Primljen: 14.05.2013.
Stručni rad
Prihvaćen: 18.11.2013.
UDK 316.6:572
Neki aspekti psihološke antropologije žene
Some aspects of psychological anthropology of women
1
Lana Pećnik,
2
Joško Sindik
1
Učiteljski fakultet u Zagrebu, Savska cesta 77, Zagreb
2
Institut za antropologiju, Gajeva 32, Zagreb
e-mail:
[email protected]
Sažetak:
Psihološka antropologija žena opisuje mnoga pitanja: njihovu ulogu u
društvu kroz povijest, stereotipe vezane uz žene i muškarce te razlike između muškaraca i žena
koje su bitne za svakodnevnu suradnju ta dva spola. U radu je dan prikaz povijesne uloge
žena, te biološki i društveno uvjetovanih razlika muškaraca i žena. S obzirom na njihovu
društvenu ulogu, kao i na biološku determiniranost, muškarci i žene kvalitativno su različita
bića, vrijedna s različitih gledišta u svojim posebitostima. Društveni položaj žene u
suvremenim društvima razvijenog svijeta svakako dodatno komplicira dvojnu uloga žene;
tradicionalna majčinska uloga, s jedne strane, i potrebe vezane uz osiguranje vlastite
egzistencije, s druge strane. Međutim, trendovi razvoja modernog društva pružaju dovoljno
razloga za optimizam.
Ključne riječi:
biološke i društveno uvjetovane razlike, društvene uloge
Abstract:
Psychological anthropology of woman describes many questions: their role
in society throughout history, stereotypes associated with men and women and the differences
between men and women that are essential for everyday cooperation of the two genders. A
review of historical roles of women, biologically and socially conditioned differences between
men and women is provided. In relation to the social role and the biological determination,
men and women are qualitatively different beings, worth each in a different point of view in
their peculiarities. The social position of women in contemporary industrialized societies of
the developed world certainly complicates dual role of women, the traditional maternal role
and needs associated with securing their own existence. However, the development trends of
modern society provide ample reason for optimism.
Keywords
:
biological differences and socially conditioned differences, social roles
1. Uvod
Psihološka antropologija je grana sociokulturne antropologije koja proučava
međudjelovanje kulturnih i mentalnih procesa (Struna, 2013). Socijalni utjecaj često je snažan
pa kao jači često prevlada nad individualnim razlikama u osobinama ličnosti kao odrednicama
ljudskog ponašanja (Aronson, Winson i Akert, 2005). Psihološka antropologija, kao i
socijalna psihologija žena opisuje mnoga pitanja: njihovu ulogu u društvu kroz povijest,
stereotipe vezane uz žene i muškarce te razlike između muškaraca i žena koje su bitne za
svakodnevnu suradnju ta dva spola.
Žene su se danas nesumnjivo društveno afirmirale na mnogim područjima koja uvjetuju
društveni status, od obrazovanja do znanosti i upravljanja. No, to ipak nije dovoljno za
ukidanje tradicionalnih stavova vezanih uz rodne uloge muškaraca kao hranitelja i žena kao
majki i domaćica. Postoje barem dva načina kako pristupiti ovoj problematici: sa stajališta
empirijskih podataka o uvjerenjima o tipičnim ženama vezanim uz društvena očekivanja te
biološki utemeljenih razlika između muškaraca i žena (Pease i Pease, 2003a, 2003b).
U radu će najprije biti dan povijesni pregled uloge žene, a zatim će biti riječi o razlikama
između muškaraca i žena.
2. Žene u društvu kroz povijest
U 21. stoljeću, pitanje ravnopravnosti žena i muškaraca još je uvijek aktualno. Uzroci
tome mogu se tražiti u biološkim razlikama, mitovima (Adam i Eva),
ali mnogi znanstvenici
polaze od pretpostavke da ljudsko ponašanje uglavnom određuje i usmjerava kultura, tj.
naučeni recepti za ponašanje, koji su zajednički svim članovima društva. Dat će se prikaz
kako su se žene kroz povijest tretirale i kakav su pogled pojedini narodi i kulture imali prema
ženama (Deaux i Lewis, 1984).
Žena u Babilonu, premda daleko od ravnopravnosti s mužem, ipak je bila daleko od
pokornosti koju poznaju drugi, mnogo kasniji, pravni sustavi. Nju muž nije smio zapostavljati
(tada je žena imala pravo na razvod), neosnovano optuživati za preljub, napustiti i otići u
2
