1

SADRŽAJ:

UVOD...................................................................................................................3

RAZRADA...........................................................................................................4-9

          NAUKA......................................................................................................4,5

                    Srednjevekovna nauka.......................................................................4

                    Renesansna nauka..............................................................................4

                    Doba prosvetiteljstva..........................................................................5

                    Nauka dvadesetog veka......................................................................5

                    Naučni metod......................................................................................5

          DRUŠTVO...................................................................................................6-9

                    Društvena osnova................................................................................7

                    Struktura društva.................................................................................7

                    Oblici društvenog života......................................................................7-8

                    Klase u društvenoj zajednici................................................................8-9

ZAKLJUČAK.........................................................................................................10

CITIRANA DELA..................................................................................................11

2

UVOD

Sama tema ,,NAUKA I DRUŠTO“ već od samog početka ukazuje na povezanost sa 
sociologijom. Sociologija je po definiciji nauka te je povezanost sa temom veoma uočljiva. 
Kao nauka sociologija proučava društvo, pojave u njemu kao i odnose među ljudima koji čine 
društvo. Postoji veliki broj nauka i podeljene su prema različitim oblastima proučavanja ali 
ona sama po sebi predstavlja izučavanje raznih pojava u prirodi i društvu i predstavlju osnovu 
svesti i shvatanja pojava i dešavanja. Nauka je tu da proučava sve što je vezano za čoveka i 
što je u direktnom ili indirektnom odnosu sa čovekom. Nauka je sastavni deo sociologije ali 
je i sociologija deo nauke i one su u neraskidivom odnosu i međusobno dopunjuju i koriguju 
jedna drugu. Društvo se može definisati na više načina ali najopštija definicija društva je ta da 
je društvo skup ili grupa ljudi koji se ujedinjuju u celinu zbog zajedničkih interesa i napretka 
jer ako cela grupa tjst to određeno društvo ima poboljšanja ili ostvaruju neki napredak taj će 
se napredak odnositi i na pojedince. Samo društvo je interesantno samo po sebi te iz toga 
proističe i opravdana zainteresovanost nauke da se bavi proučavanjem društva i procesa koji 
se u njemu dešavaju. U samom društvu dolazi do povezivanja i udruživanja višeg broja ljudi 
koji imaju zajednički interes. To se uočava još u vreme nastanka čoveka. Tada se po prvi put 
vide naznake i osnove društva jer su se još tada ljudi udruživali da bi bolje iskoristili prirodna 
bogatstva odnosno sakupili dovoljno hrane i odbranili od neprijatelja. Društvo kao celina 
može biti različite jačine. Najača su društva koja su vezana krvim srodstvom, kao što je 
porodica i u njoj mi vidimo sve odlike društva, odnosa i ciljeva koje može da ima jedno 
društvo. Naime uočavamo veliku povezanost između članova i brigu koju pokazuju jedni 
prema drugima dok kontinuirano teže da unaprede to društvo i da omoguće bolji standard i 
prosperitet samog društva odnosno porodice. Snaga i ujedinjenost društva se razlikuje od 
društva do društva, odnosno u razvijenim društvima veze i ujedinjenost članova je manja dok 
u nerazvijenim društvima uočavamo znatnu razliku jer  upravo u nerazvijenim društvima 
dolazi do velike povezanosti članova tog društva a ujedno takvo društvo je i ujedinjeno i 
složno sa malom tendencijom raslojavanja i raspadanja. Društvo kao jedna celina i kao deo 
samog postojanja čoveka je veoma teško upoznati i dati jasne odlike i definiciju društva pa se 
opravo zbog toga javila potreba da se neka nauka i oblast nauke bavi proučavanjem društva i 
pojavama koje se u njemu dešavaju. Takva nauka je i rođena i kao glavni predmet za svoje 
proučavanje uzela je društvo i pojave koje se u njemu dešavaju i zbog kojih razloga dolazi do 
pojave i stvaranja društva kao i zbog čega dolazi do promena i problema u njemu. Ta nauka 
je dobila ime sociologija i u sebi objedinila pojam nauke i društva. Nauka i društvo su 
povezane na više načina i ne bi mogle opstati jedno bez drugog. Naime postoje nauka koje se 
bavi proučavanjem društva i pojavama i događajima unutar društva ali nauka proučava šta i 
kako utiče i deluje na društvo spolja. Ali povezanost i uska veze se ogleda u tome da iako 
nauka proučava društvo i samo društvo, odnosno članovi društva bave se proučavanjem 
nauke kao celine ali i proučavanjem raznih grana nauke. Povezanost i sličnosti koje povezuju 
društvo je sam čovek kao individua ali i čovek kao član nekog društva te se iz te povezanosti 
mogu videti odnosi i sličnosti ali i zajednička polja koja poseduju nauka i društvo ali i nauka 
koja ih objedinjuje sociologija koja je trudi da što bolje definiše i opiše društvo i odnose u 
njemu koristeći se naučnim pristupom i samom naukom u tom procesu. 

background image

Želiš da pročitaš svih 9 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti