Nasilje u školama
Univerzitet Crne Gore
Filozofski fakultet – Nikšić
Studijski program za predškolsko vaspitanje
NASILJE U ŠKOLAMA
(Esej iz Interkulturalne pedagogije)
SADRŽAJ:
UVOD..............................................................................................................................................1
1.NASILJE U ŠKOLAMA..............................................................................................................2
1.1 Problemi dijagnostifikovanja nasilja u školi..............................................................................3
1.2 Vršnjačko nasilje........................................................................................................................3
1.3 Formalno i neformalno nasilje među vršnjacima.......................................................................4
1.4 Faktori uticaja na vršnjačko nasilje…………………………………………………..………..6
1.5 Vršnjačko nasilje u predškolskim ustanovama……………………………………..…………7
Zaključak…………………………………………………………………………………………..8
Literatura……………………………………………………………………………..……………9

1. NASILJE U ŠKOLAMA
Nasilje u školama je endemska pojava, poznata svakome ko se školovao. Ispoljavajući se u
veoma raznovrsnim oblicima i intenzitetima, nasilje obično postane socijalno vidljivo tek kada
pojedinačni incidenti zadobiju medijsku pažnju. Pokušaj pojmovnog određenja nasilja, odnosno
njegovog definisanja je veoma značajan, s obzirom da ne postoji jedna opšte prihvaćana
definicija.
Pod nasiljem se podrazimijevaju „razliiti akti, postupci i ponašanja pojedinaca, grupe,
društvenih institucija, organizacija ili društava u odnosima prema ljudima koji uključuju
primjenu fizičke, psihičke, političke ili neke druge sile i kojima se ugrožava integritet čovjeka i
izazivaju različita fizička i psihička oštećenja i druge neprijatne posledice“.
Nasilje se definiše i kao “namjerno i neopravdano nanošenje štete drugome. Ono što zovemo
“nanošenje štete” može se posmatrati kao najšira oznaka za negativne efekte ponašanja koje
drugi trpi. U skladu sa tim, samo nanošenje štete nije dovoljno da bi se govorilo o nasilju, ali je
nužno. Ponašanje kojim se nanosi šteta grubo možemo razvrstati na verbalno i neverbalno, i ono
se može sastojati u fiziĉkom povređivanju, nanošenju materijalne štete ili psihološkom
povređivanju, kao što je zastrašivanje, sramoćenje, socijalna izolacija i slično”.
Školsko nasilje je grupni fenomen koji se događa unutar obrazovne institucije i između
članova određene grupe. U velikoj mjeri zavisi od grupnog konteksta u kojem se nasilje dešava,
ali i od šireg socijalnog konteksta. Za preciznije određenje školskog nasilja, potrebno je da se
ono smjesti u školski kontekst. Učesnici, bez obzira da li su nasilnici ili žrtve, u toj interakciji
pojavljuju se kao nosioci uloga koje su im dodijeljene unutar školske sredine. Dakle, za
razumijevanje nasilne interakcije u školi bitno je to što su akteri učenici, nastavnici, vannastavno
osoblje, roditelji đaka. Takva uloga postaje najdominantnija dok se akteri nalaze u prostoru
Milosavljević, M. (1998). Dijagnostikovanje osnovnih pojmova istraživanja. U zborniku
Nasilje nad decom
(str. 9-
46). Beograd: Fakultet političkih nauka.
Popadić, D. (2009): Nasilje u školama, Institut za psihologiju, Unicef, Zavod za udženike i nastavna sredstva,
Beograd, str. 13.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti