Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje 

vaspitača i trenera 

Specijalna pedagogija

(seminarski rad)

TEMA:

N A R K O T I Z A M

Mentor:                                                                   Student: 
prof.dr. Erika Balog                                               Darko IGRe he he

Subotica, 19.05.2014.

S A D R Ž A J

1. UVOD………………………………………………………………………...1

1.1. SPECIJALNA PEDAGOGIJA………………………………………1

1.2. CILJ………………………………………………………………….1

1.3.PODELA……………………………………………………………...1

1.4. PREDMET PROUČAVANJA………………………………………1

1.5. METODE…………………………………………………………….2

1.6. ODNOS OPŠTE I SPECIJALNE PEDAGOGIJE………………….2

1.7. VRSTE TEŠKOĆA U RAZVOJU………………………….……….2

2. NARKOTIZAM………………………………………………………………3

2.1. POJAM I VREME NASTANKA……………………………………3

2.2. POJAVA DROGE KOD NAS..………...……………………………4

2.3. UZROCI UZIMANJA DROGE……………………………………..5 

2.4. ODNOS ČOVEKA i DROGE……………………………………….6

2.5. LIČNOST……………………………………………………………7

2.6. PROBLEMI u ŠKOLI……………………………………………….8

2.7. PROBLEMI na POSLU…..………………………………………….9

3. ZAKLJUČAK……………………………………………………………….10

4. PRILOG……………………………………………………………………..11

5. LITERATURA……………………………………………………………...13

background image

2 | 

P a g e

Ono   što   je   za   trenere   bitno   je   da   za   svaki   konkretan   slučaj   odaberu   adekvatne 

postupke i odgovarajuće oblike rada koji će deci biti zanimljiv. Specijalna pedagogija se bavi 

serijama   vežbi   (stimulativne,   aktivne,   reedukativne   vežbe)   usmerene   pre   svega   na 

psihomotornu organizaciju i vežbe u okviru pojedinih nastavnih sadržaja (citanje, pisanje i 

govorno izražavanje).

1.5. METODE

 SPECIJALNE PEDAGOGIJE:

1. 

Redukcija

 - skup postupaka usmerenih na oštećenu funkciju što znači ponovno vaspitanje

2. 

Kompezacija

 - skup postupaka usmerenih na ostale funkcije( gluva osoba uspostavlja 

komunikaciju putem usta )

3. 

Rehabilitacija

 - popravljanje ili korigovanje društvenih i radnih odnosa pojedinca 

ometenog u razvoju.

1.6. ODNOS

 

SPECIJALNE

 I 

OPŠTE

 PEDAGOGIJE:

Specijalna   pedagogija   se   zove   specijalna   zato   što   ima   svoje   posebne   metode 

proučavanja lica ometene u razvoju i pristupa prema njima, što ima svoj poseban predmet i 

svoje specifične zadatke i ciljeve. Njoj su potrebna specifično obrazovana stručna lica , kao 

što su učitelji, vaspitači, treneri.

Specijalna pedagogija razvija svoju delatnost u specijalnim školama, psihološko – 

pedagoškim savetovalištima i u organizacijama zapuštene dijagnoze.

Sa stanovišta razvoja i obrazovanja treba prihvatiti mišljenje da u specijalni razvoj 

ulaze problemi koji imaju pedagoška obeležja. To su problemi koji se javljaju kod dece s 

razvojem, a prvenstveno oni koji se odnose na razvoj, obrazovanje, kao i na profesionalno 

osposobljavanje hendikepirane dece.

1.7.

 Postoje različite 

VRSTE TEŠKOĆA U RAZVOJU

, kao što su:

Oštećenje vida

 (slepoća i slabovidost)

Oštećenje sluha 

(gluvoća, nagluvost)

Teškoće u učenju, čitanju, pisanju, računanju

Telesna invalidnost

- Mentalna zaostalost

, i dr.

Najpogodnije je da se deca s teškoćama u razvoju posebno od 1. do 4. razreda ukljče s 

decom u redovnim školama. Sa njima bi realizovali pojedine programe, a druge programe u 

posebnim grupama ili individualno ili se za ove učenike organiziraju posebna odeljenja.

3 | 

P a g e

2. NARKOTIZAM

Narkomanija (narkotizam)

 

je

 

reč grčkog porekla i označava po definiciji  strast za 

uživanjem u opojnim drogama, a  

narkoman

  je  samim tim  onaj ko drogu uživa. Međutim, 

definicija narkomanije kao  

"

strasti za uživanjem

"

  u drogama  je davno

 

prevaziđena, jer je 

narkomanija  evoluirajući  poprimila mnogo šire dimenzije i prerasla opseg obične strasti, i 

razvijajući se, na negativnu stranu po ljude postala obeležje jedne cele kulture i jednog novog 

principa i načina života, postala 

bolest

.

2.1. POJAM I VREME NASTANKA

Narkomanija je zavisnost od  

droga

. Ova, naizgled jednostavna definicija je rezultat 

mnogih   glavobolja,   rasprava   i   nesporazuma   među   stručnjacima   u   dugim   i   upornim 

pokušajima da naučno objasne ljudsko iskustvo sa drogama od drevnih vremena pa do danas.

U razlicitim delovima sveta i iskustva su bila različita. Vladimir Hudolin 1987. ovu 

vrstu   zavisnosti   definiše   kao   prekomerno,   redovno   uživanje   droge,   zbog   čega   nastupa 

zavisnost

.

U drugim delovima sveta, posebno u onim u kojima su biljke iz kojih se dobijaju 

droge bile “

domaće

 

kulture

” i uzgajale se kao kod nas šljiva ili pšenica, ljudi su koristili 

droge da bi se veselili, da bi izdržali naporan rad na poljima ili kada bi izvodili  

religiozne 

rituale

. Takođe su znali da koriste droge i u  

samoubilačke

 

svrhe

  kada bi skrhani bolešću i 

neizdrživim bolovima drogu uzimali da sve to prekrate. Kada se stvari tako posmatraju onda 

bi teško mogli reći da je droga “čisto” urbani ili moderni fenomen – naprotiv, ona postoji 

vekovima.

Reč droga, u izvornom obliku  označava  neprerađeni lek  ili  svaku materiju  (biljnu, 

životinjsku   ili   mineralnu)  koja   može   služiti   za   pravljenje   lekova.

  Reč   “droga”   u 

svakodnevnom govoru najcešce vezujemo za zloupotrebu droga ili zavisnost od droga.

Drogom se smatra svaka supstanca ili materija koja svojim unošenjem u organizam 

menja jednu ili više njegovih funkcija

 (

fiziološke

 – rad unutrašnjih organa ili sistema; 

psihičke 

– svest, mišljenje, opažanje, ponašanje…).

Materije koje imaju svojstva droge mogu biti 

prirodne

 i 

veštačke

. Stari Grci su znali 

preko  

500

 

biljnih, mineralnih i životinjskih droga

. U mnogim drevnim kulturama i danas, 

droga   se   koristi   kao  

lek

,   kao   sredstvo   kojim   se   dostizalo   mistično   iskustvo,   vrhunski 

doživljaji i uvidi,  

proročke vizije

  najčešce kod Indijanaca, Tibetanaca, Šamana i Jogina. U 

nekim zemljama Dalekog i Bliskog istoka droge su se tradicionalno koristile na isti način kao 

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti