2
1.
UVOD
1.1.
PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA
Riječ ekonomija, kombinirajući etimološki i semantički pristup i pristupe iz socijalne i
religijske povijesti, najtemeljitije je objasnio Kurt Singer (1958). Riječ “ekonomija” grčkog je
porijekla. Nastala je kombinacijom riječi
oikos
, što znači kuća, odnosno imanje i
nomos
što znači
upravljati. Postoji opća saglasnost da se pojam ekonomija prvi put pojavio u Ksenofontovom djelu
Oikonomikos (O gospodarstvu).
Pojam oikonomia javlja se i u djelima još jednog velikog
Sokratova učenika Platona. Pod ekonomijom Ksenofon
je podrazumjevao pravila upravljanja
gazdinstvom dok je Aristotel ekonomiju identifikovao sa veštinom pribavljanja dobara potrebnih
za život i korisnih za kuću i državu.
Ekonomija kao nauka postoji i razvija se tek nešto više od dva stoljeća. U svom razvojnom
periodu ekonomska teorija kontinuirano se bavila istraživanjem razvojnih procesa. Najčešće se
njen razvoj vezuje za kraj 18. i početak 19. stoljeća, dakle za vrijeme, što nije bez značaja, burnog
razvoja jednog, tada novog, oblika društva koji nas još uvijek okružuje - kapitalizma.Kapitalizam i
danas predstavlja najmoderniji vid uređenja odnosa između ljudi u vezi sa njihovim ekonomskim
aktivnostima, ovaj oblik uređenja društva doveo je do izuzetno brzog razvoja velikih dijelova
svijeta naročito od 18. stoljeća pa sve do danas.
Međutim, pošto je riječ o jednoj izuzetnoj aktivnosti kojom se na ovom svijetu na svjestan
način bave jedino ljudi, ekonomija pripada skupu društvenih nauka. Od samog nastanka ljudskog
društva čovjek je nastojao da limitirane resurse što je moguće racionalnije pretvori u dobra koja će
zadovoljavati određene potrebe, potrošne ili proizvodne. Ukratko, u najopštijem smislu riječi
ekonomija se definiše kao ljudska aktivnost kojom se želi postići ostvarenje odabranih ciljeva
upotrebom ograničenih resursa.
Predmet seminarskog rada je da se istraži doprinos i uticaj različitih mišljenja pojedinaca,
a kasnije i tzv. Škola mišljenja o ekonomskim pojavama, koja će u konačnici rezultirati nastanaku i
razvoju nauke o ekonomiji.
U ovom radu se mogu uočiti slijedeći objekti istraživanja: Ekonomija,
Merkantilizam Fiziokratizam, Klasična politička ekonomija, Marksova ekonomija, Neoklasična
ekonomija, Kejnzova teorija, Makroekonomija, Mikroekonomija, Novi kejnzovci.
4
1.5.
STRUKTURA RADA
Struktura seminarskog rada je usklađena sa Uputstvom za pisanje seminarskog rada na
prvom ciklusu studija, kao i temi seminarskog rada. On (seminarski rad) sadrži pet osonovnih
poglavlja. Prvo poglavlje se sastoji od:
- Problem, predmet i objekt istraživanja,
- Svrha i ciljevi istraživanja,
- Radna hipoteza i pomoćne hipoteze,
- Znanstvene metode,
- Struktura rada.
Ostala četiri poglavlja govore o epohama nastanka ekonomske nauke.
Na kraju dolaze Zaključak i Literatura.
