FAKULTET PRAVNIH NAUKA

SEMINARSKI RAD

PREDMET: KRIMINALISTIKA

TEMA: NAČINI SAZNANJA ZA KRIVIČNA DJELA I 

UČINIOCE

STUDENT:           MENTOR: Prof. dr Mile Matijević

Istočno Sarajevo, maj 2021. godine

Seminarski rad: Načini saznanja za krivična djela i učinioce 

2

SADRŽAJ:

1. UVOD........................................................................................................................................................................................ 3

2. NEPOSREDNO SAZNANJE ZA KRIVIČNO DJELO............................................................................................................4

3. PROCESNE RADNJE I OVLAŠTENJA ZA OTKRIVANJE I RAZJAŠNJAVANJE KRIVIČNIH DJELA.........................4

4. AKTIVNOSTI ORGANA UNUTRAŠNJIH POSLOVA U ORGANIZOVANJU KRIMINALISTIČKE INFORMATIVNE 
DJELATNOSTI............................................................................................................................................................................. 6

5. KRIVIČNA PRIJAVA..............................................................................................................................................................8

5.1. SAMOPRIJAVA KAO IZVOR SAZNANJA ZA POSTOJANJE KRIVIČNOG DOGAĐAJA.....................................9

5.2. PRIJAVE GRAĐANA KAO IZVOR SAZNANJA O IZVRŠENOM KRIVIČNOM DJELU........................................9

5.3. PRIJAVE OŠTEĆENOG KAO IZVOR SAZNANJA O IZVRŠENOM KRIVIČNOM DJELU...................................10

5.4. ANONIMNE I PSEUDONIMNE PRIJAVE KAO IZVOR SAZNANJA ZA POSTOJANJE KRIVIČNOG DJELA. .10

5.5. PRIJAVE PRAVNIH LICA KAO NAČIN SAZNANJA O IZVRŠENOM KRIVIČNOM DJELU..............................11

6. SREDSTVA JAVNOG INFORMISANJA KAO NAČIN SAZNANJA O IZVRŠENOM KRIVIČNOM DJELU...............11

7. JAVNO POGOVARANJE...................................................................................................................................................... 12

8. ZAKLJUČAK.......................................................................................................................................................................... 13

9. LITERATURA........................................................................................................................................................................ 14

background image

Seminarski rad: Načini saznanja za krivična djela i učinioce 

4

2. NEPOSREDNO SAZNANJE ZA KRIVIČNO DJELO

Operativni   rad   ovlaštenog   službenog   lica

  predstavlja   primjenu   svih   metoda   i   sredstava 

kriminalističko-operativne   percepcije,   registracije   bezbjedonosno   i   kriminalističkih 
relevantnih podataka i obavještenja na osnovu kojih se može zasnovati sumnja o krivičnom 
djelu i učiniocu. Ovlašćeno službeno lice policije može u toku obavljanja redovnih aktivnosti, 
vršenja pojačane kontrole vozila, racije, odnosno tokom rada na otkrivanju, rasvjetljavanju i 
dokazivanju   krivičnih   djela,   ustanoviti   da   je   izvjesno,   u   tom   trenutku   poznato,   odnosno 
nepoznato  lice,  izvršilo  krivično  djelo  za  čije postojanje  službena lica  organa  unutrašnjih 
poslova nisu znala.

1

Zaticanje na djelu kao način saznanja o izvršenom krivičnom djelu 

Stručno osposobljen i poslu posvećen policijski službenik, može, i u naizgled bezazleznim 
situacijama,   uočiti   znake   sumnjivog   ponašanja,   koji   ukazuju   na   spremnost   lica   da   učini 
krivično djelo (guranje ili pravljenje gužve na ulaznim vratima autobusa), ili na okolnost da je 
izvršavanje krivičnog djela u toku (prisustvo na određenom mjestu u cilju čuvanja straže). 
Policijski službenici koji dugo vremena vrše svoju dužnost u jednom rejonu, upoznati su sa 
terenom   i   licima,   i   posmatraće   budnim   okom   prevozna   sredstva,   iz   raznih   izvora   saznati 
dragocjene   podatke,   i   reagovaće   na   odgovarajući   način,   što   će   im   omogućiti   da   uhvate 
izvršioca na djelu. 

3.   PROCESNE   RADNJE   I   OVLAŠTENJA   ZA   OTKRIVANJE   I 
RAZJAŠNJAVANJE KRIVIČNIH DJELA 

Organi ministarstva unutrašnjih poslova otkrivaju i razjašnjavaju krivična djela postupcima 
koji proizilaze iz same funkcije njihovog djelovanja (opažanje, legitimisanje, pregled putnika i 
prtljaga, zasjede i dr.) ili radnjama koje spadaju u nadležnost drugih državnih organa, ali ih 
organi za unutrašnje poslove iznimno mogu obavljati (neke procesne – istražne radnje). Da bi 
organi   sprječavanja,   otkrivanja,   rasvjetljavanja   i   dokazivanja   kriminaliteta   mogli   uspješno 
izvršavati svoj zadatak, Zakon o krivičnom postupku propisuje im određene dužnosti i daje im 
određena   ovlaštenja   za   obavljanje   nekih   procesnih   radnji   i   drugih   poslova   koje   nalaže 
kriminalistika.   Od   njih   se,   prije   svega,   traži   da   prilikom   obavljanja   svojih   funkcija   vode 

1

 Stanković, Uvod u kriminalistiku, Evropski univerzitet Brčko distrikt, 2016., 75 str. 

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti