NEKONVENCIONALNI IZVORI ENERGIJE
(Seminarski rad)
PREDMET: Energija i društvo
februar 2018. god.
1
Nekonvencionalni izvori energije
1
SADRŽAJ
Uvod.......................................................................................................................................2
1. Nekonvencionalni izvori energije……………………….………………………………..3
1.1. Energija morskih talasa……..…………......................................................................4
1.2. Energija plime i oseke………......................................................................................6
1.3. Geotermalna energija….……………….………….…………..……………………..9
1.4. Toplotna energija mora…...…………………..……………………………..……...12
Zaključak..............................................................................................................................15
Literatura..............................................................................................................................16
3
Nekonvencionalni izvori energije
3
1. NEKONVENCIONALNI IZVORI ENERGIJE
Nekonvencionalni izvori energije su dopuna uobičajnim (konvencionalnim, tradicionalnim)
primarnim izvorima energije. U literaturi se mogu naći i sljedeći pojmovi: novi izvori
energije, alternativni izvori energije, aditivni izvori energije i eko-izvori energije.
Nekonvencionalni su oni primarni izvori energije koji, do svjetske energetske krize
početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka, u energetskom snadbjevanju civilizovanog
svijeta, nisu sudjelovali, ili su sudjelovali neznatno i ponegdje, ili je tada njihovo korištenje
bilo zapušteno, a ranije su se u nekoj manjoj mjeri koristili.
Takav dogovor pod pojmom nekonvencionalnih izvora obuhvata iskorištavanje energije
sunčevog zračenja (solarna energija), vjetra (eolska energija), malih vodotokova, energetsko
iskorištavanje biomase i otpada, energije morskih talasa, plime i oseke, geotermalne
energije, toplotne energije mora, korištenje uljnih škriljaca i bituminoznog pijeska, te
korištenje nuklearne fuzije, odnosno dobijanje električne energije zahvaljujući cijepanjima
atoma radioaktivnih elemenata u nuklearnim elektranama. Međutim, pojedine zemlje su
zahvaljujući svom geografskom položaju i ekonomskom ulaganju u razvoj određenih vrsta
proizvodnje električne energije, pojedine nekonvencionalne izvore učinili konvencionalnim
za svoju naciju. Na primjer Holandija je od 2000. godine do 2007. godine upetostručila broj
vjetroelektrana na svojoj teritoriji, pa je za Holanđanje eolska energija danas konvencionalni
izvor. Treba navesti da su pojedine zemlje u Africi zbog ekonomskih razloga i cijene solarnih
elektrana, odustale od proizvodnje solarne energije, pa je solarna energija za njih definitivno
danas, nekonvencionalni izvor energije, dok je za razvijene zemlje poput SAD-a to odavno
konvencionalni izvor energije.
4
Nekonvencionalni izvori energije
4
Slika 1. Izvori energije [1]
1.1.
Energija morskih talasa
Talasi su prividno kretanje mora pri kojem se čestice vode ne premještaju već samo opisuju
pun krug. Čamac ili neki drugi plutajući predmet na talasu se pomjera gore i dolje, naprijed i
nazad, ali uglavnom zadržava isti položaj. Glavni uzrok nastanka talasa je vjetar. Pri duvanju
vjetra dolazi do trenja vazduha i vode, vazdušne čestice izvode iz ravnoteže čestice vode,
predaju im dio svoje kinetičke energije i prisiljavaju ih da se kreću. Po prestanku
duvanja vjetra površina mora se talasa po inerciji još neko vrijeme i takvo stanje naziva se
mrtvo more.
Talasi se stvaraju djelovanjem vjetra, a vjetar djelovanjem Sunca. Zbog djelovanja vjetra na
površinu vode u nekim zonama okeana stvaraju se veliki morski talasi. Talasi se razlikuju po
visini, dubini i brzini pri čemu zavisi i njihova energija. Svaki talas nosi potencijalnu
energiju uzrokovanu deformacijom površine i kinetičku energiju koja nastaje zbog gibanja
vode. Osnovne karakteristike talasa su visina i dužina. Vremenski razmak između dvije
amplitude proporcionalan je drugom korijenu dužine talasa. Energija talasa je srazmjerna je
kvadratu visine talasa i obrnuto srazmjeran vremenskom intervalu između dvije amplitude.
Energija naglo opada sa dubinom, pa na dubini od 20 m iznosi samo 20% od energije
neposredno ispod površine, a na dubini od 50 m samo oko 2% od energije neposredno ispod
površine.
Talasi su vrlo predvidivi, talasi uzrokovani vjetrom mogu biti predviđeni pet dana unaprijed.
Energija talasa obnovljiv je izvor, koji varira u vremenu (npr. veći talasi javljaju se u
zimskim mjesecima). U Velikoj Britaniji i Japanu već se duže vrijeme istražuju mogućnosti
iskorišćenja ovog oblika energije. Japan je ekonomska sila i on ima izlaz na najveći svjetski
okean tj. Tihi okean, to su dva ključna elementa na kojima Japan zasniva ravoj proizvodnje
ovog tipa nekonvencionalne energije, dok Velika Britanija ima veliki potencijal za razvoj, jer
njene zapadne obale svakodnevno zapljuskuje Golfska struja koja nastaje u Meksičkom
zalivu.
Jedan od prvih uređaja koji je proučavan i napravljen za transformisanje energije talasa u
električnu energiju jeste ljuljajući uređaj, koji radi na principu pretvaranja kinetičke energije
mora u električnu energiju. Kinetička energija nastaje kretanjem vodene mase, a to kretanje
je najčešće izazvano vazdušnim strujama koje izazivaju talasanje površine mora. Iz
potencijalne energije mora nastaje kinetička energija, a uređaj ima sposobnost da je pomoću
hidraulične pumpe i povezanog generatora pretvori u električnu energiju. Talas, odnosno
vodena masa u pokretu ulazeći u Faradejev kavez koji je najveći dio samog uređaja, udara u
ljuljašku, proizvodi oscilovanje same ljuljaške i tako nastaje mehanička energija. Takva
mehanička energija se jednostavnim putem pretvara u elekričnu energiju koja se dalje
