Univerzitet u Nišu

Medicinski fakultet

 
 
 

 
 
 

 
 

Skripta iz predmeta: 

 

NEUROLOGIJA 

– Minimum znanja – 

 

 
 
 
 
 

Autori: 

 

 

Jovan Radeka 

 

Anđela Radivojević 

 

 

 

SKRIPTA IZ NEUROLOGIJE

 

 

 

OPŠTA NEUROLOGIJA (obeležena pitanja pita Miroslava Živković): 

1.

 

Neuron i sinapsa – morfologija i funkcija

 ................................................................... 

2.

 

Nervus olfactorius – anatomija, funkcija, patologija ...................................................... 

3.

 

Patologija vidnog puta i očno dno .................................................................................. 

4.

 

Patologija kontrole očnih pokreta ................................................................................... 

5.

 

Patologija nervus trigeminus-a ....................................................................................... 

6.

 

Patologija nervus facialis-a – centralna i periferna oduzetost ........................................ 

7.

 

Patologija nervus vestibulokohlearis-a i vertiginozni sindrom ...................................... 

8.

 

Patologija nervus glosofaringeus-a, vagus-a, accesorius-a i hipoglosus-a ..................... 

9.

 

Bulbarna i pseudobulbarna paraliza

 ........................................................................... 

10.

 

Alterni sindromi

 ............................................................................................................. 

11.

 

Sindrom oštećenja centralnog motornog neurona

 ...................................................... 

12.

 

Sindrom oštećenja perifernog motornog neurona

 ...................................................... 

13.

 

Sindrom oštećenja neuromišićne spojnice

 ................................................................... 

14.

 

Mišićni tonus

 .................................................................................................................. 

15.

 

Senzitivni sindromi ......................................................................................................... 

16.

 

Cerebelarni sindrom

 ...................................................................................................... 

17.

 

Ekstrapiramidni sindromi

 – Parkinskon

 ...................................................................... 

18.

 

Spinalni sindromi ............................................................................................................ 

19.

 

Poremećaji govora (disfonija, dizartrija, disfazija) ........................................................ 

20.

 

Sindromi moždanih režnjeva .......................................................................................... 

21.

 

Agnozija, apraksija, aleksija, agrafija, akalkulija ........................................................... 

22.

 

Poremećaji hoda

 ............................................................................................................. 

23.

 

Poremećaji kontrole sfinktera

 ...................................................................................... 

24.

 

Bolovi u neurologiji – glavobolje, neuralgije, kauzalgije

 ........................................... 

25.

 

Likvor i hematoencefalna barijera

 ............................................................................... 

26.

 

Neuroradiološki pregled (nativna i kontrastna snimanja) i “neuroimaging” metode 
(kompjuterizovana tomografija-CT i nuklearna magnetna rezonanca-NMR) ............... 

27.

 

Neurofiziološke metode – EMNG, EP, EEG. ................................................................ 


 
 
 
 
 
 
 
 







11 
13 
15 
18 
19 
20 
21 
22 
 
27 
29 

 

SPECIJALNA NEUROLOGIJA (obeležena pitanja pita Miroslava Živković): 

 

1.

 

Faktori rizika i primarna i sekundarna prevencija cerebrovaskularnih bolesti ............... 

2.

 

Ishemični moždani udar

 ................................................................................................ 

3.

 

Hemoragični moždani udar

 .......................................................................................... 

4.

 

Tranzitorni ishemični atak (TIA) i vertebrobazilarna insuficijencija .............................. 

5.

 

Epilepsija-definicija, patofiziologija, klinička slika napada, etiologija, dijagnostika i 
psihičke promene epileptičara ......................................................................................... 

6.

 

Epileptični status

 ............................................................................................................ 

7.

 

Antiepileptična terapija i radna sposobnost epileptičara ................................................. 

8.

 

Neepileptični gubici svesti (sinkope, drop ataci, histerični napadi, narkolepsija)

 ... 

9.

 

Traume mozga i kičmene moždine ................................................................................. 

10.

 

Koma

 ............................................................................................................................... 

11.

 

Demencije

 ....................................................................................................................... 

12.

 

Glavobolje

 ....................................................................................................................... 

31 
33 
34 
36 
 
36 
38 
38 
39 
40 
41 
43 
44 

background image

 

 

SKRIPTA IZ NEUROLOGIJE

 

 

 

1

 

OPŠTA NEUROLOGIJA

 

 

1.

 

Neuron i sinapsa – morfologija i funkcija 

 

Nervne ćelije ili neuroni odgovorni su za primanje, prenošenje i obradu nadražaja, kao i 

podsticaj nekih ćelijskih aktivnosti i otpuštanje neurotransmitera i drugih informacijskih molekula.  

Većina neurona sastoji se iz 3 dela:  

 

Dendtriti – brojni izduženi ćelijski izdanci, specijalizovani za primanje nadražaja 
iz okoline, senzornih epitelnih ćelija ili drugih neurona;  

 

Telo  ćelije  ili  perikarion  –  trofički  centar  cele  nervne  ćelije,  a  može  i  da  prima 
nadražaje;  

 

Aksoni – jedan jedini izdanak, specijalizovan za stvaranje ili sprovođenje nervnih 
nadražaja na druge ćelije.  

Distalni  deo  aksona  obično  se  grana  i  čini  završno  grananje  (

terminalna  aborizacija

). 

Svaki ogranak u okviru te aborizacije završava se proširenjem na susednoj ćeliji i naziva se 

završno 

zadebljanje

,  koje  stupa  u  interakciju  sa  drugim  neuronom  ili  nekom  drugom  vrstom  ćelija 

stvarajuči 

sinapsu

.  

Sinapse  su  odgovorne  za  jednosmerni  prenos  nervnog  impulsa.  Njena  funkcija  je 

pretvaranje električnog signala (impulsa) iz presinaptičke ćelije u hemijski signal koji deluje na 
postsinaptičku ćeliju. Izgrađena je od:  

 

aksonskog završetla (

presinaptički završetak

) – oslobađa signal;  

 

zone na površini druge ćelije u kojoj se stvara nov signal (

postsinaptički završetak

);  

 

uskog međućelijskog prostora (

sinaptička pukotina

).  

Vrste sinapsi:  

 

akso-somatska – između aksona i tela ćelije;  

 

akso-dendritska – između aksona i dendrita;  

 

akso-aksonska – između samih aksona;  

 

hemijske sinapse – za prenos nervnog impulsa koriste hemijske glasnike (većina);  

 

električne  sinapse  –  jonske  signale  prenosi  putem  komunikantnih  spojeva  koji 
povezuju presinaptičke i postsinaptičke membrane, pa se tako omogućava direktan 
prenos nervnih impulsa iz jedne u drugu ćeliju (mali broj).  

U sastav nervnog sistema ulaze:  

 

CNS  

 

Veliki mozak (

cerebrum

)  

 

Mali mozak (

cerebellum

)  

 

Kičmena moždina (

medula spinalis

)  

 

PNS  

 

Nervi  

 

Ganglije  

 

Nervni ogranci.  

 

2.

 

Nervus olfactorius – anatomija, funkcija i patologija 

3.

 

Patologija vidnog puta i očno dno 

 

 

SKRIPTA IZ NEUROLOGIJE

 

 

 

2

 

4.

 

Patologija kontrole očnih pokreta 

5.

 

Patologija nervus trigeminus-a 

6.

 

Patologija  nervus  facialis-a  –  centralna  i  periferna 
oduzetost 

7.

 

Patologija  nervus  vestibulokohlearis-a  i  vertiginozni 
sindrom  

8.

 

patologija nervus glosofaringeus-a vagus-a, accesorius-a, 
i hipoglosus-a 

9.

 

Bulbarna i pseudo bulbarna paraliza 

 

10.

 

Alterni sindromi 

 

Znak  lezije  moždanog  stabla  na  strani  lezije  je  oštećenje  kranijalnog  nerva,  motorni  ili 

senzitivni  deficit,  a  na  suprotnoj  strani  postoje  znaci  oštećenja  dugih  puteva,  hemianestezija  i 
hemiplegija. 
 

Mezencefalon:

 

Weberov sindrom

 – 

hemiplegia alterna oculomotoria

; lezijom koja oštećuje fila radicularia 

nerva u tački izlaza iz tegmentuma sa istovremenim oštećenjem piramidalnog puta. Znaci su: 

 

hemiplegija suprotne strane 

 

spoljna paraliza oka iste strane. 

 
Pons:

 

Millard-Gubler sindrom

 – izazvan lezijom u ponsu od hemoragije koja izaziva: 

 

paralizu facijalisa iste strane 

 

hemiplegiju suprotne strane. 

Fovill  sindrom

  – 

hemiplegia  alternans  inferior

;  nastaje  lezijom  u  ponsu  koja  pored 

facijalisa i abducensa (jedro) pogađa i piramidalni put i pontinski centar za horizontalni pogled. 
Klinički se vidi: 

 

paraliza facijalisa i abducensa na strani lezije 

 

hemiplegija sa suprotne strane, ponekad kombinovana sa hemianestezijom 

 

paraliza pogleda na stranu žarišta 

 

devijacija pogleda ka suprotnoj strani. 

 
 

 

background image

 

 

SKRIPTA IZ NEUROLOGIJE

 

 

 

4

 

 

Pojačanje refleksa do klonusa zbog nedostatka inhibicije od strane CMN-a 

 

Pojavu refleksa koji kod zdravih ne postoje 

 

Mandibularni 

 

Refleks fleksora šake i prstiju 

 

Hoffmanov znak 

 

Mayer i Lery 

 

Prisustvo patoloških refleksa 

 

Refleks hvatanja 

 

Refleks pućenja  

 

Palmomentalni refleks 

 

Sniženje ili gašenje površnih refleksa na strani lezije  

 

+ Babinski 

 

Modifikacije Babinskog 

 

Openhajm  –  tibija  (pritisak  palca  i  kažiprsta  na  tibiju  sa  povlačenjem 
naniže) 

 

Gordon – mišići potkolenice (pritisak ili stezanje mišića potkolenice) 

 

Šefer – Ahilova tetiva (pritisak na tetivi) 

 

Bingo – bockanje dorzalne strane stopala 

 

Čedok – maleolus (povlačenje oko spoljnjeg maleolusa skočnog zgloba, iza 
njega, ispod i ka sredini dorzalne strane stopala) 

 

Stranski – mali prst (abdukovanje i naglo puštanje malog prsta stopala). 

 

 

Refleksni odgovor je uvek isti – dorzalna fleksija palca i lepezasto 
širenje ostalih prstiju; Kod piramidalnog oštećenja. 

 

12.

 

Sindrom oštećenja perifernog motornog neurona 

 
Periferni  motorni  neuron  je  glavni  završni  izlazni  put  CNS-a.  sastoji  se  od  tela  koje  se 

nalazi u jedrima moždanog stabla i prednjim rogovima kičmene moždine i aksona koji ulaze u 
sastav kranijalnih nerava i nerava ekstremiteta i trupa. 

Oštećenje  PMN 

remeti  prenos  trofičnih  uticaja  i  dovodi  do  smanjenja  broja  motornih 

jedinica sa pratećom parezom, gubitkom tonusa mišića, sniženja ili gašenja refleksa zbog oštećenja 
refleksnog luka. Javljaju se: 

 

Fascikulacije i fibrilacije posebno na vrhu jezika. 

 

Hipotrofija i atrofija mišića ramenog pojasa, šake i peronealnih mišića 

 

Snižena temperature kože. 

Udružene lezije CMN i PMN

 daju: 

 

Slabost mišića i atrofiju uz fascikulaciju 

 

Pojačane reflekse i pojavu patološki refleksa, posebno + Babinski. 

 

 

 

Želiš da pročitaš svih 72 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti