M  I  Š  LJ  E  NJ  E

“ Zašto jabuka pada ?”,
“ Šta će se desiti ako uzmem krv od jedne osobe pa je dam drugoj ?”,
“ Kako je nastala zemlja i sve na njoj ? “,
“ Kako da se vinem u vazduh ?”,
“ Kako da pomognemo sebi i drugima kad smo bolesni ?”.

Pored potrebe da preživi čovek je oduvek imao sposobnost da se čudi i da se pita, dakle, 
da uočava probleme, da traži  

objašnjenja

, da  

predvidja

  i da  

otkriva

. Od samog svog 

nastanka čovek je 

misaono biće.

 Neki ljudi koriste mišljenje da bi rešavali svakodnevne 

lične egzistencijalne probleme i to čine sa različitim uspehom; neki ljudi koriste mišljenje 
da bi rešavali opšte ljudske probleme, neki da bi otkrivali suštinu stvari....

Da bi se organizam adaptivno ponašao ponekad je dovoljna refleksna reakcija: sam dodir 
vrele podloge dovoljan je da izazove adaptivnu reakciju trzanja ruke.
U ogromnom broju slučajeva adaptivno ponašanje čoveka rezultat je različitih oblika 
učenja.

Ali, postoje situacije u kojima je potrebno 

nešto više

. Čovek se često nalazi u situacijama 

koje   prevazilaze   njegovo   predhodno   znanje   i   iskustvo.   To   su  

problemi

  ili  

problem 

situacije.

 Tada je potrebno mišljenje.

Primer

:   Dete želi da otvori vrata. U jednom trenutku ono uzima neku svoju igračku, 

donese je do vrata, popne se na nju i...trijumfalno otvara vrata ozarenog lica.

Primer

: Devojka- mladić želi da ostvari uspešnu ljubavnu vezu ali uprkos tome ona-on 

ima samo nekoliko neuspešnih veza. U čemu je problem?

Primer

 : Čovek se usled nekih okolnosti našao sam u šumi...hoće li preživeti?

Primer

: Mlad stručnjak želi posao...kako da dodje do njega?

Primer

  :   Sveća   je   dugačka   15   cm;   senka   od   sveće   duža   je   od   same   sveće   za   45 

santimetara; koliko je puta senka duža od sveće.

1

Mišljenjem se ide dalje u saznavanju stvarnosti, dalje od saznanja koja možemo steći 
percepcijom ili nekim oblicima učenja. Zahvaljujući mišljenju čovek je postao gospodar 
planete.

Karakteristike misaonog procesa

Misliti znači 

 

 rešavati neki problem

 

 , 

tražiti odgovor na neko pitanje, doći do zaključka. 

Mišljenje se pokreće u onim situacijama kada dotadašnje znanje I iskustvo nije dovoljno 
da bi se čovek uspešno prilagodio. U takvim situacijama nužno je iskoristiti staro znanje I 
iskustvo na sasvim nov način, potrebno je uvideti put I načine rešavanja problema, uočiti 
koja sredstva mogu da se upotrebe da bi se došlo do cilja.

Suština mišljenja jeste 

 

 

uvidjanje

 

  relacija

 

 , tj. uvidjanje odnosa i veza izmedju elemenata u 

datoj   situaciji.   Uvidjanjem   se  

shvata  

njihova   unutrašnja,   nevidljiva   povezanost. 

Uvidjanjem se utvrdjuje da li nešto jeste ili nije ( Da li je pingvin ptica, da li sam ja 
moralan čovek), utvrdjuje se sličnost I razlika izmedju dva ili više objekta, utvrdjuju se 
uzroci ili posledice, utvrdjuju se odnosi izmedju pojava (da je nešto pre ili posle, gore ili 
dole, juče, danas, sutra, prošlo I buduće itd)

Mišljenje je 

 

 

simbolička

 

  aktivnost.

 

  Simbol je mentalni predstavnik konkretnog objekta ili 

pojave. Reči su simboli. Reč -p a s- ako je izgovorena, u suštini predstavlja zvučni talas 
koji nastaje izgovorom ova tri glasa. Medjutim, ta tri glasa  čine reč a ta reč je simbol koji 
predstavlja sasvim odredjenu vrstu živih bića. Broj 5 je simbol za sasvim odredjen skup. 
“ x “ je simbol za nepoznato itd.  Mišljenje je mentalno operisanje simbolima.
Saznanja do kojih se dolazi mišljenjem nikada nisu neposredno data. Do njih se dolazi 
uvidjanjem na nivou svesti, 

na mentalnom nivou. 

Mišljenje je  

 

 svrsishodna psihička aktivnost

 

 

,

  

  tj. aktivnost koja je uvek usmerena ka 

nekom cilju koji omogućava zadovoljenje neke čovekove potrebe. Mišljenje je samim tim 
adaptivna aktivnost koja omogućava čoveku da menja sredinu I da je prilagodjava svojim 
potrebama.

Sredstva mišljenja

Kakva je sličnost izmedju nagrade i kazne?
Dok rešavate ovaj mali problem, pokušajte da posmatrate sopstvenu svest (!?)
Kakve sadržaje imamo u svesti dok mislimo o sličnosti izmedju nagrade i kažne?

1.Predstave

Zamislite nagradu i kaznu.
Zamislite automobil, kamion, pešački prelaz, semafor. 
Zamislite svoju omiljenu kompoziciju ili kako vas neko zove po imenu.
Zamislite kao trčite, radite, igrate, smejete se, ljubite sa osobom koju volite.
Zamislite miris zumbula ili ukus svog omiljenog sladoleda.

2

background image

Želiš da pročitaš svih 10 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti