Neverbalna komunikacija

S A Ž E T A K

Knjige:

1. Sedam tajni uspješne škole (dr. Pavoa Braiša, Školske novine, Zagreb,

1995)

2. Neverbalna komunikacija u razredu (Sean Neill, Educa, Zagreb, 1994.)

3. Inoviranje obrazovanja odraslih (dr. Silvije Pongrec, andragoški centar,

Zagreb, 1990.)

Članci:

1. Umijeće vođenja obrazovne grupe - profesor dr. Ismet Dizdarević,

Filozofski fakultet, Sarajevo.

2. Obrazovanje odraslih – Časopis za obrazovanje odraslih i kulturu

2004. godina - broj 1, 9-16. str.

Dr. Sava Bogdanović: Organizacijski diskurs obrazovanja odraslih –

promjena paradigme (članak)

Obrazovanje odraslih – Časopis za obrazovanje odraslih i kulturu

2003. godina - broj 3, 13-20. str.

Dr Mirjana Mavrak: Andragogija u školi (članak)

SEDAM TAJNI USPJEŠNE ŠKOLE

( dr. Pavlov Brajša, Školske novine, Zagreb, 1995.)

životnih procesa, način međusobno prilaženja i ponašanja. Ljubav nas potiče da
ulažemo svoj život, dajemo sve od sebe, izvlači iz svakoga najbolje. Ljubav i
poštovanje   pripadaju   najneobičnijoj   i   najvrjednijoj   potrošnji   robe   današnjeg
društva.
                   Centar ljubavi nije u srcu nego u mozgu gdje se oblikuju stavovi,
značenja,   odnosi   emocije   vrednovanje   i   iskrenost.   Ljubav   je   ugrađena   u
funkcioniranju ljudskog mozga i potrebna je našoj komunikaciji. Komunicirana
ljubav je preduvjet i osnovni instrument biološkog, socijalnog rođenja čovjeka.
Ljubav   je   osnovna   obilježja   života,   a   život   i   funkcioniranje   živih   sustava
kaotična su pojava, što znači da je pretpostavka stvaranja novih struktura, tajna
samoorganizacija i kreativnosti sustava. Za ljubav su važne bifurkacije, a to su
trenutci u kojima nešto sitno pomocu iteracije mijenja smjer sistema, kada dodje
do promjene atraktora, do izbora novog smjera i budućnosti. To su kritične tačke
u evoluciji sustava, kada dolazi do nepredvidivog odlučivanja, do prijelaza reda
u nered. Ljubav predstavlja glavni meki sređivač kaosa i ujedno predstavlja i
osnovu   ostalih   mekih   sređivača   kaosa   kao   sto   su   medjusobno
povjerenje ,energija zadovoljstva umjesto energije strah ,vizije smisla ,treniranje
osobnosti,   integralno   vođenje   učenje   prilagodjenju   kaosu.   Ljubav   je   osnovni
životni proces, dinamički princip svakog živog sustava, temelj svakog života a
budući da je život kaotična pojava u fenomenu ljubavi su prisutna sva obilježja
kaotične   dinamike.   Ljubav   je   složena   pojava   a   to   znači   komplicirana,
promjenljiva, nenamjerna, teško predvidiva nikada potpuno shvatljiva.
               Ljubav se pojavljuje u dva osnovna oblika, kao uvjetna i bezuvjetna.
Uvjetna ljubav je ugrožavajuća zaroblljujuća, neiskrena, uzimajuća, egoistična,
nehumana,   neudobna,   netolerantna,   ekskluzivna,   neravnopravna,   nepoštena   ,
nekreativna. Drugog volimo uz određene uvjete te odbacujemo ga  ako ne ispuni
naše uvjete i očekivanja.Obično je praćena je lažnim emocijama ako i lažnom
komunikacijom. Uvjetna ljubav je povreda primarnih zakona ljubavi
poticanje   drugih   da   krše   primarne   zakone   života,   defenzivna   pozicija   sa
dokazivanja   da   su   važni   i   samostalni   pojedinci.   Bezuvjetna   ljubav   je
oslobađajuca   ,prihvatljiva   iskrena,   davajuca,   spajajuca,   tolerantna,
ravnopravna   ,pomazuca,   personalna,   razumijevajuca,   poštena   i   kreativna.
Praćena   je   iskrenim   emocijama   i   iskrenom   komunikacijom,   drugog   volimo
onakav kakav jeste, prihvaćamo ono sto drugi zele a ne ono sto mi mislimo da bi
trebao željeti Covey opisuje reaktivnu i proaktivnu ljubav. Reaktivna ljubav ona
je   vodjena   osjećanjima   i   u   njoj   se   bez   odgovornosti   predajemo   ljubavi.
proaktivnu   ljubav   je   vrijednost   koja   se   ostvaruje   aktivnim   i   odgovornim
ljubavnim   ponašanjem.   To   su   osjećaji   podvrgnuti   osobnim
vrijednostima .Razlika izmedju uvjetne i bezuvjetne ljubavi je u tome sto je
uvjetna   je   neprihvaćena   jer   nas   ograničuje   i   ugrožava,   a   bezuvjetna   je
prihvaćena,   postiže   svoj   cilj   i   produktivna   je.   U   odgojnom   i   obrazovnom
procesu učitelj predstavlja osnovnog autora odgojnih i obrazovnih poruka jer on
ih   oblikuje,   kodira   i   salje   učenicima.   Ono   sto   će   iz   učiteljeve   poruke   bitno

utjecati na učenika ostaje za učitelja nepoznato i izvan njegove svjesne kontrole.
Odgoj i izobrazba kao proces su kaotični, diskontinuirani, uzročno-posljednicno
nelogični.

U našim školama su potrebne sledece ljubavi:
Oslobadjajuca   ,prihvatljiva   i   iskrena   učiteljeva   ljubav   pospješuje   odgoj   i
obrazovanje učenika. Jedina takva ljubav ne ugrožava učenikovu individualnost,
ne oduzima mu slobodu.
Učeniku je potrebna tolerantna i altruistička učiteljeva ljubav. On zeli da ga
učitelj voli zbog njega i njegovih interesa a ne zbog sebe i svojih interesa.
Učeniku treba aktivirajuca, davajuca i pomazuca učiteljeva ljubav.
Ljubav   bez   računice,   bez   uvjeta   i   bez   tacno   unaprijed   odredjenih   ciljeva   je
potrebna uspješnoj skoli.
U uspješnoj skoli treba hipotetična, razumijevajuca i proaktivnu ljubav.
Samo škola pomocu ljubavi je uspješna škola i temelj svakog odgoja i izobrazbe
je ljubav izmedju učitelja i ucenika, te izmedju ucenika i škole. Suvremeni odgoj
i   izobrazba   moraju   se   zasnivati   na   kvalitetnoj   ekipnoj   suradnji   kako   medju
učiteljima tako i izmedju učitelja i ucenika.

MOZAK

Prema V,Birkenbihl razlikujemo stariji i noviji mozak .Stariji mozak ima svoje
karakteristike: u njemu se nalaze biološki programi ,srediste naših emocija i
osigurava   nase   sjecanje,   nase   nesvjesno,   potisnuto   nase   ''id'',   utječe   na   nasu
komunikaciju   i   ponasanje.   Noviji   mozak   karakterise   apstraktno   mišljenje,
zapažanje,   povezivanje,   analiziranje,   razmišljanje   inteligencija   i   kreativnost.
Mozak   omogućuje   učitelju:   analizirati   detalje   i   uočavati   cjelinu,   racionalno
planirati   i   spontano   se   snalaziti,   logički   razmišljati   i   intuitivno   zaključivati,
linearno-uzročno objašnjavati , postupati kontrolirano, uz malo rizika .Učiteljev
i   učenikov   mozak   ne   razlikuju   se   po   veličini,   broju   stanica   i   sastavnim
dijelovima nego po broju aktiviranih, poluaktiviranih i neaktiviranih modula .
Moduli se aktiviraju kvantitetom i kvalitetom informacijskih inputa. Učiteljev se
mozak održava i  razvija aktivnim  slušanjem  .Ljubav je najbolji aktivator za
učiteljev i učenikov mozak. Možemo razlikovati tri načina korištenja :
Ljudi koji se pretežno sluze lijevom moždanom hemisferom zapažaju detaljno,
pojmovno, akcijski, izolirano i odredjeno.
Ljudi   koji   se   pretežno   sluze   desnom   moždanom   hemisferom,   reagiraju
zaljubljeno, povjerljivo, depresivne misle egocentrično i fleksibilno.
Ljudi koji se sluze uglavnom objema hemisferama zapažaju detaljno i cjelovito,
povezano i nijansirano. Misle analitičko-sintetički, optimistično.
Učitelji-dinosauri su za katedrom nedostižni i strogi. Zapažaju detalje a ne vide
cjelinu.   U   razredu   reagiraju   nasilno,   agresivno,   trijumfalno,   depresivno   i

Intuitivni i racionalni učitelj usmjereni su prema mogućnostima, raspoloženju i
atmosferi, motivirani su mogućnostima tj,buducnoscu.
Intuitivni i emocionalni učitelj usmjereni su na zapažanje i raspoloženja

UČENIKOVA I UČITELJEVA MOTIVIRANOST

               Motiviranje je zadržavanje postojeće ponasanje i intenzivirati ga ili
promijeniti dosadašnje ponasanje i usmjeriti ga prema nečemu novom..Osnovni
cilj   svake   škole   jeste   motivirati   učenike   na   proširivanje   potreba,   mijenjanje
svijesti, poboljšanje i obogaćivanje ponašanja.
  Prema   Maslowu   postoje   sledece   potrebe:fizioloske   potrebe,   potreba   za
sigurnosti   i   prihvaćenosti,   ja   potreba   ,   potreba   za   moć   ,priznanjem   i
statusom,potrebe   za   samoostvarenjem.Uciteljima   i   učenicima   treba
omogućiti   :optimalni   ekonomski     standard,   sigurnu   profesionalnu   budućnost,
udobnu socijalnu atmosferu u skoli, zadovoljavanje osobnih potreba i omogućiti
samoostvarenja i razvoja.
Postoje tri pretpostavke   uspješnog utjecaja na sugovornika. Prva je pozitivan
stav, druga je pretpostavka prava mjera utjecaja a treca je pretpostavka prava
učestalost utjecaja. Vazni elementi uspješnog utjecaja na učenike su pozitivan
stav prema njima, prava mjera i prava učestalost tih utjecaja. Da bi nase poruke
učenici   zapamtili   i   realizirali   potrebno   ih   je   dozirano   ponavljati   i   popratiti
pozitivnim emocionalnim podražajima to jest ljubavlju.
Osnovni stavovi prema učenicima
Razlikujemo dva stava i dvije filozofije o ljudima: prema teoriji x ljudima se ne
smije vjerovati, oni su ne zainteresirani za posao, neodgovorni su, treba ih stalno
nadgledati. Tu prevladava mišljenje da su ljudi po svojoj prirodi lijeni i ne vole
raditi da ih treba stalno prisiljavati na posao, da je najvažniji poticaj placa, da su
ne kreativni i da ih treba podmićivati
Prema teoriji y ljudima treba vjerovati oni vole raditi, sposobni su samostalno
misliti i odgovorni su. Tu prevladava mišljenje da je rad jednako prirodan kao i
igra da ljudi rado rade, da je samokontrola najvažnija i da su ljudi na svim
razinama kreativni.

DEMOKRATSKI VOĐENA ŠKOLA

Voljenje je uticat na jednu ili vise osoba s ciljem da se one promjene svoja
gledišta i ponasanje. Postoje različiti načini vodjena:
Demokratski   vodja   potice   grupnu   raspravu   i   grupne   odluke   te   primjenjuje
objektivno ocjenjivanje uz kooperativni stil vodjena. Autokratski stil vodjena
izaziva   agresiju,   gubitak   volje   za   rad   te   imitiranje   autokratskog   ponašanja.
Partnerski stil vodjenja potice spremnost na suradnju, otvorenost i povjerenje,
kritičnost   i   toleranciju.   Leissez   –   faire,   tu   je   maksimalna   sloboda   suradnika