Neurologija – Skripta
NEUROLOGIJA
1.Neuroloski simptomi i znaci?
Izazivaju ih:
FOKALNA OSTECENJA-pojedinacna izolovana lezija u NS
(tumori,hemoragija,mozdani infarct,apces)
MULTIFOKALNA ili DISEMINOVANA OSTECENJA-multipla izolovana ostecenja
unutar NS (multipla skleroza)
DIFUZNA OSTECENJA-siroko zahvacene sve structure mozdanog tk.
(intoksikacije,difuzna arterioskleroza)
Neuroloski simptomi I znaci mogu biti
OPSTI-glavaobolje,poremecaj svesti, povisen intrakranijalni pritisak,generalizovana
epilepsija
LOKALIZOVANI-fokalni I neuropsiholoski deficit, poremecaj vida, kranijalnih
zivaca,fokalna epilepsija
POZITIVNI-negativno dejstvo na okolne strukture
NEGATIVNI-gubitak normlane funkcije
AKUTNE-nagli pocetak I monofazni razvoj u 4 nedelje
HRONICNE-naglo I postepeno I dugo traju; moz imati progresivan tok, recidive sa
reemisijom il egzarcerbacijom.
2.Sindrom frontalnog reznja?
PRIMARNA MOTORNA KORA
-nalazi se u precentralnom girusu
-ima ulogu u kontroli motornih funkcija suprotne polovine tela
-njeno oštećenje uzrokuje monoplegiju ili hemiplegiju suprotne polovine tela sa
pojačanim refleksima, spasticitetom i pozitivnim znakom Babinskog
SUPLEMENTARNA MOTORNA AREA
-uključena u planiranje i koordinaciju složenih motornih pokreta i radnji
-oštećenje izaziva kontralateralnu hipokineziju, apraksiju i otežano započinjanje pokreta
što liči na parkinsonizam ali bez rigora i tremora
BROKINA AREA-motorni I ekspresivni govor
8 BRODMANOVO POLJE nalaze se centri za kontrolu voljnog horizontalnog
usmeravanja pogleda na suprotnu stranu (bolesnik gleda u sopstveno zariste)
PREFRONTALNA KORA planiranju i izvođenju motornih aktivnosti, inicijativi,
motivaciji, emocionalnoj ekspresiji i kontroli ponašanja. Ovaj deo je povezan sa
limbičkim sistemom, hipokampusom, amigdaloidnim kompleksom i strukturama
temporalnog režnja
Ostecenje- poremećaje ponašanja tipa socijalne dezinhibicije, gubitka inicijative i
interesovanja, nesposobnosti rešavanja problema i gubljenje sposobnosti apstraktnog
mišljenja, poremećaje koncentracije i pažnje
AKINETSKI MUTIZAM-obostrana ostecenja; budan je ali sem pokreta očnih jabučica
nema spontanih pokreta i inkontinentan je.
Difuzno ostecenje prefrontalen kore-refleks pucenja, sisanja, hvatanja, palmomentalni…
KORTIKALNI CENTAR ZA MOKRENJE -oštećenje u početku se ispoljava
POLAKISURIJOM
kasnije se ispoljava kao neočekivano umokravanje ili gubitak kontrole nad stolicom
3,Sindrom temporalnog reznja?
PRIMARNA I SEKUNDARNA AUDITIVNA KORA auditivni putevi iz oba uva se
projektuju u auditivnu koru i jedne i druge hemisfere. Kortikalna gluvoća -obostrano
oštećenje primarne auditivne kore
oštećenje okolnih asocijativnih -nerazumevanje izgovorenih reči-afazija
-kod ostecenja nedominantne hemisferene prepoznaje zvuk budilnika ili zvono na
vratima-AUDITIVNA AGNOZIJA i zvuk muzike-AMUZIJA ; mogu se javiti i slušne
halucinacije.
VESTIBULARNI KORTEKS( iza auditivnog)-vertigo/vrtoglavica u epileptičkim
napadima poreklom iz parijetalnog i temporalnog režnja
Medijalni delovi temporalnog režnja imaju važnu ulogu u UČENJU I PAMĆENJU-
poremecaj kod dominantnog ucenje verbalnog a kod nedominantnog ucenje vizuelnog
sadrzaja.
U medijalnom delu temporalnog režnja nalaze se i OLFAKTIVNA i GUSTATIVNA
KORTIKALNA POLJA, kao delovi limbičkog sistema
Vlakna optičke radijacije prolaze kroz belu masu temporalnog režnja-ova oštećenja
izazivaju KONTRALATERALNU GORNJU HOMONIMNU KVADRANTANOPSIJU
Oštećenje limbičkih delova temporalnog režnja praćeno je agresivnim ponašanjem,
besom, apatijom
4,Sindrom parijetalnog reznja?
PRIMARNA SOMATOSENZORNA KORA
ona prima somatosenzorne informacije suprotne polovine lica i tela -FENOMEN
SENZORNE NEPAŽNJEoseca dodir samo na strain suprotnoj od neostecenog reznja.
SUPRAMARGINALNI I ANGULARNI GIRUSI dominantne hemisfere čine deo
Wernicke-ovog govornog polja-afazija
KORIŠĆENJE BROJEVA tj. sposobnost računanja (kalkulija) i sposobnost orijentacije
desno-levo - GERSTMANOV SINDROM:
1) nemogućnost razlikovanja ili poremećeno razlikovanje leve i desne strane tela i
lokalnog prostora
2) nemogućnost razlikovanja i imenovanja prstiju ruke -AGNOZIJA PRSTIJU
3) poremećaji računanja-AKALKULIJA
4) poremećaji pisanja-AGRAFIJA
5) DISLEKSIJA-poremećaj čitanja
6) IDEOMOTORNA APRAKSIJA-nemogućnost izvođenja sekvence pokreta
-oštećenje optičke radijacije daje kontralateralnu homonimnu donju kvadrantopsiju
- poremećaj doživljaja položaja tela u zglobovima, kao i osećaj pasivnih pokreta
- poremećena je sposobnost tačne lokalizacije lakog dodira i mogućnost da se istovremeni
dodir dve različite tačke oseti kao odvojen-TAKTILNA DISKRIMINACIJA

-sposobnost automatskog ponavljanja reci I recenica
8.Agnozije?
Ostecen samo jedan senzorni modalitet-npr. vizuelni se prepozna auditivnim ili taktilnim
Vizuelni-nemogucnost prepoznavanja boja, predmeta, osoba ali bez ostecenja ostrine
vida i vidnog polja.
Auditivna-poremecaj u prepoznavanju akustickog materijala
Taktilna ili aastereognozija-nemogucnost prepoznavanja predmeta dodirom
9. Apraksije
Apraksija je poremećaj izvođenja naučenih,voljnih motornih akrivnosti,osmišljenih
određenim ciljem,u odsustvu pareze,ekstrapiramidnih I cerebelarnih oštećenja ili ispada.
Praksija je lateralizovana u dominantnoj,najčepće levoj hemisferi.
Postoji više formi apraksije:
1)IDEOMOTORNA-nastaje usled poremećaja u izboru I kombinovanju pojedinačnih
pokreta u vremenu I prostoru pri izvođenju zamišljenog pokreta.Motorna radnja kod ovih
bolesnika je prepoznatljiva ali nepravilna.
2)IDEACIONA’podrazumeva nemogućnost izvođenja sekvence pokreta u pravilnom
redosledu dok je izvođenje svakog pojedinačnog pokreta nemoguće
3)Druge forme obuhvataju KONCEPTUALNU apraksiju’gubitak znanja o upotrebi oruđa
I predmeta,KONSTRUKCIONU’nemogućnost konstruisanja celine iz delova uključujući
I konstruisanje geometrijskih figura crtanjem,APRAKSIJA HODA I OBLAČENJA.
10. Simptomi i znaci oštećenja 1. kranijalnog nerva
Obostrana anosmija nema značaja,dok jednostarana ima.Postoje 3 uzroka
anosmije(hiposmije)-poremećaj prolaznosti nosnih puteva,destrukcija receptorskih ćelija
i oštećenja CNS-a.
ANOSMIJA-potpuni gubitak čula mirisa
HIPOSMIJA-sniženje čula mirisa
HIPEROSMIJA-abnormalno povišenje osetljivosti za mirise
DIZOSMIJA(parosmija)-je izmenjeno,pogrešno prepoznavanje ponuđenog mirisa
KAKOSMIJA-neprijatni mirisi
HALUCINACIJA MIRISA-osećaj bez ponuđene draži
11. Simptomi i znaci oštećenja 2. kranijalnog nerva
Oštećenje čula vida se ispoljava:1.smanjenjem oštrine vida,2.ispadima u vidnom polju.
Do oštećenja može doći usled:1.oboljenje struktura samog oka,2.oštećenja optičkog
nerva,3.vidnog puta.
Gubitak vida može da se javi na jednom oku(monokularan) ili na oba
(binokularan).Monokularan nastaje zbog PREHIJAZMATSKIH lezija(retina,optički
nerv),dok su binokularni posledica HIJAZMATSKE ILI RETROHIJAZMATSKE
lezija(optički trakt,radijacija,area striata okcipitalnog režnja).
AMBLIOPIJA-sniženje oštrine vida
AMAUROZA-slepilo
SKOTOM-ispad u vidnom polju
1.Oštećenje optičkog nerva-jednostrani poremećaj celog sa iste strane.
2.Oštećenje hijazme-bitemporalna heteronimna hemianopsija.
3.Oštećenje optičkog trakta-kontralateralna homonimna hemianopsija.
4.Oštećenje optičke radijacije-kontralateralna gornja homonimna kvadrantanopsija(kod
donje radijacije)
12. Simptomi i znaci oštećenja bulbomotora (3., 4. i 6. kranijalnog nerva)
Ispad funkcije misica pokretaca ocnih bulbusa dovodi do pomeranja bulbusa iz
primarnog polozaja pod prevagom antagonistickog misica.
Paraliza n.oculomotoriusa-slabost m.rectus medialisa=>devira lateralno usled prevage
zdravog m. rectus lateralisa
Ostecenje n. abducensa-slabost m. rectus lateralis=>konvergira usled prevage m. rectusa
medialisa
Oftalmoplegija-poremecaj pokretljivosti ocnih jabucica. Nastaje usled ostecenja jedara ili
stable bulbomotora-nuklearna oftalmoplegija. Ona moze biti kompletna-ostecena sva
somatotropna I parasimpaticka vlakna,oduzetost poprecnoprugastih bulbomotora I
ugasena reakcija zenica na svetlost. Eksterna oftalmoplegija-samo somatotropna vlakna I
poprecnoprugasti bulbusi. Interna oftalmoplegija-parasimpaticka vlakna ostecena III k.z.
Najcesce posledice:
-razrokost/strabizam-vidne osovine nisu paralelne pri pogledu u daljinu; ukoliko nisu
paralelne ali se ugao u svim pravcima pogleda ne menja-konkomitantni strabizam;
ukoliko se menja-nekonkomitantni.
-diplopija/dvoslika
Ostecenje III k.z. N. OCULOMOTORIUS
-dvoslike u svim pravcima
-lateralna devijacija oka
-ptoza (delimicna ili potpuna)
-prosirena zenica koja ne reaguje na svetlost I akomodaciju
Ostecenje IV k.z. N. TROCHLEARIS
-vertikalne dvoslike pri pogledu nadole I nazalno
-oko lako devirano upolje I nagore
-bolesnik pokusa da kompenzuje dvoslike kriveci glavu od zahvacenog oka
Ostecenje VI k.z. N. ABDUCENS
-horizontalne dvoslike koje su najizrazenije kada bolesnik gleda u stranu ostecenog
misica
13. Zenice i poremećaji zenice
Zenica/pupila-kontrolise je duzica/iris time I kolicinu svetlosti koja ulazi u oko.
Zavisi I od 2 misica

15 . N.facialis ( VII)
To je živac koji inerviše mimičnu muskulaturu . Njegovo motorno jedro se nalazi u ponsu
u blizini jedra n.abducensa ( znacajno zbog mogućnosti zajedničkog oštećenja ) . Po
izlasku iz moždanog stabla prolazi kroz pontocerebralni ugao , ulazi u canalis nervi
facialis u petroznoj kosti . Klinički su važni m.frontalis (nabiranje čela) , m.orbicularis
oculi (zatvaranje očiju ) , m. Orbicularis oris ( pokazivanje zuba ) i m.platysma . Ostale
funkcije ovo živca su inervacija žlezda , gustativna inervacija prednje dve trećine jezika i
senzibilitet bubne duplje . Supranuklearna inervacija preko kortikobulbarnog puta je
bilatelarna , izuzev za m.orbicularis oris , tako da pri leziji jednog kortikobulbarnog puta
nalazimo slabost samo ovog misica na suprotnoj strani ( centralni facijalis ) . Oštećenja
jedra ili stabla n.facialisa daje slabost svih mimičnih mišića na odgovarajućoj strani
( periferni facijalis ) .
Bellova paraliza facijalisa-oboljenje n.facialisa koje se manifestuje mlitavom slabošću
polovine lica. Simptomi nastaju akutno – obrva je spuštena i bolesnik ne može da nabere
čelo . Oko je otvoreno , donji kapak visi i pri pokušaju da se zatvori – jabučica krene
prema gore i upolje ( Bellov fenomen ) , hrana se nakuplja izmedju obraza i desni , pri
pokazivanju zuba jasna je slabost m . orbicularis orisa ,gubitak ukusa na prednje dve
tećine iste strane jezika i bolna hiperakuzija zbog paralize m.stapediusa
16. N . Vestibulocochlearis ( VIII )
Sastoji se iz dva dela :
1. akusticnog nerva (n.acusticus )-On prenosi zvucne signale, glavni simptoni ostecenja
su nagluvos i zujanje u uvu (tintus )
2. Vestibularnog nerva (n.vestibularis )-Odgovoran je za odrzavanje ravnoteze ,
poremecaji se naziva vertigo (vrtoglavica ) cesto je pracen mucninom , bolesnik se zanosi
na jednu stranu pri hodu ,pospanost , poremecaj vida..
Postoji :
1 periferni vertigo ( izazvan ostecenjem labirinta , napadi traju 1-2 sata i praceni su
mucninom i povracanjem , tokom hoda bolesnik skrece na stranu ostecenja )
2. Centralni vertigo (Infarkti , demijelinizacioni procesi.. )
17 . N.glossopharyngeus ( IX ) I N.Vagus(X)
N.glossopharyngeus(IX)
Pretezno senzitivan nerv ali sadrzi i motorna i parasimpaticka vlakna . On prima
senzitivna vlakna iz zadnje tecine jezika , zadnjeg dela mekog nepca , tonzilarne loze ,
farinksa , srednjeg uva , auditivne tube i karotidnog tela . Izolovane leziju su retke i
izazivaju gubitak senzibiliteta i refleksa farinksa i mekog nepca .
N.Vagus ( X)
Najduzi nerv i sadrzi i motorna i senzitivna i parasimpaticka vlakna : Inervise misice
nepca .farinksa i misice larinksa . Ucestvuje u regulaciji srcane frekvence . Obostrana
ostecenja inkopatibilna su sa zivotom .
IX i X nerv opisuju se zajedno jer zajednicki uzrokuju jedan broj simptoma i znakova
koje je nemoguce razlikovati. Osnovi znaci jesu dizartrija ( poremecaj artikulacije )
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti