Neuromarketing
1.Kako se neuromarketing najčešće određuje?
Neuromarketing se najčešće određuje kao novo područje
marketinga koje se bavi proučavanjem
kognitivnih, afektivnih
i konativnih
reakcija mozga na stimulaciju marketinškim
elementima (proizvod, reklama, prezentacija, promocija i sl.)
2.Šta je predmet istraživanja neuromarketinga?
Aktivnost mozga, da bi se dobili što bolji odgovori na pitanja
šta su motivi, razlozi, želje, potrebe
da se poseduje određeni
proizvod.
3.Kada se pojavio neuromarketing kao nauka?
NM je mlada naučna disciplina koja se pojavila prije jedne
decenije. 2002.god. Ale smiths je skovao i prvi upotrebio izraz
„
neuromarketing
“
4.Objasniti šta čini heurističku moć
NM-
Heuristička moć je
mogućnost da se predvidi ponašanje potrošača,
da se
predvidi njihov odnos prema proizvodu ili usluzi. To je
moć
budućeg pozicioniranja proizvoda na tržištu.
5.Koja su osnovna pitanja na koja stručnjaci zamarketing
nastoje da ponude odgovore?
-Koji se mentalni procesi odvijaju
u mozgu dok potrošač donosiodluku o kupovini nekog
proizvoda?-
Da li je moguće i na koji način uticati na tu
odluku?-Kako mozak reaguje na proizvod? Kako utvrditi vezu
između mozga i proizvoda?
6.Koje su osnovn
e tradicionalne metode istraživanja u
marketingu?
Intervju, ankete, fokus grupe, stejkholderi itd...
7.Koji odgovor nudi Bernd Veber na osnovno pitanje
marketinga?
Bernd Veber smatra da su aktivnosti u mozgu
prouzrokovane u cilju postizanja balansa
koji postoji u našem
mozgu: s jedne strane postoji
želja
, a sa druge gubitak, jer
treba potrošiti novac.
8.Šta čini neuro
-
psihološku osnovu na kojoj se oslanja
NM?
NM se tu oslanja i na neurometrik , nauku koja se bavi
evidentiranjem i analizom ljudskih od
govore na čulne
nadražaje, odnosno na nauku o merenju električne aktivnosti
mozga
(frekvencija moždanih talasa) koja je povezana sa
opštim psihičkim procesima. PET, EEG, MRI skeniranje
mozga je omogućilo da se utvrdi koji delovi mozga su
najaktivniji za vr
eme nekog ponašanja.
9.Zašto je značajna „
Dekada mozga?
“
Poslednjih 10 god. 20.vj.
u nauci je nazvano Dekada mozga -
istraživanje arhitekture
mozga i različitih nivoa neuronske aktivnosti. Ostvaren je
bitan napredak u poznavanju razvoja, građe i funkcionis
anja
mozga, a ta istraživanja su omogućena pronalaženjem I
primjenom novih metoda istraživanja aktivnosti mozga, nove
tehnike snimanja mozga x-zracima I magnetnom rezonancom
kao što su CT, EEG, MRI, fMRI i dr.Zahvaljujući uspehu
te
akcije 21.vj.je
proglašen vije
kom uma.
10.
Na koji dijela ličnost se istraživčki usredsredio
neuromarketing i zašto?
Na nesvjesni (limički dio), jer se tamo nalaze najače
predispozicije za ponašanje kao što su pretežno
emocije, misli ,
sjećanja
.
11.Neuromarketing kao primenjena disciplina
neuronauke?
Kao primenjena disciplina neuronauke ona je
savremena metoda proučavanja moždanih reakcija tokom
marketinških poruka ili potrošačkog ponašanja.
12.Interdisciplinarnost neuronauke-
NM je interdisciplinarna i
multidisciplinara
oblast istraživanja. Istovremeno nastoji da
određeni istraživački problem sagleda sa više stanovišta
ali i
pri tome se oslanja na saznanja brojnih nauka: psihologije,
neurologije, anatomije, fiziologije, biologija, neuropsihologije,
psihologije, psihologi
je potrošača, socijalne psihologije,
medicine, neurofiziologija, antropologije, neuropsihijatrija,
marketinga, ali isto tako i saznanja do kojih dolazi deli sa
njima.
13.Etimologija pojma NM?
pojam
„
neuromarketing
“
je
kovanica od dve reči: „
neuro
“
-starog
rčki:
vlakno,
živac
,
nerv,nervna ćelija i
„
marketing
“
-
anglosaksonskog porijekla, prodaja,
stavljanje na tržište
.
14.Šta je dovelo do pojave
NM?
Može se reći da su njegovu
pojavu uzrokovali veći broj faktora. Neuromarketing je nastao
kombinovanjem dve
oblasti: jedne marketinške
-
ponašanja
potrošača i neuronauke. Kao osnovni razlog njihovog
povezivanja najčešće se navodi komercijalni interes
kompanija. .
15.Ko su pioniri NM kao nauke
Termin
„
NM
“
je skovao i prvi
upotrebio 2002. god. Ale Smidts profesor marketing
istraživanja , dok se
ocem neuromarketinga se smatra David
Lewis,
koji je među prvim
a skeniranje aktivnosti mozga
primenjivao u komercijalne svrhe. Z
načajno ime u formiranju
NM
kao naučne discipline pojavljuje se
Gerald Zaltman
profesor Univerzit
eta Harvard koji već 1999. godine koristio
fMRI
u marketinške svrhe. Kao pionir neuromarketinga
najčešće se navodi neurolog
Antonio Damasi koji je na osnovu
svojih istraživanja zaključio da ljudi mnogo više koriste deo
mozga u kome se smešteni centri za emociju nego racionalni
centri u procesu donošenje odluka.
16.Šta je dovelo do nagle ekspanzije NM
-
Tome u najvećoj
meri doprinose tehnološka dostignuća. Peter Laybourne and
Dr David Lewis su ove uslove sveli na tri osnovna:1. je u
količini znanja o funkcionisanju mozga do koga je nauka došla
poslednjih decenija.
2.razvoj savremene elektronske medicinske opreme koja je u
velikoj meri olakšala i omogućila detaljnije posmatranje,
beleženje i analiziranje funkcija mozga.
3. je u narasloj svesti marketinških stručnjaka o mogućnostima
i prednostima primene novih znanja i tehnologija u
marketinške svrhe
17. Koji su to novi
„marketinški sindromi
- simptomi reklamne
rezistentnosti i simptomi izbegavanja reklama. Da bi prevazišli
ove simptome bilo je neophodno tragati za novim tehnikama i
metodama kojim bi se ovakvo stvoreno stanje prevazišlo. U
tom smislu se neuronauka pojavila kao velika nada njome je
otvorena nova promena marketinškog diskursa i formiranje
neuromarketinga.
18.Koje su prednosti NM
u odnosu na klasični mark
.
NM
omogućava da se istraže i nesvjesni dijelovi psihe potrošača
tj.on je sa kognitivnog aspekta potrošačkog ponašanja prešao
na afektivni (emocionalni).
Omomgućava da se uz pomoć
neurosnimanja otkriju proizvodi sa najvećim šansama za
tržišni uspjeh.NM je pouzdaniji način razumijevanja i
predviđanja potrošačkog ponašanja
od klasičnih metoda,
ispituje i ono čega ispitanici nisu svjes
ni i zato su ti rezultati
suprotni od rezultata dobijenih
klasičnim metodama
koji su
ograničen
i
na svjesni dio ličnosti.
19
.Etički aspekt
NM?
Slično ovim mišljenjima, pojedini autori
smatraju da se radi o
„kontroverzom načinu analiziranja
ljudskog mozga
“
, o
„teško opravdanom čitanju misli“
, o
„nehumanoj upotrebi neuropsiholoških znanja i savremenih
neurotehnika u čisto komercijalne svrhe“
, da se njegovom
primenom otvaraju
„neslućene mogućnosti marketarima za
zloupotrebu potrošača“
i sl.
20
.Šta čini somatsku osnovu
NM?
Svi
psihički procesi
(i
dispozicije potrošačkog ponašanja) su organski bazirane
pojave, odnosno svi psihički fenomeni poseduju ma
terijalnu
osnovu
–
nervni sistem, u kome
mozak ima najvažniju ulogu.
21.Koji su osnovi gradivni elementi neurona?
Svaka nervna
ćelija se sastoji od tela neurona i dva tipa nastavaka: dendrita i
aksona. Nervne ćelije (neuroni) se od ostalih ćelija razlikuju po
tome što imaju sposobnost
provodljivosti nervnih impulsa.Telo
neurona sadrži jedro, endoplazmatični retikulum
i ribozome
(za sintezu proteina) i mitohondrije (za dobijanje energije)
–
ono obavlja sve one funkcije koje su ćeliji neophodne da bi
preživela. Aksoni i dendriti služe za komunikaciju između
ćelija.Dendriti su kratki, razgranati nastavci koji sprovode
nad
ražaj ka telu nervne ćelije.
22.Kako se prenose nervni impulsi kroz neuron?.
Akson
prenosi nadražaj od tela neurona ka sledećem neuronu. Svaka
nervna ćelija je preko sinapsi (veza između aksona jedne i
dendrita druge ćelije) povezana sa oko 10.000 drugih n
ervnih
ćelija.
Sinapsa je mesto komunikacije između dva neurona i to
je mjesto gdje se nervni impuls prenosi sa jednog neurona na
drugi. Na sinapsi postoji mesto slanja impuls (aksonski
završetak) i mesto gde se signal prima (dendrit).
23.Koji su osnovni
moždani režnjevi i koje funkcije
obavljaju?
Temeni režanj, Potiljačni režanj, Čeoni režanj,
Slepoočni režanj
.
Temena zona
sakuplja zajedno sve senzorne
informacije (ukus, dodir, temperaturu, bol, vid, sluh) i
povezuje ih sa našim sećanjima kako bi im dala značenje, a
zadužena je i za
orijentaciju.
Potiljačna zona
prima informacije
od čula vida i obrađuje ih: razlikuje boje i
oblike, opaža
pokrete i prostorne odnose.
Čeona zona
učestvuje u kontroli
nagona, planiranju, rasuđivanju, pamćenju, rešavanju
problema, pomaže nam da izaberemo između dobrog i lošeg,
ima sposobnost da predvidi posledice trenutnih događanja i na
osnovu tog
a donese neku odluku, stvara našu ličnost.
Slepoočna zona
je zadužena za obradu informacija koje prima
od čula sluha (uključujući govor i razumevanje jezika), za više
vizuelne funkcije (prepoznavanje lica, prizora i objekata) i
kratkoročno pamćenje.
24.Koje se mentalne funkcije obavljaju u kori velikog mozga?
U kori velikog mozga nalaze se nervni centri. U njoj se
završavaju osećajni nervni putevi koji donese informacije sa
periferije tela. Grupe ćelija koje primaju istu vrstu informacija
obrazuju osećajne
centre
–
kao što su vidni i slušni centar
.
25
.Šta je elektroencefalogram?
Elektroencefalografija (EEG) je
postupak mjerenja bioelektrične aktivnosti kore velikog mozga
uz pomoć elektroda prislonjenih na površinu lobanje
.
26
.Šta je funkcionalna magnetna re
zonanca?
Jedan od
najsavremenijih vidova skeniranja mozga i najčešće
primjenjivana metoda u NM.Ovom metodom se utvrđuje
intenzitet i vrsta korelacije određenih čulnih stimulansa i
adekvatne reakcije određenih moždanih regija.
27
.Primer neuromarketinškog istraživanja: „
Koka-Kola
“
versus
„
Pepsi-Kola
“
U
tržnim centrima širom sveta posetiocima
je ponuđeno da probaju piće iz iste čaše sa molbom da im kažu
iz koje im se čaše piće više dopada.U jednoj čaši je bila „
Koka-
Kola
“
a u drugoj
„
Pepsi-Kola
“
a da to konzumenti nisu
znali.Rezultati ovog eksperimenta su pokazali da se onima koji
su probali oba pića više dopao ukus
„
Pepsi-Kole
“. Menadžment
kompanije je bio zbunjen: zašto onda ne postižu iste ili bolje
tržišne rezultate
kao i
„
Koka-Kola
“
?.
28.Pojam subliminalne percepcije?S
ubliminalna percepcija se
posmatra kao percepcija koja se ne prepoznaje na svjesnom
nivou
–
ne postoji
doživljaj, emocija, predstava
jer je intenzitet
draž ispod praga nadražaja receptora u čulima.
Zbog svoje
specifične prirode najčešće i
ne identifikuju kao mentalne
pojave.
29
.Neuromarketinška potvrda uticaja subliminalnih
poruka?
Subliminalne poruke
su u mogućnosti da postanu
odre
đ
eni faktor ponašanja iako nisu opaženi od strane primaoca
poruke.
N
izom eksperimenata sa
mapiranjem mozga
je utvrđeno
da se moć podsjvesne sugestije ne sme zanemariti kao faktor
determisanja ponašanja potrošača.
30
.Uticaj nesvesnih emocija na ponašanje
p
otrošača
?
Eksperimentima je utvrđeno da subliminalne poruke
utiču
i na odluku potrošača da izdvoje povećanu količinu novca za
određeni proizvod ili uslugu. Cilj je bio da se utvrdi uticaj
„nesvesnih emocija“ na ponašanje potrošača. Pošlo se od poznate
činjenice da nasmejano lice (osmeh prodavača, službenika i sl.)
podsvesno navodi na određeno ponašanje, ali se nije znalo da li
ovakva facijalna ekspresija
upućena ispod praga draži
utiče na
ponašanje potrošača.Ovaj eksperiment je doveo do zaključka da je
subliminalna percepcija dovela do manjih emocionalnih promena
kod ispitanika a da oni
nisu bili svesni promene raspoloženja
kao ni stimulansa koji ih je izazvao.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti