Načini saznanja za krivična djela
FAKULTET PRAVNIH NAUKA
SEMINARSKI RAD
PREDMET: KRIMINALISTIKA
TEMA: NAČINI SAZNANJA ZA KRIVIČNA DJELA I
UČINIOCE
STUDENT: MENTOR: Prof. dr Mile Matijević
Istočno Sarajevo, maj 2021. godine
Seminarski rad: Načini saznanja za krivična djela i učinioce
2
SADRŽAJ:
4. AKTIVNOSTI ORGANA UNUTRAŠNJIH POSLOVA U ORGANIZOVANJU KRIMINALISTIČKE INFORMATIVNE
DJELATNOSTI............................................................................................................................................................................. 6
5.4. ANONIMNE I PSEUDONIMNE PRIJAVE KAO IZVOR SAZNANJA ZA POSTOJANJE KRIVIČNOG DJELA. .10
6. SREDSTVA JAVNOG INFORMISANJA KAO NAČIN SAZNANJA O IZVRŠENOM KRIVIČNOM DJELU...............11

Seminarski rad: Načini saznanja za krivična djela i učinioce
4
2. NEPOSREDNO SAZNANJE ZA KRIVIČNO DJELO
Operativni rad ovlaštenog službenog lica
predstavlja primjenu svih metoda i sredstava
kriminalističko-operativne percepcije, registracije bezbjedonosno i kriminalističkih
relevantnih podataka i obavještenja na osnovu kojih se može zasnovati sumnja o krivičnom
djelu i učiniocu. Ovlašćeno službeno lice policije može u toku obavljanja redovnih aktivnosti,
vršenja pojačane kontrole vozila, racije, odnosno tokom rada na otkrivanju, rasvjetljavanju i
dokazivanju krivičnih djela, ustanoviti da je izvjesno, u tom trenutku poznato, odnosno
nepoznato lice, izvršilo krivično djelo za čije postojanje službena lica organa unutrašnjih
poslova nisu znala.
Zaticanje na djelu kao način saznanja o izvršenom krivičnom djelu
Stručno osposobljen i poslu posvećen policijski službenik, može, i u naizgled bezazleznim
situacijama, uočiti znake sumnjivog ponašanja, koji ukazuju na spremnost lica da učini
krivično djelo (guranje ili pravljenje gužve na ulaznim vratima autobusa), ili na okolnost da je
izvršavanje krivičnog djela u toku (prisustvo na određenom mjestu u cilju čuvanja straže).
Policijski službenici koji dugo vremena vrše svoju dužnost u jednom rejonu, upoznati su sa
terenom i licima, i posmatraće budnim okom prevozna sredstva, iz raznih izvora saznati
dragocjene podatke, i reagovaće na odgovarajući način, što će im omogućiti da uhvate
izvršioca na djelu.
3. PROCESNE RADNJE I OVLAŠTENJA ZA OTKRIVANJE I
RAZJAŠNJAVANJE KRIVIČNIH DJELA
Organi ministarstva unutrašnjih poslova otkrivaju i razjašnjavaju krivična djela postupcima
koji proizilaze iz same funkcije njihovog djelovanja (opažanje, legitimisanje, pregled putnika i
prtljaga, zasjede i dr.) ili radnjama koje spadaju u nadležnost drugih državnih organa, ali ih
organi za unutrašnje poslove iznimno mogu obavljati (neke procesne – istražne radnje). Da bi
organi sprječavanja, otkrivanja, rasvjetljavanja i dokazivanja kriminaliteta mogli uspješno
izvršavati svoj zadatak, Zakon o krivičnom postupku propisuje im određene dužnosti i daje im
određena ovlaštenja za obavljanje nekih procesnih radnji i drugih poslova koje nalaže
kriminalistika. Od njih se, prije svega, traži da prilikom obavljanja svojih funkcija vode
Stanković, Uvod u kriminalistiku, Evropski univerzitet Brčko distrikt, 2016., 75 str.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti