1
NAJZNAýAJNIJI ŠTETNICI,
BOLESTI I KOROVI U RATARSKOJ
PROIZVODNJI
OSIJEK, 2008.
2
UREDNIK
Prof. dr. sc. Jasenka ûosiü
Bolesti ratarskih kultura
i suradnici
Prof. dr. sc. Marija Iveziü
Štetnici ratarskih kultura
Prof. dr. sc. Edita Štefaniü
Najznaþajniji korovi u ratarskim usjevima
Prof. dr. sc. Davor Šamota
Insekticidi, fungicidi i herbicidi u zaštiti ratarskih
kultura
Prof. dr.sc. Irma Kalinoviü, doc. dr. sc. Vlatka Rozman,
Anita Liška, dipl. inž.
Uskladitenje pšenice i kukuruza
Doc. dr. sc. Ljubica Ranogajec
Ekonomski aspekti zaštite
RECENZENTI
Prof. dr. sc. Josip Kovaþeviü
Poljoprivredni institut Osijek
Dr. sc. Branimir Šimiü
Poljoprivredni institut Osijek
4
Sovice pozemljuše ili podgrizaju
ü
e sovice
To su no
ü
ni leptiri koji se preko dana skrivaju i nisu direktno štetni.
Gusjenice
su boje tla i one
þ
ine štete.
Po danu se skrivaju ispod grudvica ili
u raznim pukotinama, te izlaze u
sumrak i prave štete. Narastu do 5
cm.
Simptomi -
Gusjenice pregrizaju vrat
korijena, katkada i stabljiku, a hrane
se i prizemnim liš
ü
em. Napadnute
biljke propadaju. Prorje
ÿ
uje se sklop. Kod kukuruza, gusjenice
napadaju zrno, naj
þ
eš
ü
e ostavljaju samo omota
þ
sjemena. Za
razmnožavanje štetnika pogoduje toplo i suho prolje
ü
e, toplo ljeto i
duga i umjerena vlažna jesen.
Suzbijanje -
Vrijeme sjetve, uništavanje korova, obrada tla i
navodnjavanje su glavne agrotehni
þ
ke mjere. Kemijsko i biološko
suzbijanje treba provoditi na mla
ÿ
im stadijima gusjenica.
Lisne sovice
Gusjenice se hrane liš
ü
em a za njihov razvoj potrebna je visoka
vlažnost zraka i gusti sklop. Napadaju povr
ü
e (prave hodnike u
kupusu i salati gdje se zavla
þ
e u glavicu), še
ü
ernu repu, kukuruz,
suncokret i dr.
ŠTETNICI ŽITARICA
Prema dosadašnjim podacima kod nas je poznato više od stotinu
raznih vrsta kukaca koji napadaju žitarice. Me
ÿ
utim, samo neki od
njih nanose ve
ü
e ekonomske štete.
Ozima sovica (
Agrotis segetum)
5
Štete na pšenici
Odrasli i li
þ
inka
Žitni
pivac
Žitarac crni
(
Zabrus tenebrioides
)
Simptomi –
Odrasli kukac
ošte
ü
uje zrna
na klasovima, a
þ
esto pregriza klasove.
Li
þ
inka koja se po danu nalazi u tlu na
dubini oko 40 cm, no
ü
u izlazi i hrani se
mladim liš
ü
em ozime pšenice.
Suzbijanje
– Obvezan je pregled tla prije
sjetve ozime pšenice. Žitarac se pojavljuje
u vrlo razli
þ
itom intenzitetu u pojedinim
godinama. U krajevima gdje je u
þ
estala
pojava, strnište nakon žetve uništiti, a
onda plitko preorati. Kod jake zaraze treba
primjeniti odgovaraju
ü
u kemijsku zaštitu.
Pivci
(
Anisoplia
spp.)
Odrasli kukci pojavljuju se u doba klasanja pšenice
i ošte
ü
uju zrno. Prilikom ishrane izazivaju i osipanje
zrna na tlo, pa štete mogu biti jako velike. Naro
þ
ito
su aktivne u sun
þ
anim i toplim danima, a skupljaju
se na biljkama i rubnim dijelovima polja. Tu
þ
injenicu treba koristiti ukoliko je nužno subijati
ovog štetnika.
Suzbijanje -
Preoravanje ruba polja strništa, jer u
kolovozu ženka na tim mjestima odlož
i jaja, te se tada mogu uništiti.
U slu
þ
aju masovne pojave žitnog pivca, primjenjuju se odgovaraju
ü
i
insekticidi.
Žitni balac
(
Oulema melanopus)
To je kornjaš plave boje, nadvratnjak i noge su
mu naran
þ
aste boje, a glava i ticala su crni.
Duga
þ
ak je odo 4 mm. Li
þ
inka je žuta i
pokrivena crnom sluzi koja je nastala od
izmeta, pa podsje
ü
a na balavog puža.
Simptomi -
Odrasli kukci se hrane na listu
izgrizaju
ü
i ga u vidu pruga. Li
þ
inke se hrane
Žitni
balac
Ošte
ü
enje lista od li
þ
inke
7
Lisne uši
Uši sišu hranjive sokove biljke i izazivaju njeno slabljenje, kao i
deformaciju biljke. S obzirom da su prenositelji virusnih oboljenja,
na biljkama, smatraju se važnim štetnicima žitarica. Za njihov razvoj
pogoduje suho i toplo vrijeme, a na pšenici se pojavljuju tek u doba
klasanja i zadržavaju se na klasovima sve do potpune zriobe.
Prenošenjem viroza mogu u
þ
initi ve
ü
e štete nego samom ishranom.
Zna
þ
ajne su zobena, pšeni
þ
na i mlje
þ
ikina lisna uš.
Suzbijanje
–
Primjena kemijskih sredstava je opravdana ako
je zaraženo po
þ
etkom
cvatnje 60%, tijekom cvatnje 70%, a po
þ
etkom mlje
þ
ne zriobe više
od 70% vlati, uklju
þ
uju
ü
i i klas. Posebno treba biti oprezan ako se
utvrdi prisustvo prirodnih neprijate
lja lisnih ušiju kao što su božje
ov
þ
ice (bubamare), jer se one hrane lisnim ušima.
Resi
þ
ari
Hrane se biljnim sokovima koje sišu na liš
ü
u, plodovim,
zrnima i cvije
ü
u. Nazna
þ
ajniji je
pšeni
þ
ni trips.
Odrasli
þ
ine štete krajem busanja, pred vlatanje i u fazi vlatanja
žitarica. Li
þ
inka se nalaze izme
ÿ
u pljevica, ošte
ü
uju
cvijetne dijelove pšenice te se uslijed napada ne razvija
klas. Pragom odluke smatra se 10-20 tripsa po klasu u mlje
þ
noj,
odnosno 30-40 jedinki po klasu u voštanoj zriobi.
Nematode pšenice
Biljno parazitne nematode pšenice su ograni
þ
avaju
ü
i
þ
imbenici
prinosa pšenice. Naj
þ
eš
ü
e se javlja pšeni
þ
na cistolika nematoda i
pšeni
þ
ni glistac.
