1

NAZIV VISOKOŠKOLSKE USTANOVE

UNIVERZITET U SARAJEVU

SEMINARSKI RAD

NAPOLEON BONAPARTE : POHOD NA RUSIJU

MENTOR:

STUDENT:

PROF DR. 

XX

XXX

SARAJEVO, 20.03.2015. GODINE

2

SADRŽAJ

Uvod

3

Uzroci pohoda

4

Vojska

4

Pohod na Rusiju

5

Bitka kod Borodina

8

Protjerivanje Napoleona iz Rusije

10

Zaključak

14

Literatura

15

background image

4

UZROCI POHODA

Nakon pobjeda nad Pruskom, a zatim i ruskom vojskom Napoleon sa ove dvije države sklapa mir 

u   Tilzitu   (1807.).   Ovim   se   mirom   Rusija   obvezala   poštovati   kontinentalnu   blokadu   Velike 

Britanije, a Pruska je izgubila polovicu tadašnjeg teritorija. Tilzitskom miru prethodio je sastanak 

Napoleona i ruskog cara Aleksandra I. na rijeci Njemen. Dva cara poljupcem označuju svoje 

pomirenje i zaklinju se na vječno prijateljstvo. Vječnost će potrajati pet godina. Napoleonova 

žena   Josephina   nije   mu   mogla   dati   djece   pa   car   odluči   isprositi   ruku   Aleksandrove   sestre 

Katarine. Aleksandar ga odbija, a Napoleon se kasnije vraća na isto pitanje skrenuvši svoju 

pažnju na mlađu sestru Anu. I opet bude odbijen. Ne mogavši dobiti jednu od Romanovih, uzet 

će jednu od Habsburgovaca i ženi se Marijom Lujzom. Aleksandar se razljuti što se Napoleon 

više   nije   trudio   oko   njegovih   sestara   i   iz   tih   bijednih   bračnih   kombinacija   rađa   se   novo 

neprijateljstvo i pohod na Rusiju.

Uzrok   mu   je,   doduše,   i   nešto   ozbiljniji;   zbog   sve   učestalijeg   kršenja   kontinentalne   blokade 

Napoleon je odlučio pripojiti tadašnje Oldenburško vojvodstvo kojim je upravljao carev šurjak. 

Međutim,   Rusija   i   dalje   nije   poštivala   blokadu,   a   istovremeno   je   udarila   visoke   poreze   na 

luksuzne artikle, osobito na vino i svilu, koji su uglavnom dolazili iz Francuske. Zbog svega toga 

Napoleon je smatrao da bahatom caru treba održati još jednu lekciju i odlučio krenuti u svoju 

propast; u pohod na Rusiju.

VOJSKA

Francuska Velika armija od 691 501 vojnika je 24. juni 1812. prešla rijeku Njemen i krenula 

prema Moskvi.

1

 Bila je to do tada najveća sakupljena vojska u europskoj historiji. Velika armija 

bila   je   podijeljena   na:   središnju   udarnu   silu   od   250   000   vojnika   pod   Napoleonovim 

zapovjedništvom, dvije druge frontalne armije pod zapovjedništvom Eugènea de Beauharnaisa 

(80 000 vojnika) i Jérômea Bonapartea, najmlađeg Napoleonova sina (70 000 vojnika), dva 

odvojena   korpusa   pod   zapovjedništvom   Jacquesa   MacDonalda   (32   000   vojnika)   i   Karla 

Schwarzenberga (34 000 austrijskih vojnika) te rezervna armija od 225 000 vojnika.

1

 http://hr.wikipedia.org/wiki/Napoleonova_invazija_na_Rusiju

5

Pored toga 80 000 gardista regrutirano je za obranu granica Varšavskog vojvodstva. Zajedno s 

njima ukupne francuske snage na ruskoj granici i u Rusiji bile su gotovo 800 000 vojnika. Toliki 

broj vojnika jako je rastegao carstvo, jer je 300 000 francuskih vojnika bilo u Španjolskoj, a 

preko 200 000 u Njemačkoj i Italiji.

Od Velike armije većinu su činili Francuzi. Bilo ih je 450 000. Saveznici su činili ostatak. Tako 

je   bilo   34   000   Austrijanaca,   95   000   Poljaka,   90   000   Nijemaca   (24   000   Bavaraca,   20   000 

Saksonaca, 20 000 Prusa, 17 000 Vestfalaca i nekoliko tisuća iz malih porajnjskih država), 30 

000 Talijana, 25 000 Napolitanaca i ostali.

Prema modernim procjenama, ruska armija 1812.godine imala je u početku manje vojnika od 

francuske Velike armije. Oko 280 000 ruskih vojnika bilo je raspoređeno na poljskoj granici. Car 

Aleksandar   I.   Romanov   prethodno   je   namjeravao   izvršiti   invaziju   Varšavskog   vojvodstva. 

Ukupno su Rusi imali 500 000 vojnika (procjene se kreću od 350 000 do 710 000 vojnika).

Ruska vojska bila je podijeljena u tri armije:

Prva armija Zapada od 159 800 vojnika pod zapovjedništvom Barclaya de Tollyja

Druga armija Zapada od 62 000 vojnika pod zapovjedništvom Pjotra Bagrationa

Treća armija Zapada od 58 200 vojnika pod zapovjedništvom Aleksandra Tomasova.

Postojale su i dvije rezerve od 65 000 i 47 000 vojnika. Ako se to zbroji, Rusi su na frontu imali 

392 000 vojnika nasuprot Napoleonove Velike armije. Osim toga,  Rusija  je sklopila mir sa 

Švedskom  i  Turskom  pa   je   oslobodila   dodatnih   100   000   vojnika   za   rat   protiv   Napoleona. 

Učinjeni su veliki napori, da se popuni ruska vojska pa je do rujna imala oko 900 000 vojnika, ne 

računajući neredovne kozačke jedinice, kojih je bilo 70 000 do 80 000.

POHOD NA RUSIJU

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti