SEMINARSKI RAD

TEMA:

 NACIONALNI PARKOVI ŠVEDSKE  U FUNKCIJI RAZVOJA GEOTURIZMA

Predmet:

 Geoturizam

Profesor:

  

Prof. dr Perović Đurđica

UNIVERZITET CRNE GORE

FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO KOTOR

2

SADRŽAJ:

UVOD..............................................................................................................................................4

1. Opšti pregled zaštićenih područja i nacionalnih parkova..................................................5

1.1.

Klasifikacija zaštićenih područja..................................................................................6

2. Definisanje geoturizma i geoparka.......................................................................................6

2.1.

Površina nacionalnih parkova u Evropi.......................................................................8

2.2.

Sistemi i mreže nacionalnih parkova kao konkurentska prednost............................9

2.3.

Koristi koje uživaju nacionalni parkovi......................................................................11

2.4.

Očuvanje biodiverziteta kao konkurentska prednost na turističkom tržištu.........13

3. Modeli upravljanja nacionalnim parkovima.....................................................................16

4. Nacionalni parkovi Švedske i razvoj geoturizma..............................................................21

4.1.

Abisko................................................................................................................................21

4.2.

Bjornlandet.................................................................................................................... 22

4.3.

BIa Jungfrun................................................................................................................. 22

4.4.

Dalby Soderskog............................................................................................................23

4.5.

Djuro.............................................................................................................................. 23

4.6.

Fulufjallet.......................................................................................................................24

4.7.

Farnebofjarden..............................................................................................................24

4.8.

Garphyttan.................................................................................................................... 24

4.9.

Gotska Sandon...............................................................................................................25

4.10.

Hamra.........................................................................................................................25

4.11.

Haparanda Skargard................................................................................................26

4.12.

Kosterhavet................................................................................................................ 26

background image

UNIVERZITET CRNE GORE

FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO KOTOR

4

UVOD

Savremena turistička tražnja se sve više odlikuje potrebom da svojim odmorom u što manjoj mjeri 

negativno utiče na prirodne i kulturne resurse destinacije na kojoj borave. Nacionalni parkovi 

predstavljaju   takav   tip   destinacije   sa   višestrukim   ciljevima   upravljanja   kao   što   su   pružanje 

rekreativnih mogućnosti i zaštita i očuvanje resursa kojima raspolažu. 

Turizam će se suočiti sa konstantnom potrebom da kombinuje ekonomski razvoj sa zaštitom 

prirodnih resursa. Javiće se sve veća potreba da se detaljnije ispita ravnoteža između kulturnog 

integriteta   lokalnih   zajednica   u   destinacijama   i   većeg   stepena   zaposlenosti   koji   je   posledica 

turističkih aktivnosti. Postojaće i potreba da se shvati uticaj brzih klimatskih promjena na turističke 

destinacije, naročito onih destinacija koje su ekološki osjetljive, ugrožene ili direktno zavise od 

životne sredine. 

Primjer za takvu turističku destinaciju predstavljaju nacionalni parkovi.

Razvila se svijest o funkcionalnom zaštitom određenih prirodnih cjelina koje danas u vremenima 

apsolutne   globalizacije   i   postojanja   višemilionskih   gradova   u   kojima   život   postaje   prilično 

nepodnošljiv   predstavljaju   tzv.   ,,zelene   oaze“   u   kojima   čovjek   makar   na   trenutak   može   da 

pobjegne od posljedica savremenih civilizacijskih tekovina i time zadovolji svoje potrebe za 

odmorom i rekreacijom u netaknutim područjima prirode.

Turizam se smatra danas kao jedan od najprimarnih industrija i to sa prometom od  250 milijardi 

godišnje (2013). To je važan dio za budućnosti Švedskog turizma. Geoturizam je primjer održivog 

regionalnog razvoja, nacrt mjerljivih ciljeva za spoljnu politiku koja je identifikovana od strane 

Agencije za zaštitu životne sredine. Takođe je važan dio u razvoju ruralnih područja, jer su mnoge 

geološke atrakcije smjestile izvan urbanih područja. 

Interesovanje za geoturizmom i Geoparkovima u Švedskoj povećao se u proteklih 10 godina. 

Mnogi su shvatili da su geološki uslovi i uzbudljiva geološka priča jedan dobar način da se i 

privuku posjetioci, kao i širenje znanja o istoriji Zemlje i geološkog značaja za cjelokupan razvoj 

društva.

UNIVERZITET CRNE GORE

FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO KOTOR

5

1. Opšti pregled zaštićenih područja i nacionalnih parkova

U skladu sa savremenim trendovima i pojavama u turizmu, u svijetu raste broj zaštićenih područja. 

Dolazi i do promjene turističkih potreba i želja, odnosno, novih profila turista, nove segmentacije 

turističkog tržišta. Take se javlja potreba za turizmom koji direktno zavisi od prirodne sredine i 

biodiverziteta, ali i očuvanih kulturno-istorijskih resursa. Sve veći broj posjetilaca u parkovima 

postaje globalni fenomen, a parkove identifikuju kao glavne atrakcije za posjetioce, i domaće i 

strane. „Turizam koji je fokusiran na zaštićena područja raste relativno većom stopom u okviru 

sveukupnog globalnog rasta turizma“ (Black &Crabtree, 2007, p. xii).

Kako navode Black i Crabtree (2007), zaštićena područja su danas dio debate oko funkcije 

postojanja i načina upravljanja. Tradicionalna koncepcija zaštićenih područja koja podrazumijeva 

nenaseljenost   i   minimalno   miješanje   u   park   predstavlja   „prezervacionističku‟   poziciju   koja 

podrazijumeva isključivanje ljudskog prisustva iz zaštićenih područja. 

Druga pozicija je „korisnička‟, i njena suština je da zaštićena područja postoje da bi se njihovim 

korišćenjem   zadovoljile   potrebe   ljudi.   Ako   se   prekomerno   koriste,   onda   zaštićenih   područja 

ubuduće neće ni biti, a ako se ne koriste, nedostajao bi niz pozitivnih implikacija: za turiste 

(ispunjenje turističkih potreba, obrazovanje itd.), za lokalne zajednice (opšta dobrobit, socio-

ekonomske koristi) i za menadžment područja (dovoljni prohodi za pokrivanje troškova) itd.

Konačno, da bi se moglo adekvatno planirati kako bi se ostvarile koristi za sve aktere u turizmu

zaštićenih   područja,   potrebno   je   povećati   njihovu   svijest   o   neophodnosti   vođenja   redovne   i 

precizne statistike o turizmu u zaštićenim područjima. Međutim, malo je dostupnih podataka o 

interesovanju i stavu prema turizmu zasnovanom na prirodi i ekoturizmu. Ne postoji ni jedan 

globalni popis turizma u parkovima, što kao rezultat ima nepotpuno razumevanje obima, uticaja i 

trendova posjeta (Black &Crabtree, 2007, p. 2).

1

  Istovremeno je kamen spoticanja pri vršenju 

analize pri njihovom istraživanju, te zaključci koji proističu ne mogu biti potpuno pouzdani.

1

 

Black, R., & Crabtree, A. (2007). 

Quality Assurance and Certification in Ecotourism. Ecotourism Book

Series, No. 5

. UK: CABI.

background image

UNIVERZITET CRNE GORE

FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO KOTOR

7

"... Dio turističke djelatnosti u kojoj je geološko nasleđe glavna briga. Cilj je da se traga za  

zaštićenim   nasleđem   kroz   očuvanje   svoje   resurse   i   ekološke   svijesti   turista.   Interpretacija 

zaštićenog nasleđa čini dostupnim laika i olakšava popularizaciju i razvoj geologije. "

"Geoturizam je turizam zasnovan na temeljno na znanju, multidisciplini integracija turističke 

privrede sa očuvanjem i tumačenje abiotskih prirodnih vrijednosti, uključujući i okolnim kulturnim 

vrijednostima, i javno dostupnom geoparkovima" 

3

Jedna vrsta turizma koji se specifično fokusira 

na prirodu, pejzaž i geologiju. On naglašava vrijednost turizma za očuvanje geodiversiteta i 

razumevanje geologije kroz iskustva i učenja. Ovo se postiže kroz posjete geoloških lokacija, 

upotrebe geoaktivnosti i gledišta, vođenih ture, geoaktiviteta i podrška centru za posjetioce u 

geoparkovim. 

Pružanje informacija i usluga mogućnosti za geoaktivnosti i okolna topografija, organizacija i 

pomoć za njihovo očuvanje stvaranjem procjene, obrazovanje i istraživanje, i za sadašnje i buduće 

generacije.

Postoji međunarodna mreža Geoparkova Evrope (EGN). EGN ima kriterijume koje članovi moraju 

da postignu da budu dio mreže i redovan proces monitoringa koji im osigurava da su sastavni dio 

geoparka. Individualna Geopark mreža u EGN (i Global Geoparks mreža, GGN) takođe mogu da 

prijave za podršku UNESCO.

2.1.

 Površina nacionalnih parkova u Evropi

Evropa ima dugu istoriju osnivanja i brige o nacionalnim parkovima. Među prvim nacionalnim

parkovima ikada osnovanim nalaze se parkovi Švedske u kojoj je odjednom formirano devet 

nacionalnih parkova 1909. godine. Ipak, među evropskim zemljama i dalje je dosta onih u kojima 

3

 

Buhalis, D. (2011). E-Tourism. 

Contemporary Tourism Reviews

. (n.d.). 

Contemporary Tourism 

Reviews

. Goodfellow Publishers Limited, Woodeaton, Oxford

Želiš da pročitaš svih 37 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti