnivačkih   društava.   To   znači   da   kod   simultanog   osnivanja
Društvadioničari mogu biti samo osnivači, koji međusobno rasporede broj i iznos dionica
tako dasve one budu upisane. U tom slučaju treća lica ne mogu biti upisana (zatvoreni
otkupdionica).Osnivački   akt   ujedno   predstavlja   i   odluku   o   prvoj   emisiji   dionica   kao
vrijednosnih papira.Kod simultanog postupka osnivanja Društva nije potrebno odobrenje
Komisije zavrijednosne papire, već samo blagovremena prijava o emisiji na osnovu koje
Komisijarješenjem utvrđuje uspjeh emisije dionica i time osnivanja Društva.

Sukcesivno osnivanje Društva

Drugi način osnivanja Društva imamo kada je osnivačkim aktom omogućeno da
jedanodređeni dio dionica otkupe osnivači, a za preostali dio dionica se upućuje javno
poziv(prospekt) trećim licima za upis i uplatu dionica (sukcesivno osnivanje) koje oni
upisuju naosnovujavnogpoziva.Dakle,Društvosemožeosnovatitakodaosnivačiusvojestatut,
preuzmu dio dionica i upute javni poziv (prospekt) za upis dionica pa se one upisujuna
temelju toga poziva. Društvo je osnovano kada ga se upiše u sudski registar.Dionice se
upisuju

uplaćuju

sredstvima

plaćanja

kodfinancijskeinstitucije.Financijskainstitucijakodkojeseobavljaupisdionicamorazainteresir
anim osobama omogućiti da razgledaju statut, izvješće o osnivanju i izvješće oreviziji.
Upisnik mora potpisati tri primjerka izjave o upisu dionica (upisnica). Jedan primjerak
upisnice predaje se upisniku a dva su namijenjena za potrebe društva. Ako
sedionicaupisujeprekopunomoćnika,upisnicamakojeostajudruštvutrebapriložitiipunomoć.Z
arazlikuodsimultanog,sukcesivninačinosnivanjaDruštvajepogodnijizavećukoncentraciju
kapitala. Međutim, nedostaci su složena procedura i visoki troškovi priosnivanju.

DIONIČARSKO DRUŠTVO

Dioničarsko društvo (engl. joint stock company, njem. Aktiengesellschaft – AG) je društvo
koje   svojim   statutom   određuje   osnovnu   glavnicu   razdijeljenu   na   dionice,   ima   pravnu
osobnost i svojstvo trgovačkog društva bez obzira na svrhu za koju je osnovano, a za
obveze   prema   vjerovnicima   odgovara   samo   imovinom   društva.
U   engleskom   pravnom   sustavu   razlikuju   se   javna   i   privatna   dionička   društva.   Javno
dioničko društvo prikuplja kapitalpozivomjavnosti na upis dionica, a privatno dioničko
društvo   ima   udjele   koji   su   u   vlasništvu   ograničenog   broja   osoba   i   koji   ne   mogu   biti
pribavljeni od javnosti. Najmanji broj članova u privatnom dioničkom društvu su dvije
osobe, za razliku od javnog dioničkog društva gdje je minimum članova sedam osoba.
Samo   dionice   (i   obveznice)   javnih   dioničkih   društava   mogu   biti   predmet   burzovnih
transakcija,   i   to   samo   dionice   koje   prihvaća   savjet   burze   (engl.   council   of   the   stock
exchange) u skladu s njenim pravilima. Javna dionička društva čije dionice kotiraju na
burzi nazivamo "quoted companies".Zakonodređuje da je svako dioničko društvo javno
ako se iz njegove registracije ne vidi da je privatno.