UVOD

nacionalizam postao važna tema- proces političkog priznavanja većine nacija

nacionalni fenomen teče dvosmjerno

nadnacionalni sustavi (pr. EU) zalažu se za izgradnju novih nadnacionalnih identiteta, a
novi nacionalni pokreti (pr. Kurdi, Palestinci) traže vlastitu državu

neki analitičari smatraju da je nacionalni oblik društva i države nedorastao novim
izazovima ekonomskog i tehnološkog razvoja- demokracija traži šire prostore

nacionalizam nije samo stav koji se zalaže za priznavanje razlika među narodima- on je
lokalni oblik ideologije i politike koja pruža utočište nadnacionalnim sustavima moći
moderne epohe, socijalizmu i liberalnom kapitalizmu- koprudukcijski odnos

neki preko inverzije govore protiv nacionalizma

velike sile i korporacije- službeni antinacionalizam

društveni sustav odvija se ispod kulisa

pr. SAD govore protiv nacionalizma, a sami se nacionalistički ponašaju

nacionalisti su u 19. st. bili zaokupljeni temama teritorijem, granicama, jezikom, kulturom
i potrebom za priznavanjem

no bilo je i industrijske ekspanzije i imperijalističke vanjske politike- pr. Bismarckova
Njemačka

duh nacionalizma- Mazzini- „jedna nacija- jedna država“

klasici sociologije nisu vjerovaali u novi oblik preklapanja države i naroda u smislu da
nacionalnost može bitno utjecati na razvoj društva

nacija je teorijski priznata kso ograničeni oblik kolektivnog identiteta

DIO

SCILA I HARIBDA: NACIONALIZAM I SLUŽBENI ANTINACIONALIZAM

IZMEĐU DVIJE IDEOLOGIJSKE SILE

u teorijama o nacionalizmu postoji srodnost u prosudbi o načinu na koji nacionalno
postooji kao društveni fenomen

Ernest Gellner: nacionalisti izmišljaju naciju

Metternich (restauracija, 19. st.)- carstva su jedini pouzdani okvir vlasti i društvenog
života, Europa je domovina

društva su skupovi individualnih interesa pojedinaca, a ne oblici zajedničkog identiteta

problem definicije društva kod nacionalista i liberala

nacionalni i nadnacionalni pokret su po Gellneru izumljeni, proizvode pozitivne i
negativne učinke na društvo, međusobno se križaju

bolje je gledati nacionalizam kao dio ukupnog sustava moći nego kao nešto izvanjsko

klasične teorije društva dijelile su kozmopolitske pretpostavke s velikim ideologijama:
liberalnom, socijalističkom i konzervativnom (vjerskom)

kasnije komunizam, panislamizam

nacionalizam sebe predstavlja kao samosvrhovito, a nacionalne sustave kao sredstvo

problem sociološkog suočavanja s 2 vladajuće ideologije, nadnacionalističkom i
nacionalističkom

klasici sociologije bili su za izgradnju jedinstvenog svjetskog društva

samo je Marx imao direktan utjecaj na ideologiju

globalne i nacionalne strategije ekonomske politike pripadaju istom sustavu moći, a sukob
između neoliberalnih globalista i konzervativnih nacionalista prije osnažuje nego što
potkopava temelje njihove moći- ni jedna strana ne nudi konkretna rješenja

ideologija nadnacionalnog sustava nastupa kao autoritet za društvenu znanost

SLUŽBENI ANTINACIONALIZAM

službeni antinacionalizam predstavlja pseudodemokratsku zamjenu

vladajuće elite osuđuju nacionalizam kao suprotan demokraciji da bi opravdale vlastiti
demokratski manjak koji je upakovan u fraze o slobodi i zdravoj ekonomiji iza čega stoje
načela socijalnog darvinizma

termini službeni nacionalizam, nadnacionalizam, ERSATZ- nacionalizam

pokušaji da se nacionalizam zamjeni drugim ideologijama identiteta

antinacionalizam bez hipokrizije su svi oblici kritike nacionalizma koji proizlaze iz
međunarodnih te vladinih i nevladinih organizacija za zaštitu ljudskih prava te obrazovnih
ustanova- nezavisni antinacionalizam

neoliberalizam i nacionalizam su 2 oblika socijaldarvinističke ideologije- jedan se na
drugoga oslanjaju

kapitalizam- ekonomski darvinizam- vlasnička i menagerska elita

moralni argument- nacionalizam je uzrok ratova i diskriminacije- no ne samo
nacionalizam

RH- režim HDZ- neosjetljiv ne ekonomske probleme

periferni nacionalisti spremni su odigrati ulogu krivaca u očima međunarodne zajednice

nacionalizam nema graditeljsku moć nego predstavlja kolektivni identitet u ekskluzivnom
smislu

ŠTO JE „DRUŠTVO“ ?

simbioza nadnacionalnog sustava moći i nacionalnog kolektivnog identiteta

refleks nacionalizma blagostanja- pr. SAD, zemlje EU- potcijenjivanje drugih naroda kao
posljedica ograničenosti glavnog sustava moći

nova ekonomija- bivši komunisti prihvatili laissez faire i nacionalizam

savez kapitalizma i nacionalizma ima posljedice po središnji sociološki pojam društvo-
ono ima 2 dimenzije

to je skup horizontalnih i vertikalnih veza koje reproduciraju ili unaprijeđuju postojeći
poredak nejednakosti i moći, uključujući grupne granice

društvo je skup veza i djelovanja koje taj poredak mogu promijeniti i dokinuti

PREMA „SVJETSKOM DRUŠTVU“?

u 19. st. konzervativci su željeli povratak starih carstava

nacionalizam je bio sporedna točka

i Comte razmišlja o ujedinjenom svjetskom društvu- univerzalna religija svjetskog bića,
kao uzor uzeo Rimokatoličku crkvu

prema Comteu u trećoj fazi svijet preuzima čisto znanstvena uvjerenja

u nekim zemljama povezanost katoličanstva i nacionalizma

sinteza religije i svjetovne vlasti ostvarena je u islamskom svijetu

pr. UN nema veze s Comteovom zamisli

H. Spencer- sklon liberalizmu zamišlja svjetsko društvo

E. Durkheim- sklon korporativizmu

funkcionalistička teorija jedinstvene modernizacije na osnovi podjele rada i tehnološkog
napretka kojeg predvode elite stručnjaka- svijet će izgledati kao uvećani SAD

K. Marx vidi novo svjetsko druzštvo kao rezultat širenja proleterskke revolucije iz
razvijenih zemalja prema periferiji

nacionalizam dovodi u pitanje funkcionalističku i marksističku viziju društva

uloga nacionalizma u razgradnji poredaka je sporedna

najveći je problem s modelom nacije držace- oko 8 000 etničkih skupina u svijetu

razlog nemogućnosti ostvarenja načela jedan narod- jedna država leži u korištenju
nasilnih sredstava kojima se nove države izgrađuju na ruševinama starih

pr. sovjetski antinacionalizam- Brežnjevljeva doktrina o ograničenoj suverenosti država i
nacija

no ni EU nije imuna na unutarnje nacionalističke težnje- pr. IRA i ETA

OD POVRŠNIH ANALOGIJA PREMA PROBLEMATIZACIJI

antikolonijalni pokreti kao unifikacijski nacionalizmi u nedovoljno razvijenim nacijama
državama

model nacije države iz 19. st. nije prenosiv na sve dijelove svijeta

prvi nacionalni pokreti imali demokratski i imperijalističko lice

u 20. st. – GRAĐANSKI ili POLITIČKI NACIONALIZAM i ETNIČKI ili KULTURNI
NACIONALIZAM

pr, SAD je građanska nacija, civilno shvaćanje nacije

nekoliko točaka o pojavi nacionalizma:

1. politička modernizacija pogoduje nacionalizmu i etničkim sukobima- nove elite
2. ekonomska i politička jednakost u multietničkim društvima ne mora utjecati na smirivanje

međuetničkih sukoba (pr. rasni sukobi u SAD , BiH)

3. model integracije multietničkog društva putem tržišta i zajedničkih državnih ustanova koji

se primjenjuje na Zapadu teško je prenosiv u nezapadne zemlja na niskom stupnju
ekonomskog i političkog razvitka

4. nacionalizam ne nudi razvojni odgovor na probleme modernizacije i globalizacije nego

desperatnu reakciju koja vodi izolaciji zemlje

5. nacionalizam dolazi u središte zanimanja društvene znanosti kada se transcendirajuća

poglavlja 2 velike ideologije- socijalizma i liberalizma urušavaju

nadnacionalni sustavi održavaju se uz pomoć nacionalizma i obrnuto

važno je razumjeti globalni sustav moći i nejednakost nacije kao kolektivnog identiteta

III.

DIO

NACIONALNI SUSTAVI I NACIONALIZAM

POJAVA NACIJE U KONTEKSTU IMPERIJALIZMA

u okolnostima se iskristaliziralo nekoliko strategija osvajanja moći

strategije:

1. laissez faire (država se ne miješa u ekonomski utakmicu)
2. nacionalni protekcionizam (drćava intervenira i štiti poduzeća u svojoj zemlji)
3. merkantilizam (država nastoji osigurati prednost u mešunarodnoj trgovini za svoja

poduzeća, koristeći se diplomatrkim sankcijama)

4. ekonomski imperijalizam (država zbog ekonomskih interesa vojno osvaja strani teritorij)

na vojnopolitičkom planu države priblegavaju:

1. geopolitičkom imperijalizmu (osvajanje teritorija je samo sebi svrhom)
2. društvenom imperijalizmu (održavanje unutarnjeg društvenog mira svim sredstvima,

osobito u svrhu suzbijanja klasinih sukoba)

riječ nacija latinskog podrijetla

u Rimu označavao skupinu stranaca, ethnos u Grčkoj

u srednjem vijeku plemstvo je politička nacija

s promjenama sustava mijenja se značenje pojma nacije

u 19. st. pod utjecajem Francuske revolucije nacija je suvereni narod

do prve polovine 19. st. nacionalizam bio vezan za demokratske ideje

u Njemačkoj- nacionalistička pristranost

za ostvarenje cilja velikog sustava koriste se i demokratske i nedemokratske metode,
načelo jednakosti i načelo hegemonije

nacionalizam je od imperijalizma i rasizma preuzeo idejui moći i supremacije- uzor
rodoljublja su čisti pripadnici nacije

nacionalizam i vjerski fanatizam su otvoreni protivnici demokracije

no boljševizam nije isključivo antinacionalistički već se kroz povijest pogađao s
nacionalizmom

mekša varijanta- Lenjin- simpatije i povjerenje među narodima

po Staljinu je nacionalizam malih naroda bio slaba karika kapitalizma i imperijalizma

boljševizam je kroz decentralizaciju i autonomizaciju neuspjelo pokušavao ublažiti
nacionalizam

SSSR sustav imao manje autonomije nego YU sustav

autonomija u kulturnoj politici se nadzire od centralnog jednopartijskog režima

socijalizam je trebao prevladati antagonizam između građanskog egoizma i seljačkog
kolektivizma

u takvom društvu nacionalisti su tražili pravo na slobodno izražavanje

boljševizam je nacionalistički mit pokušao zamijeniti vlastitim kultom vođa, pretvaranjem
povijesti proletarijata u epopeju s Partijom kao spasiteljem koji oslobađa mase od
feudalnog i kapitalčističkog ropstva

PANISLAMIZAM

za razliku od Europe i Rusije u većem dijelu islamskog svijeta (ponajprije arapskom)
nacionalizam nije prevladao kao osjećaj pripadnosti ni kao osnova za izgradnju nacije
države

raznolike zemlje i politički režimi islamskog svijeta

1950.- 1970.- pokret panarabizam, sveti džihad preuzimaju većinski suniti, moralno
očišćenje

razni ratovi- ratovi s Izraelom 1950. i 1970., rat u BiH

rat je u islamskom slučaju način ideološke i političke homogenizacije

nakon 11.9. 2001. – postislamizam- promjene u Iranu nakon smrti imama Homeinija,
reforme

za zapadno gledište tipičan je evolucionistički stav- smješta panislamizam u poglavlja
vlastite povijesti, slično srednjem vijeku pa modernizmu

i zapadni i islamski službeni antinacionalizmi, poput carstva i boljševizma, istovremeno
potiskuju i proizvode nacionalizam

kulturna amerikanizacija, pr. rusifikacija u SSSR, američka politika prema Arapima

zbog nemogućnosti uspostavljanja političkog jedinstva i koordinacije s jednom silom u
središtu jedino ideologizirana vjera ostaje nadnacionalna sila arapsko- islamskog svijeta

islamski službeni antinacionalizam nalazi se u relaciji dvostrukoj: sa zapadnim
nadnacionalnim sustavom i s nacionalizmima arapskih nacija država

no niti jedna islamska država nije ustanovila poredak Pax Britanica ili Pax Americani

obračun McWorlda i Džihada- oba tabora žele upravljati istim svijetom

M. Castells- širenje političkog islamizma je proizvod teške krize nacije države- došlo je
do neravnopravnosti

LIBERALIZAM