UNIVERZITET U TRAVNIKU
PRAVNI FAKULTET
OPĆE PRAVO
------- Naknada imovinske štete-------
-seminarski rad iz Obligacionog prava – Opći dio-
Kandidat:
Mentor:
Kiseljak, Studeni 2013.
SADRŽAJ
UVOD……………………………………………………………………………………….. 3
1. UVJETI ZA NASTANAK GRAĐANSKOPRAVNE ODGOVORNOSTI………………..4
2. RADNJA ŠTETNIKA KAO ELEMENT GRAĐANSKOPRAVNE ODGOVORNOSTI...5
3. ŠTETA KAO ELEMENT GRAĐANSKOPRAVNE ODGOVORNOSTI………………..6
4. VRSTE ŠTETE…………………………………………………………………………….6
5. IMOVINSKA ŠTETA……………………………………………………………………..7
6. NAKNADA IMOVINSKE ŠTETE…………………………………………………….....10
6.1.Uopće o naknadi imovinske štete………………………………………………………...10
6.2.Određivanje visine naknade štete………..…………………………………………….....12
7. PRIMJER NAKNADE MATERIJALNE ŠTETE - IZMJENA RENTE………………….14
8. SNIŽENJE ŠTETE…………………………..…………………………………………….15
9. POSEBNO O NAKNADI MATERIJALNE (IMOVINSKE) ŠTETE U SLUČAJU SMRTI,
TJELESNE POVREDE I OŠTEĆENJA ZDRAVLJA…………………………………….....16
ZAKLJUČAK…………………………………………………………………………….......17
LITERATURA…………………………………………………………………………..…....18
2
1. UVJETI ZA NASTANAK GRAĐANSKOPRAVNE ODGOVORNOSTI
Samo prouzrokovanje (nastajanje) štete na strani jednog ili više pravnih subjekata ne mora
samo po sebi imati za posljedicu obavezu nadoknade štete od strane štetnika. Za nastanak
građanskopravne odgovornosti neophodno je ispunjenje više uvjeta. Međutim, u zavisnosti od
prirode odgovornosti, broj neophodnih uvjeta i njihove karakteristike razlikuju se. Generalno
promatrano, da bi izvjesno ponašanje ili događaj koji se mogu staviti na nečiji teret proizvelo
građanskopravnu odgovornost, potrebno je ispunjenje sljedećih uvjeta:
1. radnja (ponašanje) štetnika;
2. posljedica (šteta);
3. uzročna (kauzalna) veza između ponašanja štetnika i posljedice;
4. protupravnost ponašanja ili posljedice;
5. subjektivna krivica štetnika;
6. deliktna sposobnost štetnika.
Ono što je također bitno jeste da objektivno pravo, ponekad, npr. u slučaju objektivne
odgovornosti, obavezuje lice koje je prouzrokovalo štetu na nadoknadu štete čak iako ono nije
subjektivno krivo. Isto tako, prema nekim shvaćanjima, element protupravnosti nije uvijek
potreban za nastanak građanskopravne odgovornosti, npr. u ako je šteta prouzrokovana u
krajnjoj nuždi.
1
1
Trnavci Genc (2003.), Obligaciono pravo, udžbenik, knjiga druga, Pravni fakultet, Univerzitet u Bihaću, Bihać, str. 24
4
2. RADNJA ŠTETNIKA KAO ELEMENT GRAĐANSKOPRAVNE
ODGOVORNOSTI
Radnja kao element građansko pravne odgovornosti podrazumijeva odgovarajuće aktivno
(commissio) ili pasivno (ommissio) ponašanje štetnika.
Štetnik može aktivno poduzeti neku radnju uslijed koje je nastala šteta. Na primjer, ljekar
propiše pogrešnu terapiju za pacijenta zbog koje ovaj pretrpi trajno oštećenje zdravlja.
Šteta se uzrokuje pasivnim ponašanjem – propuštanjem kada štetnik ne poduzme radnju koju
je, prema pozitivnim propisima, dobrim običajima, moralu i pravilima struke, morao poduzeti
da bi izbjegao njen nastanak. Važno je naglasiti da je kod ovakvih, tzv. omisivnih delikata
neophodno prethodno ustanoviti obavezu poduzimanja odgovarajuće radnje od strane
štetnika. U praksi, omisivni delikti najčešće nastaju prilikom obavljanja službenih dužnosti i
ispunjavanja obaveza iz radnog odnosa. Na primjer, radnik u nuklearnoj elektrani propusti
uključiti uređaj za rashlađivanje nuklearnog reaktora, uslijed čega se ovaj pregrije, eksplodira
i uzrokuje ekološku katastrofu. Primjer omisivnog delikta u svakodnevnom životu je kad
vlasnik kuće ne očisti snijeg i led sa trotoara ispred svoje kuće, te se slučajni prolaznik
oklizne, padne i zadobije tjelesne povrede.
Treba istaći da objektivno pravo ponekad može obvezati štetnika na nadoknadu štete čak i kad
njegova radnja nije protupravna. Najekletantniji primjer je u slučaju kada se šteta prouzrokuje
u nuždi. Kada se šteta prouzrokuje u nuždi, sama radnja nije nedopuštena, ali je nedopušten
nastanak štete kao posljedice dopuštene radnje. Prema izvjesnim shvaćanjima, šteta, ipak,
uvijek mora biti protupravna ili makar protivna moralu.
2
2
Trnavci Genc (2003.), Obligaciono pravo, udžbenik, knjiga druga, Pravni fakultet, Univerzitet u Bihaću, Bihać, str. 25
5
