Neposredna demokratija u propisima BiH
FAKULTET ZA UPRAVU
(PRIDRUŽENA ČLANICA UNIVERZITETA U SARAJEVU)
Predmet: Javna uprava i politički sistem BiH
Esej
Tema: Oblici neposredne demokratije u pravnim propisima u BiH
Student : Omanović Hanka
Riječ demokratija potiče od grčkih reči demos - narod i krateri - vladavina; demokratija -
vladavina naroda.
“Demokratija je vladavina većine građana odnosno predstavnika većine
građana ali i pravo manjine da se izrazi. Da bi demokratija mogla da postoji moraju najprije da
postoje prava i slobode građana i moraju da postoje demokratske institucije. To su
predpostavke za postojanje demokratije. Da bi demokratija mogla da se razvija međutim
neophodan je visok stepen tolerancije (razumevanje za mišljenje drugih). Neophodan je visok
stepen odgovornosti onih koji vrše vlast. Jednom riječju neophodan je visok sistem političke
kulture građana.”
Pod pojmom “neposredna demokratija” možemo razlikovati dva različita shvatanja. Prvo
shvatanje je da se pod neposrednom demokratijom smatra specifičan tip političke vladavine u
kome se sama politička moć direktno upražnjava posredstvom svih građana sa pravom glasa, a
ne putem predstavnika. Pojam suprotan demokratiji shvaćenoj na ovaj način jeste predstavnička
demokratija. Pod neposrednom demokratijom drugo shvatanje podrazumeva politički postupak
donošenja odluka gdje građani putem referenduma samostalno i nezavisno od izbora odlučuju o
konkretnim pitanjima koja se tiču politike i njenog sadržaja. Postoji razlika između izglasavanja
osoba i konkretnih pitanja, te je potrebno da se pravi razlika između toga. Glasanje koje se tiće
lica odvija se na izborima.
Neposredna demokratija prevazilazi okvire izbora, jer izbori
http://ustaviprava.blogspot.ba/2012/11/oblici-neposredne-demokratije.html
. 04.12.17. 23:38h.
predstavljaju temelj reprezentativnih sistema, što znači da građani biraju članove parlamenta,
šefove država i vlada, gradonačelnike koji donose političke odluke kao predstavnici građana. Za
razliku od toga, neposredna demokratija podrazumeva direktne odluke građana o konkretnim
pitanjima posredstvom plebiscita
. Instrumenti neposredne demokratije su
referendum, ,inicijative, narodni veto.
Građani neposredno odlučuju o pitanjima iz nadležnosti organa lokalne samouprave. U
Federaciji BiH samo Zakon o principima lokalne samouprave predviđa neposredno učešće
građana
. “Građani neposredno odlučuju o pitanjima iz nadležnosti organa jedinica lokalne
samouprave putem referenduma, mjesnog zbora građana i drugih oblika neposrednog
izjašnjavanja. Postupak i procedure neposrednog odlučivanja građana iz samoupravnog
djelokruga jedinica lokalne samouprave uređuju se zakonom i statutom. Svoje prijedloge
građani podnose putem građanske inicijative, udruženja građana, nevladinih organizacija, kao
i na drugi način utvrđen statutom. Jedinice lokalne samouprave mogu uvoditi bilo koje druge
mehanizme participatorne demokratije koji nisu zabranjeni zakonom.”
Zakonom o principima lokalne samouprave u FBIH utvrđeno je da se referendum može
raspisati radi odlučivanja o prijedlogu o promjeni statuta, o prijedlogu općeg akta ili drugih
pitanja iz organa jedinica lokalne samouprave, kao i o drugim pitanjima određenim zakonom i
statutom.
“Građani imaju pravo organu jedinice lokalne samouprave podnositi inicijative za
donošenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz njegovog djelokruga. Organi
jedinica lokalne samouprave dužni su omogućiti građanima i pravnim licima podnošenje
podnesaka i pritužbi na svoj rad, kao i na rad njihovih institucija i tijela, te na nepravilan odnos
zaposlenih u tim tijelima kada im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili
izvršavanja svojih građanskih dužnosti. Na podnesene podneske i pritužbe organi jedinica
lokalne samouprave dužni su građanima i pravnim licima dati odgovor u roku od 30 dana od
dana podnošenja prigovora ili podnesaka.”
plebiscit (latinski plebiscitum, od plebs, genitiv plebis: puk + scitum: odluka, zaključak), oblik neposredne
demokracije u kojem se građani organizirano izjašnjavaju o pitanju koje im je postavljeno. Podrijetlo vuče iz
antičkog Rima. Plebiscitom se građani obično izjašnjavaju o nekim temeljnim pitanjima poput izbora vladara i
oblika vladavine odgovarajući na postavljeno pitanje s da ili ne; plebiscit se ne razlikuje bitno od referenduma,
kojim se odlučuje o nekim bitnim pitanjima koja se namjeravaju urediti zakonom.
Član 43.Zakon o prıncıpıma lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, ''Službene novine Federacije
Bosne i Hercegovine'' broj 49/06.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti