www.medicina.hr



InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana

NEUROLOGIJA

MOTORIKA

Svi pokreti tijela nastaju kontrakcijom popre no prugaste muskulature. Motorika služi
održavanju i promjeni položaja tijela i pojedinih njegovih dijelova, osobito udova. Dio
centralnog i perifernog živ anog sustava koji služi motorici naziva se MOTORI KI
SUSTAV.
Pokreti mogu biti:

1.  Refleksni – spinalna razina, relativno su jednostavni
2.  Automatski ili poluautomatski – ekstrapiramidni motori ki sustav
3.  Voljni – piramidni sustav

Ova je podjela umjetna jer ve ina naših pokreta ima elemente svih triju. Osim toga, postoji i
uska suradnja motornog s osjetnim sustavom i oni zajedno ine – senzomotorni sustav.

DIJELOVI MOTORNOG SUSTAVA

1.  Periferni (donji) motoneuron
2.  Spinalna organizacija motorike
3.  Ekstrapiramidni sustav
4.  Cerebelarni sustav
5.  Piramidni sustav (gornji motoneuron)

DONJI MOTONEURON

– ine motoneuroni u prednjim rogovima sive tvari medule

spinalis

a) ALFA – motoneuron je velika zvjezdolika stanica, ima debelo vlakno i inervira

skeletni miši

b) GAMA – motoneuron je mala zvjezdolika stanica, ima tanko mijelinizirano

vlakno i inervira intrafuzalna vlakna miši nog vretena

Simptomi lezije donjeg motoneurona:

1.  Potpuna KLIJENUT (refleksni, automatski i voljni pokreti nisu mogu i)
2.  Gubitak refleksa
3.  Hipotonija miši a (gama motoneuron održava tonus miši a)
4.  Atrofija miši a zbog denervacije. Tu atrofiju možemo sprije iti ako se na vrijeme

po ne umjetno podraživanje masažom i elektrostimulacijom

5. Fascikulacije kod kroni ne bolesti motoneurona (degenerativne, upalne, deficitarne,

kompresivne). Poslije fascikulacija slijedi atrofija. Fascikulacija je igranje miši a pod
kožom. Postoji i fiziološka fascikulacija. Patološka se ponavlja na razli itim mjestima
i u nejednakom vremenskom intervalu, a fiziološka uvijek na istom mjestu (npr.,
titranje kapka). Fascikulacija je naj eš a kod amiotrofne lateralne skleroze. ALS je
degenerativna, kroni na, progresivna bolest koja poga a i donji i gornji motoneuron, a
fascikulacija joj je glavni simptom.

www.medicina.hr



InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana

SPINALNI REFLEKSI

Refleks je stereotipni odgovor na podražaj- Može biti:

1. Monosinapti ki, sastoji se od dva neurona i jedne sinapse, najjednostavniji je. Još se

naziva i

- miotatski (jer je miši ni),

vlastiti (podražimo miši i taj miši i odgovara),

duboki (jer nije površni),

refleks na istezanje miši a (miši se nakon podražaja – istezanja, vra a na
po etnu duljinu za vršenje novih radnji),

proprioceptivni (zbog proprioceptivnih receptora koji reagiraju na promjene
miši a)

2. Polisinapti ki koji se sastoji od više sinapsi. On se još naziva:

fleksorni (jer nastaje kao odgovor miši a fleksora – reakcija je povla enje uda
od štetnog utjecaja i ovo je obrambeni refleks)

strani (jer je podražena koža, a kontrahira se miši )

površinski (jer je podražaj na površini)

refleks kože i sluznica

nociceptivni

obrambeni

Dijelovi monosinapti kog refleksnog luka:

1.  Receptor u miši nom vretenu
Podražaj je naglo istezanje miši a (uglavnom se umjetno izaziva kod klini kog pregleda)
2.  Aferentni neuron
3.  Sinapsa
4.  alfa – motoneuron
5.  efektor (popre no prugasti miši )
Odgovor je kontrakcija miši a. Kad se miši  kontrahira on se opet vrati i malo izduži što
ponavlja podražaj, ali ublaženo i tako sve dok se ne vrati na po etnu duljinu, sve dok se ne
ugasi. Da se to ne bi doga alo, postoji povratna inhibicija – inhibicijski neuron je
Renshawljeva stanica na koju vodi kolaterala iz alfa- motoneurona, a ona zatim opet
pristupa na alfa – motoneuron. Ova stanica blokira daljnju aktivnost u motoneuronu i ta se
radnja više ne ponavlja. Dok se ovaj refleks odvija, postoji i recipro na inhibicija koja
omogu uje relaksaciju antagonisti ke muskulature sa svrhom da se nesmetano odvija
kontrakcija podraženog miši a.

ALFA-MOTONEURON je pod kontrolom piramidnog sustava. Dio je i voljne motorike i
kortikospinalni put ga inhibira.
GAMA-MOTONEURON je pod kontrolom ekstrapiramidnog sustava i podraživanjem
njega održava se tonus muskulature.
MIŠI NO VRETENO dugo je nekoliko milimetara i nalazi se na polovima miši a.
Miši no vreteno je gra eno od 3 – 10 malih vlakana. Njegov periferni dio ima sposobnost
kontrakcije. Srednji dio se ne može kontrahirati, ali ima dva receptora: anulospiralni te
receptor poput rascvjetale gran ice. Anulospiralni receptor registrira naglo istezanje
miši a, od njega polazi debeli akson koji nosi podražaj na alfa-motoneuron. Receptor
poput rascvjetale gran ice registrira stalno istezanje (koje nije fazi ko) i on šalje jedan
tanji akson u le nu moždinu na alfa-motoneuron i stalno ga pomalo podražuje i na taj
na in drži miši  pod laganom kontrakcijom – tonusom.

www.medicina.hr



InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana

SIMPTOMI LEZIJE EKSTRAPIRAMIDNOG MOTORNOG SUSTAVA
Simptomi ovise o mjestu lezije:

1.  Rigiditet
2.  Hipotonija – snižen tonus
3.  Hipokineza
4.  Hiperkineza – novi pokreti izvan naše volje: tremor, atetoza, korea, tik, torzijska

distonija, balizam

SUSTAV MALOG MOZGA

Mali mozak ima poseban položaj i anatomski i fiziološki. Vrlo je dobro povezan s motori kim
sustavom i dobro informiran o svemu u tijelu. On je refleksni organ. U korteksu malog mozga
postoji somatotopska raspodjela. Kortikopontoceebelarnim putem dobiva informacije iz
kortikalnog puta, voljne motorike. Sustav malog mozga stupa u akciju ako je neka akcija u
toku te nastupe nagle promjene uvjeta u okolini. Mali mozak tu kretnju tada refleksno
zaustavlja.
Funkcija je malog mozga koordinacija pokreta i korigiranje aktivne kretnje u promijenjenim
uvjetima okoline. Koordinaciju pokreta trupa kod stajanja i hodanja vrši srednji dio, a udova
hemisfere.
Jezgre malog mozga:

nucleus globosus

nucleus emboliformis

nucleus dentatus

nucleus fastigii

PIRAMIDNI SUSTAV

Po inje u kori velikog mozga, a završava na alfa-motoneuronu.  Obuhva a precentralnu
vijugu i dijelove prije nje te dijelove iza postcentralne vijuge. U svakom piramidnom putu ima
oko milijun vlakana. Dva su piramidna puta. Putevi se ktižaju te prelaze na drugu dtranu. U
precentralnoj vijuzi su dijelovi našeg tijela somatotopski raspore eni. Glava je nisko i sa
strane. Stopalo i noga su u medijalnom dijelu – u interhemisferi noj pukotini. Složeniji
dijelovi (šaka, lice) zastupljeni su s više motoneurona.
Aksoni motoneurona konvergiraju do kapsule interne. Nakon toga idu kroz moždano deblo te
formiraju crura cerebri u mezencefalonu. U ponsu se vlakna rasprše. Na donjem dijelu medule
oblongate – na prednjoj strani tvore piramide i tu se ve ina vlakana križa te se to mjesto
naziva decussatio pyramidum. Aksoni se zatim nalaze u lateralnom snopu le ne moždine.
Jedan manji dio se ne križa i završava na motoneuronima u gornjim torakalnim segmentima i
tu se križa neposredno prije pristupanja na motoneurone. Tako da se u završnici sva vlakna
kortikospinalnog trakta ipak križaju, prije ili kasnije.
Aksoni za motoriku glave zadržavaju se na motornim jezgrama za moždane živce u
moždanom deblu – kortikobularni put. U tim motornim jezgrama po inje donji motorni
neuron za podru je glave i vrata. Kortikobulbarni put se djelomi no križa. Neke jezgre, npr.,
za bulbomotoriku, su bikortikalno inervirane. Druge jezgre dobijaju vlakna samo iz
kontralateralne hemisfere, npr. Donji dio jezgre n. facijalisa za donji dio lica te jezgra n.
accessoriusa i n. hypoglossusa. To  e imati posljedice na klini ku sliku. Ako je lezija
kortikobulbarnog puta nastala na lijevoj strani – za ove  e jezgra ispad biti na desnoj strani. A

www.medicina.hr



InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana

kod jezgara koje su bikortikalno inervirane nema ispada jer još uvijek dolaze impulsi sa
neozlije ene desne strane u obje jezgre.

Funkcija piramidnog sustava je održavanje voljne motorike preko motori kih jezgara
moždanih živaca i alfa-motoneurona u kralježni koj moždini. Isto tako on vrši i kontrolu,
supresiju, inhibiciju spinalnih refleksa te omogu uje njihovo odvijanje u normalnim
granicama jakosti. Zato su kod lezije ovog sustava refleksi poja ani jer izostaje spomenuta
inhibicija.

Lezija gornjeg motoneurona:

1. kljenut – nemogu nost izvo enja voljnih pokreta
2. spasti nost – fenomen džepnog noži a, tonus ja e povišen u antigravitacijskim

miši ima – na gornjim udovima to su fleksori, a na donjim ekstenzori.

3. poja ani miotatski refleksi, javlja se klonus – postoje miši ne kontrakcije dok je miši

rastegnut

4.  oslabljeni ili ugašeni kožni refleksi
5.  pojava patoloških refleksa – Babinski
6.  odsustvo denervacijske atrofije miši a, javlja se tzv. atrophia ex inactivitate

MOŽDANI ŽIVCI
Ima ih 12 pari, po gra i su vrlo sli ni spinalnim živcima – postoje osjetni, motorni i
mješoviti. Neki sadrže parasimpati ka vlakna. Jezgre im se nalaze u podru ju moždanog
debla osim za prva dva – n. olphactorius i n. opticus – njihovi se centralni dijelovi nalaze
u prednjem mozgu (prosencephalon). Ova dva živca gra eni su kao moždani putovi. To su
izdanci mozga prema naprijed.

1.  Fila olfactoria
Funkcija njuha zna ajnija je kod životinja. Prvi neuron nalazi se u sluznici nosa, u
gornjem hodniku i septumu. Tu su receptori za njuh. Dendriti skupljaju informacije, a
aksoni formiraju fila, prolaze kroz sitastu kost (lamina cribriformis etmoidne kosti). Tvore
bulbus olfactorius. Zatim se dijeli udva dijela – jedan ide u uncus, a drugi u
rinencephalon.
Anosmija je gubitak osjeta njuha. Može biti priro ena ili ste ena. Ste ena je naj eš a kod
u estalih upala nosne sluznice. Pojavit  e se bilateralno kod bazalnog meningitisa prednje
lubanjske jame ili fraktura u ovom podru ju. Unilateralno se javlja kod bazalnih tumora
prednje lubanjske jame. Ako se radi o procesima koji poga aju uncus, mogu se javiti
njušne halucinacije. Uncinatus napadaji se mogu pojaviti i kao manifestacija epilepsije, a
osim njušnih halucinacija javljaju se i poreme aji svijesti te pokreti usne muskulature u
obliku mljackanja. Dolazi u obliku ataka.

2.  Nervus opticus
Vidni je put gra en kao trakt SŽS-a. Ima 4 neurona. Prvi neuron je u retini (to su
fotoreceptori –  unji i i štapi i.  unji i se nalaze centralno za jako svjetlo i boje, štapi i se
nalaze periferno i služe za gledanje u polumraku). Drugi neuron su bipolarne stanice u
retini. Tre i neuron su ganglijske stanice u retini od kojih polaze debeli aksoni prema
mozgu. Oni konvergiraju prema papili vidnog živca i formiraju vidni živac, fasciculus
opticus koji se križa u podru ju chiasme. Nastaje djelomi no križanje vlakana – križaju se
vlakna iz medijalnih polovica retine. Vlakna iz lateralnih polovina ostaju na istoj strani.
Tako se formiraju dva traktusa – lijevi i desni – sa vlaknima iz oba oka. Lijevi tractus nosi

www.medicina.hr



InterMed. d.o.o. Sva prava pridržana

iji je uzrok nepoznat, a smatrea se da je uzrok hladno a i pothla ivanje (stoga se još

naziva paralysis e frigore). U najlakšim slu ajevima pro e za nekoliko dana. Lije enje:
fizikalna terapija, toplina i blokada – lokalnom anestezijom facijalisa xylocainom.
Lokalna anestezija služi odmaranju živca i tada se on brže oporavlja.
Bellov fenomen – pri pokušaju zatvaranja oka vidi se bjeloo nica, razlog je paraliza m.
orbicularis oculi zbog  ega se oko ne može zatvoriti.
Obostrana periferna paraliza javlja se kod polineuropatija, npr. poliradikuloneuritis koji je
autoimuna bolest (sy. Guillain Barre). Lice je u ovom slu aju posve mlohavo. Ovaj slu aj
naziva se facijalna diplegija.

8.  N. statoacusticus (vestibulocochlearis)
Ima 2 komponente: n. cochlearis (sluh) i n. vestibularis (ravnoteža).
N. cochlearis tvore aksoni koje  ini ganglion spirale, a dendriti dovode podražaj iz
receptora za sluh koji se nalaze u Cortijevu organu. Kad zatitra bazalna membrana,
podražaj se prenosi u spiralni ganglij pa zatim aksonima u SŽS – u jezgre: dorzalnu i
ventralnu. Od jezgara se put nastavlja prema gore djelomi no na gornjoj, djelomi no na
donjoj strani jezgre zvane corpus geniculatum mediale i put završi na gornjem dijelu
temporalnog režnja u Sylvijevoj fisuri.
Poreme aj sluha prikazuje se kao tinitus, to je zvu na halucinacija pri kojoj bolesnik  uje
šumove i udaranje u uhu i znak je iritativne lezije. Nagluhost ili gluho a je znak
destruktivne, organske patologije i uzrok je naj eš e u uhu.
N. vestibularis formiraju ganglijske stanice  iji dendriti dovode impulse iz semicirkularnih
kanala, sacculusa i utriculusa. Semicirkularni kanali nalaze se u tri ravnine, a sacculus i
utriculus registriraju promjene brzine.  etiri su vestibularne jezgre, gornja, donja,
medijalna i lateralna. Put nakon jezgara nije to no definiran. Smatra se da završava gdje i
slušna vlakna, u temporalnom režnju.
Poreme aj ravnoteža je vrtoglavica, vertigo, to je halucinacija – osje aj poreme enog
odnosa s okolinom pri kojem bolesnik ima osje aj da se vrti on sam ili okolina. Naj eš e
dolazi u atakama, rijetko je kontinuirana. Uzrok je nekad teško utvrditi.

9.  N. glossopharyngeus
       -  je mješoviti živac. Osjetno inervira stražnju 1/3 jezika te donosi osjet sa sluznice
mekog nepca i ždrijela.

10. N. vagus
Ovo je mješoviti živac. Osjetna inervacija prekriva mu se djelomi no s osjetnom
inervacijom devetog moždanog živca: meko nepce, ždrijelo, larynx, trachea, bronchi,
probavni trakt. Motorno inervira miši e ždrijela, mekog nepca i grkljana.
Pri leziji ovog živca može nastati pareza glasnica i posljedi no hrapav, promukao glas.
Parasimpati ki inervira glatke miši e probavnog, dišnog i kardiovaskularnog sustava.
Obostrana lezija desetog živca nespojiva je sa životom zbog prevage vagusa.

11. N. accessorius
Motori ki je živac, inervira miši e na vratu: sternocleidomastoideus i gornji dio
trapeziusa.

12. N. hypoglossus
Bikortikalno je inerviran. Inervira miši e jezika i kod periferne lezije, jezik skre e na
bolesnu stranu. Kod centralne lezije, jezik skre e na zdravu stranu. Kod periferne lezije
postoje još i fascikulacije, slabost i atrofija. Ako je lezija bilateralna, ti su simptomi po