Seminarski rad

Narkomanija

       Mentor                                                    Studenti:

Beograd, 2018.

2

Sadržaj:

1. Pojam ………………………………………………………………………….3.
2. Vreme nastanka ………………………………………………………………..4.
3. Vrste droga …………………………………………………………………….4.
4. Najčešći razlozi uzimanja droge ……………………………………………….6.

4.1.

  Sredina ……………………………………………………………………6.

4.2.

 Ličnost …………………………………………………………………….7.

4.3.

 Droga ………………………………………………………………….......9.

5. Razvoj i dimenzija ……………………………………………………………..9.
6.  Odnos čovek – droga ………………………………………………………...10.
7. Narkomanske grupe …………………………………………………..............10.
8. Socijalna izolacija …………………………………………………………….12.
9. Porodica I narkomanija ……………………………………………………….12.

9.1.

 Prva reakcija dece na saznanje roditelja da im dete uzima droge ……….12.

9.2.

 Reakcija roditelja na to da im deca uzimaju drogu ………………………13.

10.  Problemi sa školom …………………………………………………………..14.

10.1.Odnos škole prema narkomanima ……………………………………….14.

11. Stavovi adolescenata prema drogi …………………………………………….15.
12.  Problemi na poslu …………………………………………………………….16.
13.  Droge i rok muzika …………………………………………………………...16.
14.  Droga i Zakon ………………………………………………………………...17.
15.  Prevencija ……………………………………………………………………..18.
16.  Primneri iz života (za i protiv) ………………………………………..............18.

16.1.Primeri “za” ................................................................................................18.
16.2.Primeri “protiv” ………………………………………………………......19.

     17.   Zaključak ...........................................................................................................19.
     18.   Literatura ...........................................................................................................20.

background image

4

2. Vreme nastanka

Teško je odrediti tačno vreme nastanka droga. Još u sumerskim tablicama 
postoje zapisi o određenim supstancama koje, kada se unose u organizam, 
menjaju svest ljudi. U grobnicama faraona, u pećinama Perua, bivše civilizacije 
Inka nađene su kuglice opijuma, a na kamenim zidovima pronađena je urezana 
biljka konoplje, kasnije identifikovana kao Kanabis. 
Kod nas, prvi zavisnici pojavili su se u Beogradu 1965. godine. U toj grupi bilo 
je četiri do pet učenika i nekoliko studenta. Svi su se poznavali nekoliko godina 
pre uzimanja droge i, uglavnom, ih je vezivala zajednička ljubav prema 
Bitlsima i Rolingstounsima, ili slične ideje o životu. Zajednički su čitali 
Suzukija, Froma i Lao Cea. Voleli su satima da meditiraju uz muziku ili da, 
podstaknuti Heseom, razmišljaju o putu na istok. Jednom rečju, to je bila grupa 
mladih “intelektualaca” sa širokom sferom interesovanja, ali bez snage za akciju 
ili jasnih ideja vodilja u životu, jedino što su želeli bila je neka žudnja za 
promenom u jednoličnom životu. U to vreme vraća se nekoliko mladića iz 
inostranstva koji pričaju o svom iskustvu sa drogom, ali koji je ne donose, niti 
otvoreno nagovaraju ostale da ih slede. Ipak, ove priče ne ostaju bez odjeka u 
dušama onih koji ih slušaju. Prva droga u Beogradu, sa kojom je započeta 
epidemija narkomanije, zapravo i nije bila droga u klasičnom smislu. Radilo se 
o preludinu, poznatom po psihostimulativnim svojstvima, a koji se koristi u 
medicini kao sredstvo za smanjenje apetita, u lečenju gojaznosti. Pošto, u to 
vreme, preludin nije bio označen kao droga, mogao je da se slobodno kupuje u 
apotekama. Zbog svojih stimulativnih svojstava, preludin postaje veoma 
popularan među beogradskim zavisnicima. Korisnici ove droge imali su utisak 
da lebde, bili su slobodniji u ophođenju sa drugima, bili su u stalnom pokretu,... 
Ovaj doživljaj je bio krajnje primamljiv za osobe koje su do tada ispoljavale 
pasivnost i odsustvo bilo kakvih inicijativa, a i uzimanje preludina nije bilo pod 
udarom vlasti, pa nije bilo bojazni od zakonskih kazni. Iz godine u godinu su se 
pojavljivale novije droge i sve veći broj korisnika istih.

3.

Vrste droga

AMFETAMINI

5

Ubrzavaju fizičke i duševne procese i izazivaju osećaj uzbuđenja i viška 
energije. Kao spoljni znakovi javljaju se mršavljenje, širenje zenica,

 

nesanica, drhtavica… Posledica dugotrajnog konzumiranja su paranoja i 
nasilništvo.

BARBITURATI

Izazivaju jaku letargiju i pospanost. Spoljni simptomi su nejasan i smeten 
govor, nedostatak fizičke koordinacije i ravnoteže. Dugotrajno konzumiranje 
barbiturata ima posledicu poremećaja spavanja tzv. “dvostruki vid”.
U kombinaciji sa alkoholom konzumiranje može biti smrtonosno.

MARIHUANA I HAŠIŠ

Izazivaju fizičko i psihičko opuštanje, ali i promene raspoloženja. Spoljni 
znakovi su crvenilo očiju, raširene zenice, nekoordiniranost pokreta, letargiju i 
povremene mučnine. Dugotrajno korišcenje vodi ka fizičkim i psihičkim 
oštećenjima. 

KOKAIN

Stimuliše živčani sistem, pojačava čula i ponekad dovodi do halucinacija. 
Spoljni simptomi su raširene zenice, drhtavica, halucinacije i nesanica. Kao 
posledice dugog konzumiranja javljaju se oštecenja sluzokože nosa, svraba i 
pojava otvorenih rana.

OPIJATI (opijum, morfijum, heroin, metadon i petidin)

Smanjuju fizički i psihički bol, izazivaju privremenu euforiju. Spoljni simptomi 
su mršavljenje, letargija, promena raspoloženja, znojenje, nejasan govor, bol u 
očima i bledilo. Javlja se gubitak apetita, neuhranjenost i osetljivost na 
infekcije. Prevelika doza izaziva smrt.

PSIHODELIČNE DROGE (LSD, meskalin)

Deluju nepredvidivo. Izazivaju halucinacije koje mogu biti ugodne, ali i 
zastrašujuće. Vidljivi znakovi su raširene zenice, znojenje, drhtanje, groznica, 
promene ponašanja. Uzimanje LSD - a i meskalina za posledicu može imati 
neodgovorno ponašanje. Iako sporije izazivaju zavisnost jedna doza može 
izazvati ozbiljne psihičke poremećaje.

background image

Želiš da pročitaš svih 20 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti