II.
ODRE
Đ
IVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
Položaj težišta vozila predstavlja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika
vozila s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veliki uticaj na vu
č
ne
karakteristike i stabilnost kretanja vozila. U fazi projektovanja vozila, konstruktori
pokušavaju da postavljanjem pojedinih agregata i sklopova, rasporede težinu tako da
težište vozila bude u podužnoj ravni simetrije vozila. Po sklapanju prototipa, jedna od
prvih postupaka ispitivanja je i odre
đ
ivanje položaja težišta. Velika odstupanja položaja
težišta od ravni simetrije nisu dozvoljena, tako da se mora izvršiti bolji razmeštaj
agregata i sklopova sve dotle dok se ne dobije neznatna "ekscentri
č
nost".
II.1
Odre
đ
ivanje popre
č
nih koordinata težišta
Položaj popre
č
nih koordinata težišta, odnosno odstupanje od podužne ravni
simetrije (
e
), može da se odredi relativno lako, merenjem težine celog vozila (
G
) a potom
reakcija tla na težine koje padaju na to
č
kove na levoj (
G
l
) i desnoj (
G
d
) strani vozila.
Slika II.1 Skica za odre
đ
ivanje popre
č
nih
koordinata težišta
Iz
momentne
jedna
č
ine
(
)
2
0
d
G
s G s e
⋅ ⋅ − ⋅ + =
(II.1)
sledi ekscentrišnost težišta od ose simetrije
d
G
e
l
s
G
⎛
⎞
=
− ⋅
⎜
⎟
⎝
⎠
(II.2)
II.2
Odre
đ
ivanje podužnih koordinata težišta
Odre
đ
ivanje podužnih koordinata težišta, odnosno odstojanja ta
č
ke težišta od
prednje i zadnje osovine, može da se odredi relativno lako, merenjem težine celog vozila
(
G
) a potom reakcija tla na težine kojima su optere
ć
ene prednja (
G
p
) i zadnja osovina
(
G
z
).
Postavljanjem
jedna
č
ina
i
p
z
p
z
G
l
G l
l
l
G
G
⋅
⋅
=
=
(II.3)
dobijaju se odstojanja težišne ta
č
ke u odnosu na prednju i zadnju osovinu, pri
č
emu je
me
đ
uosovinski razmak
l = l
p
+ l
z
.
Ovakav
na
č
in odre
đ
ivanja podužnih i popre
č
nih koordinata težišta može da se
koristi kako za slu
č
aj da su prednji i zadnji to
č
kovi jednaki, tako iz kada su ovi to
č
kovi
razli
č
itih dimenzija (kao na primer kod traktora).
Slika II.2Skica za odre
đ
ivanje podužnih koordinata težišta
