Nasilje u porodici
1
Literatura:
1. Andjelka Milic (2001), Sociologija porodice. Beograd: Cigoja stampa.
2. Centar za socijalni rad
4. Marko Mladenovic (1977), Osnovi sociologije porodice, Beograd
http://www.youtube.com/watch?v=y1MILYcivcA
http://www.youtube.com/watch?v=nEJL0nP47CA
http://www.preporod.com/index.php/intervju/2371-mladi-ljudi-vise-nisu-sigurni-
8.
http://www.sigurnakuca.org/index.php?
http://ebookbrowsee.net/nasilje-u-porodici-u-vojvodini-pdf-d186958483
10. Zlatko Milenkovic (2001), Drugi pogled 3, Novi Sad
11. Radulovic Jelena (2003), Nasilje u porodici, Podgorica
2
Sadrzaj:
1.0.
Uvod …………………………………………………………………….……………. 4
2.0.
Nasilje u porodici …………………………………………………….………..…... 5
3.0.
Rezultati istrazivanja ……………………………………………….………..……. 7
4.0.
Mitovi o zlostavljanju ……………………………………………….…...........…. 11
5.0.
Oblici nasilja ………………………………………………………….……..…..… 11
6.0.
Nasilje nad zenama ………………………………………………….……..…..… 12
6.1.
Zbog cega zene trpe nasilje ………………………………….….….………14
7.0.
Nasilje nad decom …………………………………………………..…….…...…. 15
8.0.
Obaveze I duznosti clanova tima za pomoc I podrsku zrtvama nasilja u
porodici ………………………………………………………………..……...…….. 16
9.0.
Zakljucak …………………………………………………………………….……… 17

4
Promene u javnom zivotu kao sto su rat, siromastvo, nezaposlenje, ali I alkoholizam,
otudjenost, frustacija, dusevna bolest , poremeceni porodicni i bracni odnosi, mogu
uticati na pojavljivanje nasilja u porodici.
Najcesci pocinioci su osobe muskog pola (partner, otac, brat), a najcesce zrtve osobe
zenskog pola (partnerke, cerke, sestre), pri cemu je partnersko nasilje najzastupljeniji
vid.
Prema Americkim statistikama:
o
Nasilje u porodici je utvrdjeno da postoji u vise od polovine (preko 70%) svih istraga
prijavljenog nasilja nad decom.
o
Trudnoca je period povecanog rizika za nasilje od strane partnera.
o
67 biliona $ godisnje su troskovi za medicinski negu, smanjenu produktivnost na
radnom mestu i kvalitet zivota zena zrtava nasilja od strane partnera.
o
Procenjuje se da 2-4 miliona zena u USA trpi nasilje od strane partnera svake
godine. 12 miliona zena (25% zenske populacije) ce biti zlostavljano tokom celog
zivota.
o
Jedna studija procenjuje da je vise od 3% (približno 1,8 miliona) zena nekoliko puta
napadnuta od strane partnera u toku jedne godine, dok druge studije pokazuju da
je procenat zena koje su imale iskustvo nasilja u partnerskim odnosima, ukljucujuci
i seksualno, fizicko, verbalno i emocionalno zlostavljanje znatno visi – 65%.
2.0. Nasilje u porodici
Nasilje u porodici dogadja se u celom svetu, i usmereno je pre svega na zenske
clanove porodice ( cerke, sestre, supruge ili bivse supruge, ljubavnice). Počinioci su
uglavnom muski clanovi porodice. Ova vrsta nasilja nad zenama prelazi kulturne,
tradicijske i religiozne granice.
Kucno nasilje je fenomen kojem se u mnogim zemljama ne poklanja dovoljna paznja.
Cesto nasilje u kuci i ne znaci zlocin. Zbog toga o pojedinacnim zemljama imamo samo
nepotpune podatke i studije o tom fenomenu. Sprovedene statistike cesto ne pokazuju
stvarno stanje, zbog toga sto veci broj slucajeva uopste I nije prijavljen. Retko
zapocinje udarcima. Uglavnom pocinje manjim bezazlenim napadima, uvredama.
Fizickom zlostavljanju prethodi vredjanje, razbijanje predmeta, bacanje
predmeta, pretnje. Pojedini cin nasilja nad zenom nije slucajni i izolovani dogadjaj
gubitka kontrole. To je deo slozenog modela ponasanja u kojem je nasilje sastavi deo
dinamike odnosa.
Citava situacija moze se podeliti u nekoliko faza:
I Faza:
-
Odnosi medju partnerima su napeti, neizbezno dolazi do manjih incidenata, zrtva
pokusava smiriti situaciju i smanjiti napetost.
5
II Faza:
-
Raste napetost medju partnerima, partner zlostavljac pojacava kontrolu zrtve
nasilnim ispadima, dok se zrtva zbog straha povlaci.
III Faza:
-
Partner zlostavljac pokazuje kajanje, opravdava svoje nasilnicko ponasanje, te
mu umanjuje ozbiljnost, cesto daje obecanje da se nasilje nece ponoviti.
IV Faza:
-
Odnos medju partnerima prividno je dobar, zrtva prihvata izvinjenje nasilnika, dok
on negira nasilje. To je period malog zatisja tzv. “Medenog meseca” nakon cega
ce se nasilje najcesce ponoviti.
Nekontrolisano oslobadjanje akumulirane napetosti dovodi do nasilnog cina
.
Znakovi fizickog nasilja:
-
povrede na licu,
-
povrede na delovima tela pokrivenih odecom,
-
podlivi i ogrebotine po tijelu,
-
iscasenja, lomovi i napukline.
-
opekotine razlicitog stepena,
-
povrede nozem ili drugim predmetima,
-
unutrasnje povrede (krvarenje),
-
vidni tragovi gusenja na vratu,
-
izbijeni zubi,
-
povrede bubnjica.
Ostali znakovi koji mogu upucivati na nasilje kod kojeg nisu vidljive fizicke povrede:
-
napetost, nemir, osecaj slabosti,
-
osecaj straha,
-
osecaj krivnje,
-
samozanemarivanje,
-
gubitak samopouzdanja,
-
neurotske reakcije (depresivnost,anksioznost, napadi panike ),
-
poremecaj spavanja,
-
poremecaj prehrane,
-
zloupotreba alkohola i droga,
-
problemi s koncentracijom,
osecaj rastrecenosti,
-
nedostatak tolerancije i strpljenja,
-
agresivno ponasanje prema sebi i drugima,
-
seksualne teskoće,
-
posttraumatski stresni poremecaj.
Nasilnik, u praksi tesko resava sukobe i konflikte u porodici, agresivan je i konfliktan i
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti