MOTIVIRANI UČENICI: PRETPOSTAVKA I
CILJ KVALITETNE OBRAZOVNE PRAKSE
Seminarski rad iz kolegija „Psihologija učenja i poučavanja“
„Motivirati učenike za putovanje u avanturu novog,
nikada nije problem, ukoliko su animatori (č:učitelji)
istinski zaljubljenici u svoj posao.
Djeca su uvijek spremna na istraživanje i usvajanje
novog znanja, a čine li to kroz druženje i zabavu,
uspjeh ne izostaje.“
Nado Antonina, ravnatelj, 2004.
1. PRETPOSTAVKE
1.1 Početak istraživanja motiva postignuća
Istraživanje različitih aspekata motiva postignuća prema Atkinsonu i Raynoru,
započelo je 1947.godine. Prva studije započinju i potpisuju ovi ugledni autori:
McClelland, Atkinson, Clark i Roby, čije se odnose na eksperimentalno
induciranje motivacije postignuća na sadržajima tematske apercepcije. Nakon
inicijalnih studija, motiv postignuća istraživao se ponešto drugačijim načinom kako
ističe Vidler. Atkinson i Raynor su 1978.tumače rezultate petogodišnjeg
istraživanja McClellanda, Atkinsona, Clarka i Lowella u djelu „The Achievement
Motive“
2
, kao rezultate koji se uglavnom odnose na razvoje relijabilnog mjernog
instrumenta, na vrednovanje njegovih mogućnosti i ograničenja, te na mogućnost
njegove uporabe u istraživanjima. Nakon 1985.godine počela su proučavanja
drugih motiva na sadržajima tematskih apercepcija uz one osnovne (motiv
postignuća), kao što su afilijativni motiv, motiv za moći, strah i agresivnost. Sva
razmatranja navedenih pojmova i njihova istraživanja navedena su u radovima
Atkinsona, koji je pomno pratio svoje kolege stručnjake u istržaivanju te svoje
dojmove objavio u svom radu „Motives in Fantasi, Action and Society“.
Nadalje, u to vrijeme javljaju se revolucionarna pitanja koja potiču na
razmatranje i istraživanje. Primjerice, McClelland (kojeg Vidler postavlja kao
istraživača socijalnih motiva postignuća) sa suradnicima istražuje socijalno
porijeklo i posljedice motivacije postignuća koji se odnose na poduzetničku
aktivnost i ekonoski razvoj društva. Tradicionalni argumenti o usponu i padu
civilizacija te zakonitost ekonomskog razvoja bili su temelj njegova istraživanja, u
koji on uvodi psihološki faktor (motiv postignuća) hipotetski izjašnjen uz
pretpostavku da su razlike u razinama ovog motiva uglavnom odgovorne za
ekonomski rast ili pad. Različitim indikatorima McClelland je nastojao
demonstrirati odnos između motivacije postignuća i ekonomskog razvoja u svrhu
cilja optimalnog stanja u državi i društvu.
2
Slavko M.,
Motivacija za školski uspjeh
,1989., str.7.
Ranija istraživanja motivacije njemačkih pionira Narzissa Acha i Kurta Lewina,
mogu se dovesti u vezu s sistematskim istraživanjima različitih aspekata
motivacije . Poznata kratica n Ach, nastala je kao rezultat istraživanja
McClellanda i suradnika.
1.2. Definicija motiva postignuća
Motiv postignuća, za razliku od drugih motivacijaskih konstrukcija, općenito se
definira i usredotočuje sinergično, do kojeg je zaključka dovelo proučavanje
motivacije postignuća idejne škole i nekolicine teoretičara i istraživača s glavnim
voditeljem McClellandom u kooperaciji.
McClelland se prema Evansu, najviše bavio motivima koji predstavljaju specifično
ljudsko stremljenje prema postignuću, uspjehu u radu ili u osobnim i društvenim
odnosima. Zajedničko je ovim navedenim situacijama nadmetanje u prisutnosti nekog
poznato mjerila savršenosti.
Definicija:“želja za postizanjem određenog standarda savršenosti“
3
ideja je
istraživačke „dvojke“ Munna i Fernalda. Peck i Withlow motiv postignuća recitiraju
kao: „motiv postignuća se odnosi na izvođenje i na to kako se ljudi razlikuju u
pogledu stepena u kome su spremni da se bore za uspjeh u takmičenju za određeni
standard uspješnosti.“
4
Na poslijetku svih ovih, Vidlerova duža i preciznija definicija (koja je u biti
kompatibilna sa prethodnim definicijama) naglašava da je motiv postignuća sklop
planiranja, djelovanja i osjećaja koji su povezani upornošću i ciljem postizanja nekog
unutarnjeg standarda savršenosti prema vanjskim mjerilima. Heckhausen je smao
dodao i nadopunio definiciju da se u motivaciji stremi prema povećanju, ili većem
održavanju sposobnosti u svim aktivnostima koje se prema standardu savršenosti
provode i izvršavaju s mogućim ishodom uspjeha ili neuspjeha.
U svim ovim navedenim definicijama nema bitnih razlika, stoga se svode na jednu
zajedničku definiciju, prema kojoj bi: „motiv postignuća bio opća tendencija,
3
Slavko M.,
Motivacija za školski uspjeh
,1989., str.7.
4
Slavko M.,
Motivacija za školski uspjeh
,1989., str.8.
