Ako je dug napravila vlast bez pristanka naroda, ako je to potrošeno protivno interesima države i 

ako su poverioci znali za to, narod nema obavezu da prihvati ovaj dug, kaže teorija nepoštenog 

duga

(foto: Ekvadorski predsednik Rafael Korea cepa primerke novina, pozivajući narod da ne kupuje 

štampu koja je pod nadzorom elite bankara i kapitalista „jer služe samo interesima elitnih grupa“)

Finansijska, a zatim svetska ekonomska kriza koja divlja svetom od 2007. godine, poslednjih godinu 

- dve dana pretvorila se u dužničku krizu čija je personifikacija Grčka sa ukupnim dugom od preko 

350 milijardi evra. Problem grčkog duga nije ni blizu rešenja, Evropu već opterećuju nova 

potencijalna dužnička žarišta, Španija ili čak i Italija koja su mnogo veća i opasnija od Grčke.

Kako postaje sve jasnije da Grci nikada neće otplatiti dugove, a dok pokušavaju da to urade preti im 

dugogodišnja recesija i privredni pad, tamošnja javnost se sve više osvrće na to ko je zadužio 

državu, na šta je dug potrošen i koja je uloga inostranih poverilaca. Uporedo sa tim, sve češće se 

govori o retko korišćenoj, ali legitimnoj teoriji 

nepoštenog duga

 (eng. odious debt) koju je početkom 

dvadesetog veka konstruisao Aleksander Sak, Rus koji je nakon Oktobarske revolucije 1917. 

godine, emigrirao u Zapadnu Evropu, a zatim u SAD.

Protest grčkih levičara sa parolom "Dole plutokratija"

Dug režima ne obavezuje naciju

Prema njegovoj, međunarodno prihvaćenoj, pravnoj teoriji kada se diktatorski režim zaduži, ne zbog 

potreba države ili društva, već da bi ojačao sebe ili represiju nad društvom, dug je 

nepošten

 i ne 

obavezuje naciju. To je dug režima, odnosno lični dug koji je vladalac ugovorio. Da bi dug 

obavezivao državu mora biti korišćen u interesima države i uz pristanak naroda. Dugovi čija je 

namena protivna interesima države i za koje poverilac zna, ne obavezuju državu. Poverioci su time 

učinili neprijateljski akt prema narodu i ne mogu očekivati da narod preuzme na sebe dugove 

režima.

Ovu su teoriju prvi put pretvorili u praksu Amerikanci kada su osvojili Kubu od Španaca krajem 19. 

veka i odbili da plate dugove koje je španski kolonijalni režim nametnuo Kubi. Amerika je to isto 

ponovila u ovom veku, kada je svrgla Sadama Huseina sa vlasti u Iraku i dugove Iraka pripisala 

režimu i proglasila ih 

nepoštenim

.

Ekvadorski prekid sa MMF-om

Najnoviji slučaj 

nepoštenog duga

 nije, međutim, naišao na odobravanje međunarodne investicione 

zajednice, a to je dug Ekvadora koji je 2008. novi predsednik Rafael Korea proglasio nepoštenim, 

prekinuo svaku saradnju sa MMF i Svetskom bankom, a njihove predstavnike izbacio iz zemlje. 

Uprkos pretnjama investitora, međunarodne zajednice i finansijskih organizacija, Ekvador je odbio 

da plaća dugove prethodnih režima koji su zaključivali štetne ugovore sa strancima na štetu države, 

a u korist svoju i 

investitora

. Zemlja koja je bila bogata naftom, sve više je tonula u dugove, a prihodi 

od 

crnog zlata

 išli su na plaćanje kamata. Od duga od 1,17 milijardi dolara 1970. došla je na nivo od 

14,25 milijardi 2006. godine.

background image

Želiš da pročitaš svih 6 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti