Mateja Fric, diplomski rad_______________________________________________
1
1. UVOD
Osnovna značajka neuralgije je intenzivna bol. Bol definiramo kao „neugodno
osjetno i emocionalno iskustvo uzrokovano stvarnim ili mogućim oštećenjem tkiva“
(1). Stomatolozi se svakodnevno susreću s raznim vrstama boli orofacijalnog
područja, stoga je potrebno poznavanje mehanizama nastanka i simptomatologije
pojedinog patološkog stanja.
Prema International Headache Society (IHS), neuralgija trigeminusa označava
unilateralni poremećaj karakteriziran kratkotrajnim atakama boli nalik udaru struje,
naglog u nastanku i prestanku i limitiran na inervacijsko područje jednog ili više
ogranaka nervusa trigeminusa (2).
Prvi detaljan opis neuralgije trigeminusa dali su Johannes Michael Fehr i Elias
Schmidt 1688. na temelju simptoma njihovog kolege Johannesa Bauscha, iako prvi
ikada spomen datira iz 2. stoljeća. Francuz Nicolas Andre 1756. uvodi naziv „tic
doloreux“ koji je označavao bolni grč lica koji bi zahvatio pacijente za trajanja atake
neuralgije. John Fothergill 1773. opisuje simptome bolesti na temelju podataka 14
oboljelih pacijenata i uočava prevalenciju pacijenata ženskog spola. Charles Bell
1820. godine utvrdio je zasebnost funkcije trigeminalnog i facijalnog živca te tada
počinje evolucija naziva „trigeminalna neuralgija“. Budući da u to doba etiologija
bolesti nije bila dovoljno poznata, metode liječenja najčešće su uključivale
ekstrakcije zuba te korištenje raznih kemijskih sredstava (arsen, olovo, pčelinji
otrov…) ne bi li se ublažila jaka bol od koje su pacijenti patili (3).
Mateja Fric, diplomski rad_______________________________________________
2
2. SVRHA RADA
Svrha rada pobliže je definirati neuralgiju trigeminusa (NT), objasniti njezinu
etiologiju te kliničke simptome koji se nalaze kod oboljelih. Rad također opisuje
načine dijagnosticiranja neuralgije trigemnusa i suvremene metode liječenja. Još
jedan važan aspekt koji ovaj rad razmatra je utjecaj neuralgije trigeminusa na
kvalitetu života oboljelog.
Mateja Fric, diplomski rad_______________________________________________
4
n. ophthalmicus
prima parasimpatička vlakna od n. facijalisa koja se prekapčaju u
pterigopalatinalnom gangliju.
N. maxillaris
prolazi kroz lateralnu stijenku kavernoznog sinusa, a lubanju
napušta kroz foramen rotundum. Zatim prolazi kroz krilnonepčanu udubinu (
fossa
pterygopalatina
), a nakon nje kroz donju orbitalnu pukotinu dolazi u infraorbitalni
kanal i tu se označava kao
n. infraorbitalis
. Također sadrži samo osjetna vlakna, no
dobiva parasimpatička vlakna od n. facijalisa za inervaciju suzne žlijezde i žlijezdi
sluznice nosa i male slinovnice koje se nalaze u nepčanoj sluznici. Osjetno inervira
donju vjeđu, obraz, postranični dio nosa, gornju usnu, zube i suznicu gornje čeljusti,
nepce i nepčanu tonzilu, sfenoidni i maksilarni sinus, gornju i srednju nosnu školjku,
krov ždrijela.
N. mandibularis
je najveći ogranak nervusa trigeminusa koji uz osjetni sadrži i
motorički dio. Motorički korijen pridružuje se ostatku živca ispod točke prolaska na
bazi lubanje kroz foramen ovale. Potom ulazi u infratemporalnu udubinu, nakon koje
prolazi između m. tensor veli palatini i
m. pterygoideusa lateralisa
gdje se grana na
dva velika debla. Prednje deblo daje tri motorička ogranka za inervaciju žvačnih
mišića i jedan osjetni koji inervira sluznicu i kožu obraza (
n. bucallis
). Stražnji
ogranak ima većinski osjetni dio koji inervira ograncima -
n. auriculotemporalis
,
n.
lingualis, n. alveolaris inferior
. Motorički ogranak zove se
n. mylohioideus
, inervira
m. mylohioideus
i
venter anterior m. digastrici
.
N. lingualisu
pridružena je
chorda
tympani
(ogranak facialisa) koja je odgovorna za osjet okusa u prednje dvije trećine
jezika i parasmipatička vlakna za žlijezde slinovnice dna usne šupljine (4)
Mateja Fric, diplomski rad_______________________________________________
5
Slika 1. Prikaz inervacijskog područja nervusa trigeminusa. Preuzeto: (6)
Mateja Fric, diplomski rad_______________________________________________
7
uzrok kompresije. Primjerice, zabilježeni su slučajevi kompresije uzrokovane
prednjom donjom cerebelarnom arterijom, ogrankom primitivne trigeminalne arterije
(9).
Simptomatska neuralgija trigeminusa
je po kliničkoj slici identična
idiopatskoj, no javlja se u manjem broju slučajeva. Predstavlja sekundarnu
manifestaciju niza drugih bolesti koje između ostalog zahvaćaju i n. trigeminus.
Najčešće se kod takvih pacijenata nalazi multipla skleroza ili neka vrsta
cerebelopontinog tumora. Nadalje, uzroci mogu biti čitav niz intra i ekstrakranijalnih
tumora (maligni ili benigni), bolesti vezivnog tkiva, aterosklerotske promjene krvnih
žila, upalne promjene krvnih žila, aneurizme. Neophodno je razlikovati idiopatsku od
simptomatske neuralgije trigeminusa zbog potrebe za različitim terapijskim
pristupima. Osim detaljne anamneze i kliničkog pregleda, koriste se razne imaging
tehnike poput kompjuterizirane tomografije, magnetske rezonance te angiografije da
bi se utvrdila primarna bolest i njezini razmjeri. Inače rijetki slučajevi bilateralne
neuralgije trigeminusa, osobito kod mladih pacijenata, trebaju nas navesti da
posumnjamo na dijagnozu multiple skleroze. Još jedan važan kriterij za razlikovanje
dvaju tipova NT-a je blink refleks (2).
Blink refleks normalno nalazimo kod novorođenčadi i kao fiziološki refleks
kod odraslih. Radi se o refleksu koji štiti očnu jabučicu od oštećenja tako što
podražajem supraorbitalnog područja ili kornee dolazi do aktivacije refleksnog luka
koji rezultira zatvaranjem oka. Podražaj se širi aferentnim putem preko oftalmične
grane n. trigeminusa, a eferentni put odvija se preko n. facijalisa. U normalnim je
uvjetima taj refleks inhibiran, ali ga patološke lezije moždanog debla mogu aktivirati
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
