Nejonizujuće zračenje

     Neјonizujuće zračenje

neјonizujuća radijacija 

је bilo kojа vrstа elektromagnetnog zračenja koja ne 
poseduje   dovoljno   energije   po   kvantu   (na   nivou 
fotona ona je manja od 12,4 eV), kojom bi mogla 
izazvati   jonizaciju;   odnosno   uklanjnje   elektron   iz 
atoma ili molekule. Umesto stvaranja  јona prilikom 
prolaska kroz materiju, elektromagnetno zračenje ima 
dovoljno   energije   samo   za   ekscitaciju,   odnosno 
prelazak elektrona u više energetsko stanje, pri čemu 
mogu da se uoče različiti biološki efekti kod različitih 
vrsta nejonizujućeg zračenja. 
U nejonizujuća zračenja spadaju:

• Radiotalasi
• Infracrveni i mikrotalasi
• Svetlost
• UV zracenje

Svetlost

 Fiziološki i higijenski značaj svetlost
Pravilna osvetljenost:
-stiti čulo vida
-smanjuje zamor vida i nervno-mišićnu napetost
-omogućava veću preciznost na poslu i manji broj 
grešaka
-smanjuje traumatizam i apsentizam

Ultravioletno zračenje

Ultravioletno zračenje se nalazi na prelazu između 
jonizujućeg   i   nejonizujućeg   zračenja,   najvećim 
delom spada u nejonizujuće zračenje.
  Glavni   izvor   UV   zračenja   je   Sunce.Najvećim 
delom UV zračenje koje polazi od Sunca apsorbuje 
se u visokim slojevima ozona tako da na Zemlju 
dolazi   dobro   profiltrovano   u   količini   od   9%   od 
početne.
Ozonskiomotač   se   nalazi   na   15   do   40km   od 
zemljine površine i presudno utiče na količinu UV 
zraka na Zemlji.U novije vreme obavljuje se da je 
ozonski omotač istanjen-tzv.ozonske rupe.Naučnici 
u   proračunali   da   bi   efekat   destrukcije   ozonskog 
omotača na ljudsko zdravlje bio sledeći:smanjenje 
ozonskog   omotača   za   2-3%   40   miliona   ljudi   bi 
obolelo i 8 miliona umrlo od karcinoma kože.
      Destrukciju   ozonskog   omotača   vrše:   azotni 
oksidi   (emituju   ih   avionski   motori   i   dr.   motorna 
vozila)   i   freoni   (hlor-fluor-ugljovodonici)   koji   se 
koriste kao nosači laka, parfema, dezodoransa, boja 
i dr.Proizvodnja freona je zabranjena Montrealskim 
protokolom   iz   1989.   i   drugim   međunarodnim 
ugovorima.
Količina UV zraka zavisi od:
Godišnjeg doba (leti ih ima 5 puta više nego zimi)
Doba dana (u podne ih ima najviše)

background image

Želiš da pročitaš svih 1 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti