UNIVERZITET U SARAJEVU

 

FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE 

SARAJEVO

 

 

 

 

 

 

Nadzor i reguliranje cestovnog prometa 

 

 

 

 

doc.dr.  DRAGO EZGETA

 

 

 

 

Autorizirana predavanja  

 

 

 

 

SARJEVO,  2018. godine 

 

 

 

 

 
 

    Sadržaj  
 
       1.Uloga i značaj nadziranja i reguliranja u cestovnom prometu 

                 

1.1. Osnovne karakteristike prometnog sustava 

            1.2. Pojam i opće značajke upravljanja prometom 
            1.3. Hijerarhijska dekompozicija upravljačkih funkcija 
            1.4. Specifikacija zahtjeva i razvoj sustava upravljanja prometom 
            1.5. Stvarnovremensko upravljanje prometnom mrežom 
            1.6. Osnovni modeli vođenja prometnog sustava 
            1.7. Upravljanje rizikom

 

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

background image

 

Prometnu infrastrukturu čine prometni putovi, čvorišta, objekti i oprema koja je fiksirana za 
određeno  mjesto  i  služi  odvijanju  prometa.  Postojanje  raspoloživosti  prometne  mreže  je 
nužan preduvjet za  obavljanje društvenih, individualnih  i ostalih aktivnosti.  
Prometni  entiteti  u  najširem  smislu  predstavlja  svaki  entitet    koji  je  prilagođen  kretanju 
određenom prometnicom, odnosno medijem kao što su na primjer cestovna motorna vozila, 
pješaci,  bicikl,  tračna  vozila,  zrakoplovi,  plovila,  itd.  Prometni  entiteti  prilikom  kretanja 
prometnicom se moraju kretati organizirano držeći međusobna odstojanja tako da ne dolazi 
do kolizije čineći prometni tok.   Svaki  prometni  entitet koristi dio kapaciteta   prometnice i 
tako  stvara  prometni  tok  koji  se  mjeri  brojem  entiteta  koji  prođu  kroz  određeni  presjek 
prometnice  u  promatranom  vremenu.  Zbog  relativno  fiksnog  kapaciteta  prometnice  i  
vremenske  fluktuacije  prometne  potražnje  i  veličine  prometnog  toka  potrebne  su  različite 
aktivnosti

 

nadziranja i upravljanja prometnom mrežom. 

Nadziranjem  prometa

  se    prati  stanje  prometne  infrastrukture  i  prometnih  entiteta  te 

provjerava  njihovo  ponašanje  u  prometnom  sustavu    u  odnosu  na  važeću  regulativu  koja 
definira  način  interakcije  prometnih  entiteta  sa  prometnom  infrastrukturom,  njihovu  
međusobnu interakciju i odnos sa okruženjem.  
  

Vođenje  prometa

  ima  za  cilj  svrhovito  djelovanje  kao  bi  se  postiglo  željeno  ponašanje 

prometnog sustava. Identifikacija sustava i procesa zahtijeva  razgraničenje sa okruženjem i 
identificiranje relevantnih veličina u odgovarajućem prostorno-vremenskom okviru. Varijable 
sustava  možemo  promatrati  kao  mjerljive  ili  uočljive  veličine  koje  mogu  predstavljati  neki 
atribut  prometnog  sustava.  Definiranjem  skupa  varijabli  i  relacija  između  njih  te  
prikupljanjem  i  obradom  podataka    koji  opisuju  stanje  varijabli  u  prostoru  i/ili  vremenu 
opisuje se stanje prometnog sustava. 
 Razlikujemo dva osnovna pristupa specifikaciji sustava: 

-

 

input-output pristup definira  sustav kao relaciju inputa i outputa 

-

 

ciljno  orijentirani  pristup  definira  ciljeve  i  funkcije  performansi  kojom  se  opisuju 
razlike ciljanih i aktualnih performansi sustava. 
 

 Funkcioniranje sustava se ostvaruje kroz tok aktivnosti, ponašanje ili način djelovanja koje je 
određeno strukturom sustava. Transformacija prostornih i vremenskih koordinata prometnih 
entiteta  predstavlja  osnovnu  funkciju  prometnog  sustava.  Pri  tome  prometni  entiteti 
zauzimaju  dio  kapaciteta  prometne  mrežne  infrastrukture  prema  određenim  pravilima  i 
protokolima uz odgovarajuće vođenje (control

).  

 

 

  1.2. Pojam i opće značajke upravljanja prometom 

 
Rješavanje  problema  upravljanja  prometom  predstavlja  jednu  od  temeljnih  zadaća 
prometnog  inženjerstva.  U  identifikaciji  i  opisu  problema  upravljanja  prometom  treba 
koristiti poopćene modele koji su neovisni o fizičkoj i tehničkoj realizaciji sustava upravljanja. 
Opći  sustavni  pristup  i  načela  se  kombiniraju  sa  nizom  konkretnih  spoznaja  vezanih  za 
određenu mrežu i kontekst.  

 

 
 
Problem  upravljanja  prometom  na  mreži  može  se  načelno  predstaviti  kao  problem 
podešavanja  parametara  tako  da  se  postižu  željene  performanse  funkcioniranja  prometne 
mreže kao upravljanog sustava kao što je to prikazano na slici 1.1. 
 
 

 

 

 

 

        

 

 

 
                    Slika1.1. Pojednostavljen prikaz problema upravljanja 
 
 Upravljačke akcije se izvode na temelju prikupljanja i obrade podataka, upravljačkih znanja i 
konsolidiranih  funkcionalnih  zahtjeva    korisnika  i  operatora  (vlasnika)  mreže.  Upravljački 
sustav uključuje baze znanja, baze podataka i  upravljačke strategije. 
    U općem slučaju, problem upravljanja predstavlja svaku  situaciju koja zahtijeva određene 
upravljačke odluke  i aktivnosti. Brojni tehnički podsustavi, komponente i inteligentni akteri 
(ljudi,  „umjetna  inteligencija“)  participiraju  u  ukupnom  ponašanju  prometne  mreže  uz  vrlo 
složene međusobne interakcije. 
  

Upravljanje  prometom  možemo  definirati  kao  dinamički  sustav  ili  upravljačko-

informacijski  proces  kojim  se  preventivno  i  korektivno  djeluje  na  odvijanje  prometa  na 
mreži  i pripadajućim sučeljima (terminalima) kako bi se postigle  željene performanse uz 
prihvatljive  troškove. 

Upravljanje  prometnim  procesima  na  cestovnoj  mreži  se  može 

realizirati provođenjem  sljedećih upravljačkih akcija: 
 a/ upravljanje prometom na autocestama 
    -mjerenjem ulaznih tokova na ulaznim rampama 
     -promjenljivo ograničenje brzine  
 
b/  upravljanje urbanom prometom mrežom 

-upravljanje prometnim signalima 

      - pružanje prioriteta vozilima javnog prijevoza 

                                

procesi 

Izvršne 
jedinice 

senzori 

izlazi 

ulazi 

Upravljačke 
strategije 

Obrada podataka 

mjerenja 

Realni 
svijet 

izračuni 

ciljevi 

poremećaj 

Želiš da pročitaš svih 18 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti